Kako se velika konsultantska firma uplela u skandal u Gazi

Bostonska konsultantska grupa (BCG), jedna od tri najveće konsultantske firme na svijetu, našla se pod pritiskom posljednjih sedmica nakon otkrića Financial Timesa da je izradila planove za preseljenje Palestinaca iz Gaze i pomogla u osnivanju kontroverzne humanitarne organizacije koju Ujedinjene nacije smatraju “smokvinim listom” za ratne ciljeve Izraela. Bostonska firma pokušava se distancirati od optužbi.

Kako je objavljeno u seriji članaka FT-a, tim BCG-a radio je između oktobra prošle i maja ove godine na osnivanju Humanitarne fondacije za Gazu (GHF), putem koje Izrael nastoji kontrolirati protok humanitarne pomoći u Gazu nakon gotovo tromjesečne blokade.

Organizacija, koju podržavaju SAD i Izrael kao način dostave hrane i lijekova u Gazu, počela je krajem maja upravljati četiri distributivna mjesta zajedno sa sigurnosnim snagama sastavljenim od izraelskih vojnika i stranih plaćenika. Od tada je, prema podacima ureda UN-a za ljudska prava, do 13. jula ubijeno 875 Palestinaca koji su tražili hranu, od kojih je 674 u blizini lokacija GHF-a.

Kao dio projekta, BCG tim je navodno pripremio i finansijske modele za obnovu Gaze nakon završetka rata između Izraela i Hamasa, koji su uključivali procjene troškova za preseljenje stotina hiljada Palestinaca iz Gaze. Prema jednom scenariju, preseljenje pola miliona stanovnika Gaze (nešto više od četvrtine stanovništva od 2,1 milion) koštalo bi oko 5 milijardi dolara, odnosno 9.000 dolara po osobi.

Navodi se da su u planovima učestvovala i dva zaposlenika Instituta Tony Blair (TBI), kojim upravlja bivši britanski premijer, ali je institut negirao koautorstvo i tvrdio da se protivi raseljavanju Palestinaca.

Navodi se da dvojica kolega rade nezavisno

BCG navodi da je tim američkog osoblja, predvođen sa dva partnera, u oktobru pružio besplatnu podršku za osnivanje GHF-a, koji je potom trebao dostavljati pomoć Gazi zajedno s drugim humanitarnim organizacijama. Vodeći partneri “nisu otkrili punu prirodu posla” i “izvršili su daljnji neovlašteni rad”.

„BCG se distancira od posla koji su obavili. Ovo je sada zaustavljeno, a BCG nije i neće biti plaćen za svoj rad“, napisali su u saopštenju za javnost 7. jula, dodajući da je jednom od dva partnera eksplicitno naloženo da ne započinje takav projekat. U svom odgovoru, BCG se distancira samo od projekta preseljenja Palestinaca, ali ne i od (cijelog) projekta uspostavljanja GHF-a.

Već 30. maja, četiri dana nakon što je GHF započeo operacije u Gazi, BCG je raskinuo ugovor sa GHF-om i povukao svoj tim iz Tel Aviva, a do 3. juna, kada je Washington Post prvi put izvijestio o ovom slučaju, pokrenuli su i internu istragu i privremeno stavili dva zaposlenika na odmor. Tri dana kasnije (6. juna), oboje su otpušteni.

FT, pozivajući se na neslužbene izvore, navodi da je BCG navodno izdao fakture u vrijednosti od četiri miliona dolara tokom trajanja projekta, dok Wall Street Journal (WSJ) izvještava da je kompanija izdavala fakture u vrijednosti od oko milion dolara svakog mjeseca.

BCG je također zaradio dodatnih milion dolara za svoje konsultantske usluge za Gazu između marta prošle i februara ove godine, kada je pomogao američkoj firmi Fogbow da prikupi međunarodne donacije i otvori podružnicu u Ženevi, dok je firma, uz finansijsku podršku Katara, nastojala uspostaviti pomorski humanitarni koridor kroz koji bi brodovi s Kipra prevozili pomoć u Gazu, izvijestio je FT . Ovaj posao, koji je naručio evropski tim BCG-a, također je započeo kao pro bono projekat.

Britanski parlament ima pitanja, SAD podržava

Poslovi BCG-a vezani za Gazu došli su pod lupu Odbora za poslovanje i trgovinu britanskog parlamenta. Predsjedavajući odbora, laburistički zastupnik Liam Byrne, napisao je pismo izvršnom direktoru BCG-a Christophu Schweizeru tražeći dodatna pojašnjenja i informacije o projektu, dok odbor prati “poslovne, političke i humanitarne veze” Ujedinjenog Kraljevstva sa sukobom u Gazi.

Parlamentarni odbor je, između ostalog, zainteresiran za tačan vremenski okvir radova na uspostavljanju GHF-a, informacije o drugim kompanijama na projektu i detalje o tome koje su aktivnosti odobrene, a koje nisu. BCG pregledava zahtjev i namjerava odgovoriti na njega, saopštila je kompanija, prema Al Jazeeri, ali je rok zastupnika istekao 22. jula bez javnog odgovora BCG-a.

U Sjedinjenim Američkim Državama, demokratska senatorica Elizabeth Warren pisala je u junu državnom sekretaru Marcu Rubiu o zabrinutosti zbog nejasnog finansiranja GHF-a, pitajući da li je administracija upoznata s internom istragom u BCG-u. GHF je registrovan u državi Delaware u februaru, samo nekoliko sedmica nakon što se Donald Trump vratio u Bijelu kuću. U junu je State Department odobrio 30 miliona dolara podrške za GHF, koju Trump i Rubio “traže za mir u regiji”, saopštio je tada State Department.

GHF je također otvorio ured u Ženevi u februaru, ali je početkom jula švicarski regulator pokrenuo postupak za zatvaranje poslovnice jer nije imala švicarski bankovni račun, poštansku adresu ili dovoljan broj članova odbora.

Smrtonosna zamka

Mnogi međunarodni posmatrači opisali su sistem distribucije pomoći GHF-a kao “smrtonosnu zamku” za Palestince. Izrael je održavao 11-sedmičnu blokadu Gaze prije nego što je GHF osnovan, tvrdeći da trenutni sistem distribucije hrane i drugih osnovnih potrepština, koji se provodi pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, omogućava palestinskom pokretu Hamas da dođe do pomoći prije civila. UN i humanitarne agencije to negiraju.

Više od 170 humanitarnih organizacija, predvođenih Oxfamom, pozvalo je na ukidanje izraelske blokade i ukidanje GHF-a , za koji kažu da teži ostvarenju izraelskih ratnih ciljeva, uključujući raseljavanje Palestinaca i korištenje gladi kao ratnog oružja, a ne humanitarnim ciljevima. “Koncentracija više od dva miliona ljudi u sve ograničenijim područjima kako bi mogli prehraniti svoje porodice nije plan za spašavanje života”, rekli su.

Organizacija Save the Children obustavila je saradnju sa BCG-om kao odgovor na izvještaj Financial Timesa.

Pored militarizovane pratnje, koja je optužena za pucanje na tražioce pomoći, GHF se također optužuje za zamjenu mreže od otprilike 400 punktova za distribuciju pomoći koji su djelovali pod pokroviteljstvom UN-a sa samo četiri lokacije, od kojih se tri nalaze u južnom dijelu Gaze, prisiljavajući mnoge stanovnike da preduzimaju duga i opasna putovanja kroz ruševine u opkoljenoj enklavi.

Specijalni izvjestitelj: Privatne kompanije profitiraju od genocida

Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za okupirane palestinske teritorije, Francesca Albanese, koja je nedavno posjetila Sloveniju, objavila je početkom jula izvještaj pod naslovom “Od ekonomije okupacije do ekonomije genocida”. U njemu je opisala kako privatne kompanije, uključujući mnoge globalne korporacije koje potrošači svakodnevno koriste, od Googlea do Airbnb-a – od kojih posljednji omogućava iznajmljivanje u ilegalnim naseljima na Zapadnoj obali, omogućavaju nastavak izraelskog genocida nad palestinskim narodom.

U izvještaju je istaknuto 48 kompanija, uključujući Microsoft, Amazon i Alphabet, te je uspostavljena baza podataka od 1.000 kompanija koje je pregledao tokom istrage. Lista uključuje kompanije iz sektora odbrane, tehnologije, finansija, osiguranja, energetike, poljoprivrede, građevinarstva i turizma. Albanese podsjeća uključene kompanije na njihovu dužnost prema međunarodnom pravu da zaustave uočena kršenja ljudskih prava.

Upravo to je nedavno od njih zahtijevala grupa dioničara Microsofta, pozivajući upravni odbor kompanije da pripremi izvještaj o tome kako kompanija sprječava korištenje svoje tehnologije za kršenje ljudskih prava. Skupština dioničara mogla bi glasati o prijedlogu u decembru, izvještava Bloomberg. U međuvremenu, nekoliko zaposlenih, ujedinjenih u inicijativi “Ne Azure za aparthejd”, javno je protestovalo zbog prodaje softvera izraelskoj vojsci (IDF), a u aprilu je kompanija otpustila dva demonstranta.

Kako je specijalna izvjestiteljica rekla u intervjuu za N1, Izrael ima agendu kolonijalizma naseljenika, koju provodi kroz okupaciju i procese u koje je uključen privatni sektor. „Kompanije za proizvodnju oružja proizvode oružje, druge proizvode mašine za uništavanje i iskorjenjivanje palestinskih života i domova. Zatim ih kontrolišu, segregiraju, stavljaju u kaveze. Zatim dolazi do naseljavanja doseljenika. Izgradnja naselja zahtijeva cement i druge materijale, vodosnabdijevanje, električnu mrežu, puteve, željeznice, autobuse, alate. Zatim tu je proizvodnja robe, usluga, lanac snabdijevanja. Čak i turizam, a s njim i Airbnb i Booking“, kaže Albanese, misleći i na ilegalna izraelska naselja na Zapadnoj obali.

Sukob se bliži svojoj drugoj godišnjici

U prošlogodišnjem izvještaju, Albanese, koja je pod američkim sankcijama od posjete Sloveniji, napisala je da postoje razumni razlozi za vjerovanje da Izrael čini genocid u Gazi, odnosno da je prekršio tri od pet članova Konvencije UN-a o genocidu u svom ratu s Hamasom, što i Izrael i SAD negiraju.

Gotovo dvogodišnji sukob započeo je napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi. Od tada je u Gazi ubijeno više od 59.000 ljudi, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, a Ujedinjene nacije procjenjuju da je oko 70 posto žrtava žena i djece.

Međunarodni krivični sud (MSP) izdao je u novembru prošle godine naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi. Izrael se također suočava s tužbom za genocid koju je Južnoafrička Republika podnijela sudu.

Jan Articek, novinar Forbes Slovenija