Evropa se budi: Trumpov šok mijenja sigurnosnu politiku kontinenta

Televizijska konfrontacija Donalda Trumpa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući bila je politički udar koji je razbudio Evropu. Sumnje u to da će SAD stati uz svoje evropske saveznike u slučaju ruske agresije sada su konačno raspršene.

Evropski lideri, suočeni s Trumpovim kritikama i neizvjesnošću, počinju donositi odluke koje su do sada bile nezamislive. Njemačka, kao najveća evropska ekonomija, napravila je historijski iskorak ukidanjem ustavne “kočnice duga”, što omogućava neograničeno ulaganje u odbranu. Očekuje se da će ova odluka u narednoj deceniji osloboditi i do 600 milijardi eura za vojni sektor.

Raskid sa starim tabuima

Francuski predsjednik Emmanuel Macron razmatra proširenje nuklearnog kišobrana na evropske saveznike, dok Poljska sve glasnije zagovara vlastito nuklearno naoružanje.

Baltičke države i Poljska povukle su se iz međunarodnog sporazuma o zabrani mina, a Litvanija je već naručila 85.000 mina, dok Poljska planira proizvodnju čak milion mina u vlastitim postrojenjima. Litvanija je otišla korak dalje povlačenjem iz sporazuma o zabrani kasetne municije, postavši prva zemlja u svijetu koja je to učinila.

Vojna obaveza ponovo postaje realnost u Evropi – Danska od 2026. uvodi obavezni vojni rok i za žene, dok Poljska planira vojnu obuku za sve punoljetne muškarce.

Čak i tradicionalno neutralne zemlje preispituju svoj status. Irska predlaže zakon koji bi omogućio razmještaj vojnika bez odobrenja UN-a, izbjegavajući potencijalni veto Rusije ili čak Sjedinjenih Država.

Nema više oslanjanja na SAD

Godinama je Evropa nevoljko priznavala da njenu sigurnost garantuju SAD. Međutim, sada se situacija mijenja – ne samo ko će voditi borbe, već i ko će snabdijevati Evropu oružjem.

Sve više zemalja preispituje planove za nabavku američkih F-35 borbenih aviona zbog straha od ovisnosti o američkim rezervnim dijelovima. Portugal je među prvima javno izrazio sumnje i razmatra kupovinu evropskih alternativa, uprkos tome što F-35 nudi superiorne tehničke sposobnosti.

Podijeljena Evropa?

Iako su evropski lideri konačno shvatili ozbiljnost situacije, još uvijek nema jedinstvenog pristupa. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila je plan „ReArm Europe“ za povećanje vojnih izdvajanja, ali su mu se Španija i Italija usprotivile, zbog čega je plan preimenovan u „Readiness 2030“.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni jasno je odbila mogućnost slanja italijanskih vojnika u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma, što dodatno produbljuje podjele između zapadnih i istočnih članica EU.

Litvanski zvaničnici izražavaju frustraciju zbog ovih nesuglasica. „Što dalje idete na zapad, to je teže ljudima da zamisle prijetnju kakvu mi doživljavamo svakog dana“, izjavio je bivši litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis, piše CNN.

Ipak, ključni evropski akteri – Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Poljska – prave konkretne korake ka jačanju vojne moći.

Analitičari ocjenjuju da se Evropa konačno probudila, ali sada dolazi ključno pitanje: hoće li se uspjeti organizovati prije nego što bude prekasno?

„Da, probudili smo se“, kaže ekspert Piotr Buras. „Ali sada moramo ustati i spremiti se za ono što dolazi.“