Dok Harvard ima problema, strukovne škole su spremne za procvat pod Trumpom

Aktuelnosti Forbes 1. jun 2025. 16:37
featured image

1. jun 2025. 16:37

Trumpova administracija i Predstavnički dom promoviraju politike koje će koristiti obrazovnim institucijama kojima je potrebno finansiranje i otvoriti potencijal za zloupotrebe koje su karakterizirale ovu industriju u prošlosti.

Usred kontinuiranog napada na elitne fakultete, predsjednik Donald Trump je u ponedjeljak razmišljao o tome da bi mogao preusmjeriti dio sada suspendovanog federalnog finansiranja Univerziteta Harvard na strukovne škole – institucije koje je podržavao tokom svojih kampanja i u prethodnom mandatu. „Razmišljam o oduzimanju tri milijarde dolara grantova od vrlo antisemitskog Harvarda i davanju tih grantova strukovnim školama širom naše zemlje“, napisao je Trump na Truth Social-u. “Kakva bi to sjajna investicija bila za SAD i toliko je potrebna!!!”

Izgleda da Trump nema zakonsku moć da sam preusmjeri tri milijarde dolara – to su dolari koje je Kongres odobrio za istraživanje i vjerovatno bi na Kongresu bilo da ih preusmjeri u strukovne škole. Ali ako je ikada postojalo vrijeme da se dobije podrška Republikanske stranke za takav potez, to bi moglo biti sada. Većina strukovnih škola su profitne. I strukovne škole i širi sektor visokog obrazovanja koji radi na profitu – koji ima historiju obilježenu prevarama, zloupotrebama i kontroverzama – izgleda da su spremni za procvat pod Trumpom i republikanskim Kongresom.

“Veliki, prekrasni zakon” koji je usvojio Predstavnički dom uključuje nekoliko stvari za obrazovanje koje ostvaruje profit, uključujući ukidanje propisa koji su ograničavali studentske kredite za neke profitne organizacije. Trump planira reformirati proces akreditacije, što bi moglo ubrzati i olakšati školama koje rade s profitom pristup federalnoj pomoći za njihove učenike.

Profitne organizacije će također imati simpatije u Ministarstvu obrazovanja: Nicholas Kent, Trumpov kandidat za podsekretara za obrazovanje, vladinog službenika zaduženog za visoko obrazovanje, bivši je glavni službenik za politiku i lobista Career Education Colleges and Universities, trgovačkog udruženja koje radi za profit. (Njegova nominacija čeka glasanje u Senatu nakon što su je republikanci prošle sedmice progurali kroz Odbor za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije rezultatom 12-11 glasova po stranačkoj liniji.)

Investitori svakako vjeruju da će Trump biti koristan za škole koje ostvaruju profit. Nakon što je izabran u novembru, dionice u sektoru su porasle, prema riječima Jeffreyja Silbera , višeg analitičara u BMO Capital Markets Equity Research. Na primjer, dionice kompanije Adtalem Global Education (koja upravlja fakultetima, medicinskim školama i veterinarskom školom) porasle su za 61% od Trumpovog izbora, uključujući skok od 9% dan nakon izbora. Dionice kompanije Perdoceo Education Corporation, koja posjeduje profitne univerzitete i tehničke škole, porasle su za 46%, uključujući skok od 11% dan nakon izbora.

U saopštenju, CECU (stara organizacija kandidata iz Kenta) pozdravila je Trumpov prijedlog o preusmjeravanju novca s Harvarda i njegov kontinuirani fokus na stručno obrazovanje. Dodali su: „Najbolji način da se podrže strukovne škole jeste smanjenje regulatornog opterećenja s kojim se suočavaju, a istovremeno povećanje finansiranja koje omogućava učenicima zainteresovanim za ove zanate da odaberu školu najvišeg kvaliteta.“ Izgleda da Kongres upravo to i radi.

REUTERS/Faith Ninivaggi/File Photo

U sadašnjem obliku, u zakonu o porezu i budžetu koji je usvojio Predstavnički dom (HB 1, sada formalno nazvan Zakon o jednom velikom lijepom), novi Pell grantovi bili bi dostupni studentima koji nisu završili postdiplomski studij, a upisani su u programe obuke radne snage u trajanju od 8 do 15 sedmica. Postojala bi određena ograničenja – isključeni su dopisni kursevi koji zahtijevaju od studenata da šalju zadatke poštom, a programi koji ispunjavaju uslove moraju biti odobreni od strane države, iako je važno napomenuti da ne moraju biti akreditovani.

Prethodne verzije zakona uključivale su kriterije za osiguranje kvalitete, ali HB 1 uključuje samo ublažene verzije tih kriterija, kaže Michelle Dimino, direktorica obrazovnog programa u istraživačkom centru za javnu politiku Third Way. „Programi koji ispunjavaju uslove moraju pokazati stopu završetka od 70% – donju granicu za kratkoročne programe – i stopu zapošljavanja od 70% za diplomce. Obje metrike je lako manipulisati, kaže Dimino. Vidjeli smo slučajeve gdje bi neki fakulteti zapošljavali svoje bivše studente kako bi osigurali da se pojave na poslu u vrijeme kada se izračunava stopa zapošljavanja“, kaže ona. „Ponekad fakulteti mogu tražiti studente koji su već zaposleni kao ciljnu publiku jer znaju da će se dobro snaći na tržištu rada.“

“Finansiranje će omogućiti nove programe”

Zlatni standard za mjerenje ishoda programa je povećanje zarade nakon diplomiranja. Drugim riječima, koliko više novca zarađuju diplomci sa kvalifikacijama od tipičnog maturanta srednje škole. Po ovom kriteriju, profitne organizacije uglavnom ne uspijevaju, kaže Michael Itzkowitz, osnivač i predsjednik HEA Group, konsultantske firme za upis na fakultete. Prema njegovom istraživanju, koje koristi podatke o federalnom obrazovanju, 59% institucija koje dodjeljuju certifikate ostavlja diplomcima godišnje prihode manje od 32.000 dolara – tipične plate srednjoškolca – čak i 10 godina nakon upisa. „Bacanje novca nasumično na ove škole zapravo je loša opklada. To nije efikasno korištenje novca poreskih obveznika“, kaže Itzkowitz, koji je 2015. godine, dok je radio u Ministarstvu obrazovanja, predstavio The College Scorecard, najveći federalni podatak o obrazovanju ikada objavljen.

Dimino predviđa da će novi novac vjerovatno donijeti nove programe. „Dakle, postoji mnogo podsticaja za pružaoce kratkoročnih kvalifikacija da uđu u taj prostor i pokušaju da zauzmu dio tog novca“, kaže ona. „Dakle, mogli biste imati privatnu kompaniju za obuku koja može podržati mnoge kratkoročne kvalifikacije i iskoristiti Pell finansiranje čak i ako proces akreditacije nije završen.“

Akreditacija se dugo koristi kao potvrda kvalitete fakulteta od strane treće strane, a trenutno fakulteti koji dodjeljuju diplome za dodiplomske, diplomske i postdiplomske studije, kao i strukovne škole koje dodjeljuju certifikate, moraju biti akreditovani kako bi njihovi studenti primali federalnu finansijsku pomoć.

“Amerikancima je potrebno više prilika”

Amerikancima je potrebno više mogućnosti za kratkoročne kvalifikacije – malo stručnjaka za obrazovanje bi se tome usprotivilo. Ali do sada je zadovoljavanje te potrebe uglavnom palo na profitne fakultete, od kojih mnogi nude studentima slab povrat ulaganja i ostavljaju ih s ogromnim dugom. Dok su studenti dodiplomskih i postdiplomskih studija skloniji zaduživanju kako bi finansirali svoje obrazovanje, studenti koji su završili samo dio fakulteta ili kvalifikaciju kraću od dvije godine vjerovatnije će se zadužiti kako bi otplatili dug (30%) u poređenju s onima koji su završili viši nivo obrazovanja (11%), prema studiji o ekonomskom blagostanju američkih domaćinstava u 2024. godini koju su upravo objavile Federalne rezerve. „Svaki put kada bi profitni fakulteti dobili pristup većoj federalnoj pomoći, uslijedile su zloupotrebe“, kaže Dimino. „Teško je ignorisati ovu liniju trenda, a ipak im dajemo odriješene ruke da to ponovo urade.“

Prethodne administracije su postavile zaštitne ograde kako bi spriječile škole da obmanjuju ili prevare učenike. Nakon što je neprofitni lanac Corinthian Collegea, istražen zbog loših praksi, propao 2015. godine, Obamina administracija uvela je pravilo “Zaštite zajmoprimaca do otplate”, koje studentima daje pravo da otkažu svoje kredite ako ih je njihov fakultet prevario.

Još jedna kontrola profitnih fakulteta, pravilo o plaćenom zaposlenju, zahtijeva od škola da pređu pragove duga i zarade kako bi se kvalifikovale za federalno finansiranje. Sektor je također podložan pravilu 90/10, koje zahtijeva od škola da ostvare najmanje 10% svojih prihoda iz izvora izvan federalne studentske pomoći. Prijedlog budžeta koji je usvojio Predstavnički dom ograničio bi korištenje odbrane dužnika na otplatu kredita i ukinuo bi unosan rad i pravila 90/10. Profitni fakulteti i zagovornici nazvali su ove propise opterećujućim i nepravednim, budući da se isti standardi ne primjenjuju na privatne neprofitne fakultete.

Čak bi i ekonomska neizvjesnost koju je izazvao Trump mogla koristiti profitnim fakultetima, napominje Silber. „Nadam se da nećemo upasti u recesiju, ali ako se to dogodi, to je još jedan način na koji bi barem dionice ovih kompanija mogle imati koristi jer se smatraju defanzivnim“, kaže on.

Emma Whitford, novinarka Forbesa