Danci više nego ikada naklonjeni Evropi – promjena koja se pripisuje Trumpu

Dok Danska preuzima predsjedavanje Evropskom unijom, Danci su proevropskiji nego ikad u posljednje dvije decenije – promjena raspoloženja koja se, barem djelimično, može pripisati predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Donaldu Trumpu.

Istraživanje koje je u martu objavio danski dnevnik Berlingse (Berlingske) pokazalo je da 41% Danaca sada Sjedinjene Američke Države vidi kao prijetnju. Također, 92% ispitanika “slaže se” ili “uglavnom se slaže” da bi se ova nordijska nacija trebala više oslanjati na Evropsku uniju nego na SAD kada je u pitanju sigurnost, prema CNN-u.

S obzirom na nedavne tenzije između Washingtona i Kopenhagena, ova statistika možda i nije iznenađujuća.

Od povratka u Bijelu kuću, Trump je često i agresivno govorio o Grenlandu, autonomnoj teritoriji koja pripada Danskoj, rekavši da bi želio da SAD posjeduje tu teritoriju.

Potpredsjednik JD Vance i članovi porodice Trump više su puta izazvali kontroverze posjetama i izjavama o najvećem ostrvu na svijetu.

Nakon što je Vance u martu posjetio svemirsku bazu Pituffik na Grenlandu, danska premijerka Mette Frederiksen odbacila je njegovu tvrdnju da Danska ne čini dovoljno na odbrani Arktika, nazvavši svoju zemlju “dobrim i snažnim saveznikom”.

Čak i tokom prve Trumpove administracije, Grenland je bio vruća tema. Navodno je 2019. godine optužio Frederiksen da je dala “ružnu” i “apsurdnu” izjavu tokom pregovora o ostrvu.

Pad povjerenja u Trumpa

Lykke Friis, istaknuta danska analitičarka međunarodnih odnosa i bivša ministrica, izjavila je za CNN da je zemlja doživjela “trostruki šok” koji uključuje rat u Ukrajini, izlazak Velike Britanije iz EU – poznat kao Brexit – ali da je najveći šok došao u obliku Trumpa.

„Sada imamo drugačiju Dansku“, rekla je.

U razgovoru za CNN iz Kopenhagena, ministrica za evropska pitanja Marie Bjerre poslala je sličnu poruku – da je druga Trumpova administracija promijenila pogled Danske i na Sjedinjene Države i na Evropsku uniju.

„Stvari su se dramatično promijenile u Danskoj i našem odnosu s Evropom“, rekla je, bez direktnog spominjanja imena predsjednika.

Također je jasno stavila do znanja da je Danska razočarana svojim dugogodišnjim saveznikom.

Danska i dalje želi imati snažne odnose sa SAD-om, rekao je Bjere, “ali u situaciji u kojoj se SAD sve više zatvaraju u sebe… prijete nam tarifama i kritiziraju Evropu, našu slobodu izražavanja i razne druge stvari. Naravno, u takvoj situaciji moramo i sami biti jači.”

Dodala je: „Svjetski poredak kakav poznajemo od Drugog svjetskog rata se mijenja i moramo odgovoriti na ovu novu geopolitičku realnost.“

Ministar se također osvrnuo na historijske veze i zajednička iskustva dva naroda, izražavajući određenu frustraciju, ako ne i ljutnju, jer se taj odnos promijenio.

„U prošlosti se ni igla nije mogla ubaciti između SAD-a i Danske, uvijek smo podržavali SAD. Slali smo svoje vojnike u rat u Iraku i Afganistanu… Da vidimo kako nas, kao zemlju, kritikuju da nismo dobar saveznik – naravno da to utiče na naše mišljenje“, rekao je Bjere.

Danska je, nakon SAD-a, izgubila najviše vojnika po glavi stanovnika među svim partnerima predvođenim SAD-om u ratu u Afganistanu. Ukupno je poginulo 43 danska vojnika, što je 7,82 smrtnih slučajeva na milion građana. Poređenja radi, SAD su izgubile 7,96 vojnika na milion stanovnika.

„Nekada smo bili vrlo, vrlo transatlantska zemlja… sada je to propalo“, rekla je Friis. „Sada postoji osjećaj… da mu (Trumpu) jednostavno ne možemo vjerovati“, dodala je.

Ogromna promjena tona

Promjena mišljenja Danaca dolazi u trenutku kada Danska preuzima rotirajuće, šestomjesečno predsjedavanje EU.

Historijski gledano, najjužnija skandinavska nacija bila je euroskeptična, rekla je Friis za CNN, nikada se ne osjećajući istinski Evropljaninom. Odnose s Briselom opisala je kao “pragmatičnu saradnju”.

Danska je dugo bila zabrinuta da bi EU mogla zadirati u živote Danaca, posebno se plašeći za svoje relativno neregulisano tržište rada. Postoji nekoliko izuzetaka od politika EU, uključujući odluku da se ne pridruži jedinstvenoj evropskoj valuti – euru.

“Mi radimo stvari drugačije od drugih evropskih nacija”, rekao je Bjere.

Političari i građani su se ranije bojali da će EU “postati previše dominantna i previše moćna”, rekao je Friis, ali sada je “strah potpuno suprotan”. Danci vjeruju da je EU “preslaba” da se suoči s Putinom na Istoku i Trumpom na Zapadu.

Friis je također promjenu tona premijera opisao kao “ogromnu”, rekavši da je Frederiksen nekada bila “vrlo skeptična prema EU”.

Frederiksen je u junu objavila da Danska napušta takozvanu “Štedljivu četvorku”, neformalnu grupu zemalja EU koje su se zalagale za ograničavanje zajedničke potrošnje, rekavši da je “najvažnije da se Evropa naoruža”.

Iznoseći prioritete Danske za predsjedavanje EU kasnije tog mjeseca, ponovila je isti stav: “Sada više nego ikad Evropa mora ustati i ujediniti se. Moramo izgraditi još jaču Evropu, sigurniju Evropu u kojoj možemo zaštititi naše demokratije.”

Dvogodišnja istraživanja koja je naručila EU pokazuju jasan trend rasta povjerenja u EU u posljednje dvije decenije, sa 46% u proljeće 2005. na 74% ovog proljeća. Najveći porasti su uočeni tokom Trumpovog prvog mandata, nakon ruske invazije na Ukrajinu i s početkom Trumpovog drugog mandata.

Rat u Ukrajini je imao značajan uticaj na stav Danske prema EU, rekao je Friis.

“Sama činjenica da imamo rat u našem ‘dvorištu’ stvorila je potpuno novu atmosferu oko sigurnosti u Danskoj, ljudi su zabrinuti. Ljudi se sada pripremaju jer se boje šta bi se moglo dogoditi našoj vlastitoj sigurnosti”, rekla je.

Bjere je rekao da će Kopenhagen tokom predsjedavanja EU dati prioritet “jačoj Evropi i svijetu koji se mijenja”, s naglaskom na sigurnost.

Danska tako preuzima evropsko kormilo u vrijeme kada njeno stanovništvo pokazuje sve jače proevropsko raspoloženje, a šira Evropa prepoznaje da se mora više oslanjati na sebe. Problem je što neka od najhitnijih evropskih pitanja – Ukrajina, carina i sigurnost – zahtijevaju razgovore sa SAD-om i Trumpom. A trenutno se čini da tamo nema mnogo ljubavi.