Da li će BiH dočekati osnivanje Svemirske agencije? “Spremni smo biti regionalni lideri”

Bosna i Hercegovina je na rubu tehnološke revolucije, a osnivanje Svemirske agencije moglo bi biti ključni korak ka izgradnji svjetlije budućnosti. Svemirska industrija postaje sve važnija, ne samo zbog inovacija nego i zbog ekonomskih benefita koje donosi. O potencijalu BiH u ovoj industriji za Novi dan govorio je Anes Hadžiomerović, predsjednik Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju.

Centar za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju, CERT iz Mostara, egzistira duži niz godina i Bosnu i Hercegovini predstavlja na sedam međunarodnih robotičkih olimpijada na kojima je CERT do sada ostvario značajne rezultate te kući donio brojne nagrade.

“2021. godine osvarili smo historijski uspjeh osvojivši prvo mjesto u konkurenciji 177 zemalja. Svake godine se vraćamo s nekim nagrada. Prije nekih mjesec dana smo se vratili iz Atine sa tri nagrade – jedna nagrada Social Media Award i dvije nagrade Video Storytelling Award. Ove godine reprezentaciju su činili Nika Matijević iz Gimnazije fra Grge Martića, Asmira Kunić iz Međunarodne srednje škole Maarif iz Sarajeva, Lamija Ćatić, Kenan Nuhić i Jasmin Širić iz Druge gimnazije Mostar. Mentori tima su bili su Lejla Gudić koja je bivša takmičarka, sada već mentorica i prenosi svoje znanja i iskustva na mlađe kolege, i moja malenkost, Anes Hadžiomerović, dakle mi prenosimo svoje znanja i iskustva”, pojašnjava Hadžiomerović.

Međunarodne robotičke olimpijade organiziraju se svake godine u drugoj zemlji. Osmišljene su na način da se bave globalnim problemima – od energetske učinkovitosti i prečišćavanja okeana do smanjenja emisije CO2.

“Ove godine tema je bila ‘Feeding the Future’, odnosno smanjenje bacanja hrane, viška hrane i da se to racionalno iskoristi. Naš tim je imao zadatak da sastavimo robota kojeg smo sastavili u Bosni i Hercegovini i kojeg smo spakovali u jedan boks i s njima putovali u Atinu. Takmičenje je osmišljeno po principu da se takmiče dvije alijanse, crvena i plava alijansa jedna protiv druge. Svaku alijansu čine tri zemlje i svaki naredni krug te zemlje koje su članice neke od alijansi se mijenjaju. Tako da bez obzira na to koliko je naš robot dobar, dosta zavisimo od toga kakav je robot zemalja koje su dio alijanse u kojoj se nalazimo”, kaže Hadžiomerović.

Za ovakve poduhvate CERT-a potrebna je i podrška koja ove godine, nakon brojnih dopisa i molbi, nije izostala od strane Ministarstva za obrazovanje i nauka FBiH, zatim Federalnog ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, premijera FBiH Nermina Nikšića, te nekoliko drugih sponzora.

“Nadam se da ćemo to sistemski riješiti, da barem ne moramo da se brinemo hoćemo li skupiti sredstva za avionske karte ili za smještaj, jer i ova sva sredstva su kasnije došl, i zahvaljujući travel agenciji ovdje iz Mostara koja nam je izašla u susret, pa je ponudila karte na teku na odgodu s plaćanjem, tako da smo njoj prebacili sredstva za avio prijevoz do Atine i nazad”, ističe Hadžiomerović.

Zašto BiH nije članica Evropske svemirske agencije?

Evropska svemirska agencija, skraćeno ESA/ASE, međuvladina je organizacija osnovana 1975. godine i posvećena istraživanju svemira. Sa sjedištem u Parizu, ESA u svijetu ima više od 2.000 zaposlenih. Zbog ogromnih mogućnosti koje pruža sporazum s ESA-om, naučnici i stručnjaci nadaju se da će se BiH uskoro pridružiti svjetskoj organizaciji pri ESA-i. No, zašto još nije – mnogi se pitaju.

“Ne znam ni ja, i ja se to pitam jer svako osnivanje nacionalne svemirske agencije ili institucije u Bosni i Hercegovini predstavlja ključan korak u unapređenju tehnološke infrastrukture i jačanju međunarodne konkurentnosti naše zemlje”, ističe Hadžiomerović.

Svemirska industrija postaje sve unosnija

Industrija povezana sa istraživanjem svemira je jedna od najbrže rastućih sektora u svijetu.

Za one koji ne znaju tajne tog novog industrijskog pravca, stručnjaci pojednostavljeno objašnjavaju – svemirske agencije i kompanije širom svijeta koriste zemaljske stanice za održavanje komunikacije sa satelitima. Brojni sateliti prolaze prolaze iznad balkanskog regiona, pa Bosna i Hercegovina zbog svoje geografske lokacije ima priliku da postane vrlo važna za pružanje ovih usluga.

Osnivanje svemirske agencije, kako pojašnjavaju iz mostarskog Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju, omogućilo bi izgradnju infrastrukture, pozicionirajući Bosnu i Hercegovinu kao neizostavnog igrača u svemirskoj industriji. Svemirska agencija bi inspirirala razvoj obrazovnih programa usmjerenih na svemirske nauke, inženjerstvo i robotiku. Domaći univerziteti bi mogli osnovati sektore za obrazovanje novih generacija stručnjaka za tu novu oblast, a to bi privuklo strane investicije i otvorilo nove poslove u raznim sektorima: od inženjerstva i programiranja do logistike i menadžmenta.

“Osnivanje ove institucije u Bosni i Hercegovini pružilo bi globalnoj zajednici u zemlji koja ulaže u istraživanje inovacija, omogućila bi nam razvoj vlastitih satelita, učestvovanje u međunarodnim projektima, jer nova institucija bi otvorila i vrata za istraživanje u raznim naučnim disciplinama kao što su astronomija, astrofizika, meteorologija, informatika, inženjerstvo i sva istraživanja mogućila bi mladim ljudima da razvijaju vještine koje su od suštinskog značaja na globalnom tržištu. Samim tim morali bismo raditi reformu obrazovnog sistema jer formiranje ove agencije može poslužiti kao izvor za inspiracije za mlade ljude u BiH”, smatra Hadžiomerović.

Potrebna je politička volja

Međutim, za osnivanje svemirske agencije prije svega je potrebna politička volja, napominje Anes Hadžiomerović.

“Za osnivanje jedne takve institucije, Vijeće ministara je to koje je ključno u svemu tome i nadam se da će shvatiti važnost koliko nam je važna ta svemirska agencija, jer, pogledajte, zemlje iz regiona kao što su Albanija koja već ima dva satelita, Crna Gora koja je pokrenula svoj svemirski program i već planira satelit da lansira u svemir, tu je i Hrvatska, zašto BiH da kaska? Vjerujte, naši stručnjaci mogu odgovoriti na ovakve izazove jer ulazak BiH u svemirsku trku ne bi bio samo izvor ponosa za sve građane. Ova institucija bi pokazala da smo spremni biti regionalni lideri i suočavati se sa izazovima u budućnosti, jer naša zemlja trebala bi aktivno učestvovati u međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjene nacije i Međunarodna telekomunikacijska unija glasajući o ključnim pitanjima vezanim za svemir”, kaže Hadžiomerović iz CERT-a.