Crna Gora zatvorila još tri poglavlja – šta je sa susjedima i ko koga blokira na putu ka EU?
Na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, Crna Gora je jučer zatvorila tri poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom – poglavlje 7 (pravo intelektualne svojine), poglavlje 10 (informatičko društvo i mediji) i poglavlje 20 (poduzetništvo i industrijska politika). Odluku o zatvaranju ovih poglavlja prethodno je, piše Forbes Crna Gora, potvrdio Komitet stalnih predstavnika država članica EU (COREPER), dok je poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ostalo blokirano zbog Hrvatske.
Premijer Milojko Spajić izjavio je u Briselu da vjeruje kako će i poglavlje 31 uskoro biti zatvoreno. „Zatvaranjem tri poglavlja završavamo godinu s entuzijazmom da do 2026. zaključimo sva preostala poglavlja i postanemo 28. članica EU do 2028. godine“, rekao je Spajić, naglašavajući da je ovo „prekretnica bez povratka“ za građane Crne Gore.
Crna Gora otvorila tri poglavlja
Spajić je istakao da je Crna Gora u poslednjih 12 mjeseci ostvarila više u procesu pregovora nego u prethodnih 12 godina, dodajući da će sva polarizujuća pitanja biti rješavana konsenzusom. Da je va zemlja napredovala na svom putu ka EU potvrdio je i Ambasador EU u Podgorici Johan Satler, kazavši da zatvaranje tri poglavlja predstavlja značajan iskorak u procesu evropskih integracija zemlje koja je prvi put nakon sedam godina zatvorila tri pregovaračka poglavlja, završavajući produktivnu godinu u kojoj je ostvarila pozitivne rezultate u ključnim oblastima.
Otvaranje tri nova poglavlja Crne Goe otvorilo je pitanje blokada s kojima se zemlje ex-Yu suočavaju na svom putu ulaska u veliku evropsku porodicu. Satler je sam priznao da dobri odnosi sa susjedima predstavljaju prioritet, što je bio i povod da pozove političke aktere u Crnoj Gori da riješe otvorena pitanja s Hrvatskom, koja su proteklu godinu opterećivala odnose dvije zemlje. Podsjećamo, Hrvatska i Crna Gora su članice NATO-a, te su ratne teme vezane za crnogorsku agresiju na Dubrovnik početkom devedesetih, riješile, no, ostala su tri pitanja koja su ove godine dospjela u fokus; prvo se tiče vlasništva nad vojnim brodom Jadran. Naime, kako je ranije pisala Radio Slobodna Evropa, još od raspada bivše Jugoslavije i pokretanja sukcesije između država nastalih njenim raspadom, Hrvatska od Crne Gore potražuje školski brod iz 1933. jer smatra da na njega ima pravo na osnovu činjenice da je brod, koji je bio u sastavu Ratne mornarice bivše JNA, svoju bazu imao u Splitu. Međutim, kako je nakon izbijanja rata u SFRJ postignut dogovor da se imovina koja se na početku sukoba našla na teritoriji pojedinih republika može smatrati i vlasništvom tih republika, tako je i “Jadran”, koji se u tom trenutku zatekao na remontu u tivatskom “Arsenalu”, ostao u posjedu Crne Gore. Hrvatska je najmanje dva puta u proteklih deceniju upućivala protestnu notu Crnoj Gori vezano za brod “Jadran”.
Kako je Makedonija postala Sjeverna Makedonija
Granični spor između Hrvatske i Crne Gore oko poluostrva Prevlaka, kao i kontroverze oko naziva bazena u Kotoru, po Zoranu Gopčeviću, jednom od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena, ali kasnije osumnjičenog i da je bio jedan od zapovjednika straže u logoru Morinj, dodatno su zakomplikovali odnose dvije zemlje.
Prevlaka, koja se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaljev, predmet je dugogodišnjeg spora jer obje države polažu pravo na taj teritorij. Trenutno je pitanje privremeno rešeno sporazumom o demilitarizaciji iz 2002. godine, ali konačno razgraničenje još nije postignuto. Hrvatska predlaže rješavanje spora pred Međunarodnim sudom pravde, dok Crna Gora preferira bilateralne pregovore. Rezolucija o genocidu u logoru Jasenovac, koju je ove godine usvojila Skupština Crne Gore samo je dodatno podrgrijala tenzije.
Krenemo li dalje po prostoru bivše Jugoslavije, vidjet ćemo da neriješene sporove sa susjedima imaju i Srbija, Sjeverna makedonija, BiH, a sjetimo se samo primjera Slovenije i Hrvatske, koje su granično pitanje oko Piranskog zaljeva riješile arbitražom 2017. godine.
Makedonija je morala promijeniti ime u Sjeverna Makedinija zbog blokade Grčke koja je smatrala da ime Makedonija pripada nejnom historijskom nasljeđu.
Srbija je status kandidata u EU stekla 2012. i već deset godina vodi pregovore o pristupanju, ali reforme su vrlo spore. Ova zemlja odbija da uvede sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, što je više puta traženo iz Brisela kao zahtjev da se „uskladi spoljna politika“, i kako pišu srbijanski mediji, za sada su otvorena samo dva od šest klastera, tj. dijelovi pregovaračkih poglavlja.
Otvaranje klastera tri u pregovorima sa Evropskom unijom koji obuhvata poglavlja vezana za konkurentnost i inkluzivni rast, blokiralo je osam zemalja, bez objašnjenja: Hrvatska, Bugarska, Holandija, Švedska, Finska kao i baltičke zemlje Estonija, Litvanija i Letonija. Pretpostavlja se da su glavni razlozi blokade neriješena granična pitanja sa susjedima, usaglašavanje oko politike sjećanja na ratnu prošlost, već spomenuto neusklađivanje vanjske politike sa politikom EU, i činjenice da ova zemlja ne stoji dobro u oblasti slobode medija.
Šta je sa BiH?
Bosna i Hercegovina je zemlja kandidat za članstvo u EU od decembra 2022. godine. U martu 2024. godine, Evropsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa našom zemljom.
Reforma pravosuđa i vladavina prava, borba protiv korupcije, glavni su njeni unutrašnji problemi koje će morati riješiti prije ulaska u EU, ali kada je riječ o neriješenim otvorenim pitanjima u odnosima sa susjedima izdvajaju se dva; glavna nerazjašnjena tačka sa Hrvatskom odnosi se na poluostrvo Klek i ostrvca Veliki i Mali Škoj.Prema dogovoru iz 1999. godine između tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, granica između dvije države u ovom području trebala bi ići srednjom crtom, što bi značilo da poluotok Klek i spomenuta ostrvca pripadaju BiH. Međutim, Hrvatska izražava neslaganje s ovim dogovorom, tvrdeći da su Veliki Škoj i Mali Škoj, kao i vrh poluotoka Klek, historijski dio Hrvatske. Kada je o otvorenim pitanjima sa Srbijom riječ, postoji neslaganje o definisanju granice na Drini i u području hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, koje koristi Srbija. Formalnih otvorenih pitanja sa Crnom Gorom, BiH nema.
