Alarmirajući podaci: Demografski sunovrat u BiH, bijela kuga u porastu
U Bosni i Hercegovini rađa se sve manje djece. U posljednjih sedam godina broj je manji za oko 18 posto. Godine 2017., u BiH je rođeno 30.200 djece, godinu kasnije 29.467, 2019. rodilo se 28.360 djece, 2020., 27.255, Agencija za statistiku BiH u svom izvještaju je navela da je 2021. godine rođeno 27.143 djece, 2022. godine 26.687, dok je prošle godine rođeno 24.938 djece. S druge strane umrlih prema starosti i spolu ukupno u 2022. godini je bilo 41.296.
Da ovo nije tema koju treba olako shvatiti i ostaviti pod tepih pokazala je i projekcija UNFPA prema kojoj će broj stanovnika Bosne i Hercegovine do 2070. godine biti manji od 1,6 miliona ukoliko stope emigracije i nataliteta ostanu iste. To bi bilo manje od polovine sadašnjeg broja stanovnika zemlje i nešto više od jedne trećine stanovništva BiH 1991. godine.
Rizici za privredu, socijalnu zaštitu, usluge i infrastrukturu zemlje
“Više od 40 posto ljudi bi bilo u dobi od 65 i više godina (u odnosu na sadašnjih 17 posto). Ovakva projekcija predstavlja znatne rizike po privredu, socijalnu zaštitu i usluge, infrastrukturu zemlje, posebno u ruralnim sredinama iz kojih se ljudi naročito iseljavaju”, navodi se u izvještaju UNFPA dodajući: “Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja koja se suočava sa demografskim izazovima u Evropi; mnoge zemlje, posebno one u Istočnoj i Južnoj Evropi, suočene su sa problemom smanjenja broja stanovnika i starenja stanovništva. Ali, ovaj trend je posebno izražen u Bosni i Hercegovini čije su stope fertiliteta među najnižim u Evropi (1,25 djece po ženi u reproduktivnoj dobi) i iz koje se masivno iseljava stanovništvo, posebno mladi.
Da li će neko oformiti porodicu ili se odlučiti na rađanje više od dvoje djece ovisi značajno od ekonomskih i socijalnih uslova. Preslikajmo to u brojke (visina plate, cijena stana, porodiljnih naknada) i one će pokazati kako finansijski stimulans izgleda u bh. stvarnosti.
U entitetu Federacija BiH (FBiH) visina porodiljnih naknada se razlikuje od kantona do kantona. Tako npr., Sarajevski, Bosansko-podrinjski kanton Goražde, Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton nude najizdašnije mjesečne naknade. U Sarajevskom kantonu nezaposlene porodilje primaju 996 KM mjesečno tokom 12 mjeseci, uz dodatke poput jednokratne pomoći za opremu novorođenčeta od 375 KM te pomoći za prehranu djeteta od 60 KM. Ovaj kanton također prednjači u socijalnoj zaštiti jer je prvi uveo pravo na dječji dodatak za porodice s troje ili više djece, bez obzira na imovinski status.
Bosansko-podrinjski kanton Goražde nudi najvišu mjesečnu naknadu od 1.000 KM, koja se isplaćuje do navršene godine dana djeteta, uz dodatnu jednokratnu pomoć od 209,50 KM za opremu novorođenčeta.
U Tuzlanskom kantonu nezaposlene majke dobivaju 996 KM mjesečno, uz jednokratnu pomoć od 1.500 KM za roditelje s troje ili više djece. Zeničko-dobojski kanton također isplaćuje 1.000 KM mjesečno, uz dodatak od 20 posto za majke blizanaca ili trojki.
Zapadnohercegovački kanton uvodi posebne mjere za višečlane porodice, isplaćujući dodatnih 500 KM mjesečno za treće i svako sljedeće dijete do sedme godine života, uz standardnu naknadu od 350 KM mjesečno za porodilje.
U drugim kantonima, naknade su skromnije. Hercegovačko-neretvanski kanton isplaćuje 400 KM mjesečno, dok Unsko-sanski i Srednjobosanski kantoni nude naknade u visini od 55 posto najniže plate u FBiH, što iznosi 327,80 KM mjesečno, s tim da je Vlada Unsko-sanskog kantona u aprilu donijela odluku kojom će u toku ove godine biti povećane naknade nezaposlenim porodiljama na iznos od 500 maraka. Posavski kanton isplaćuje 300 KM, a Kanton 10 svega 100 KM mjesečno, uz jednokratnu pomoć od 300 KM.
Finansijski poticaji u BiH
Odlukom Vlade Federacije BiH majke koje se porode u toku ove godine u ovom entitetu će dobiti jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 1.000 KM za svako novorođeno dijete.Kako su pojasnili iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, ovaj model pronatalitetne politike usmjeren je u cilju osiguranja dugoročnog socio-ekonomskog osnaživanja porodica s djecom, a samim tim, kako je obrazloženo iz resornog ministarstva, i na povećanje šansi za ublažavanje posljedica negativnih demografskih trendova.
U entitetu Republika Srpska prema podacima JU Javni fond za dječiju zaštitu visina porodiljne naknade za 2024. godinu iznosi 406 KM.
Svaka porodilja dobija jednokratnu pomoć od 500 KM za opremu novorođenčeta. Pored ove pomoći, roditelji trećeg djeteta ostvaruju pravo na dodatnih 600 KM, dok majke četvrtog djeteta primaju 450 KM kao dio pronatalitetne podrške. Za nezaposlene porodilje obezbijeđen je materinski dodatak u iznosu od 405 KM mjesečno, koji se isplaćuje tokom godinu, ili godinu i po u slučaju rođenja blizanaca, trećeg djeteta ili svakog narednog.
Također, pojedine lokalne zajednice pružaju finansijsku podršku roditeljima novorođenčadi. U Banjaluci, naknade iznose 500 KM za prvo i drugo dijete, 700 KM za treće, dok se za četvrto i svako naredno dijete isplaćuje po 2.000 KM.
Rješavanje stambenog pitanja također je jedan od motivirajućih faktora da bi se neko odlučio osnovati ili šroširit porodicu. Prosječna cijena kvadrata novog stana u BiH 1.420 eura. Gledano po gradovima, u Banjoj Luci najjeftiniji metar kvadratni u novogradnji košta 3.000 KM, u centru grada on je skuplji i kreće se preko 5.000 KM.
U Mostaru kvadratni metar stana kreće se od 2.000 do 3.000 KM, a u novogradnji od 3.700 do 4.000 KM.
Da biste danas postali vlasnik nekretnine u glavnom gradu BiH, cijena kvadrata ovisit će od lokacije, statusa gradnje i kvadrature. Staro jezgro Sarajeva kao i njegov centar očekivano su najskuplji. Prosječna cijena kvadrata u sarajevskim općinama Centar i Stari Grad (uključuje i novogradnju i starogradnju), iznosi 4639 KM. Najskuplji kvadrat renovirane starogradnje nešto je viši od 6.000, dok je najeftiniji oko 3000 KM.
S druge strane najskuplji kvadrat novogradnje iznosi skoro 8.000 (7894 KM), dok je za najjeftiniji kvadrat novogradnje neophodno izdvojiti oko 4000 KM.
Prosječna neto plata u BiH iznosi 1374 KM, a zamislimo samo kada bismo iz izračuna prosjeka izostavili najviše menadžerske plate koliko bi taj prosjek iznosio.
Mukotrpan posao
Profesor Jusuf Žiga, šef Odsjeka za sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, godinama uporno upozorava na ozbiljnost demografskih izazova s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. U svojim javnim nastupima i tekstovima, profesor Žiga je predviđao trenutnu situaciju, kada je negativni priraštaj stanovništva postao realnost. “Imali smo vremena da djelujemo kada smo bili blizu pozitivne nule, ali sada smo upali u tzv. bijelu kugu, gdje imamo veći broj umrlih nego rođenih,” ističe Žiga za Forbes BiH i dodaje:
“Ozbiljne analize su pokazivale da upravo u vremenu u kome sada živimo, da ćemo se sunovrati u tu negativnu stopu prirasta i upozoravali smo na nju. Bio sam na čelu ekspertskog tima koji je napravio strategiju za zaustavljanje negativnih demografskih trendova koja je usvojena u Kantonu Sarajevo prije 10, 15 godina, a koja je se negdje “kiselila” u ladicama sve do unazad možda godinu-dvije, kada su neki segmenti te pronatalitetne politike počeli da se ovdje primjenjuju”.
Profesor Žiga naglašava da izlazak iz ove krize zahtijeva stvaranje povoljnog ambijenta za život mladih i fertilno sposobnih ljudi, u smsilu njihovog zaposlenja, školovanja, stanovanja…, kako bi oni odlučili ostati u zemlji, zasnivati porodice i imati djecu. Demografski problemi rezult su kratkovidnog ponašanja i ovo su posljedice toga.
“Pred nama je vrlo dugotrajan, mukotrpan posao. Da bi neko mogao rađati djecu za narednih 20 godina i više, on se mora danas roditi. Ako se ne rodi danas, onda ćemo za 20 godina imati još dublju demografsku paradoksalnost nego što je imamo sada”, zaključuje Žiga.
