Hoće li BiH postati centar proizvodnje magnezija? Tvornica njemačkog investitora u Kupresu bi se mogla graditi, ali postoje uslovi
Ukoliko nova, revidirana Studija utjecaja na okolinu dobije prolaznu ocjenu, kompanija BH Magnezij & Minerali, koja je u vlasništvu njemačke kompanije Magnesium for Europe (MFE) GmbH, mogla bi početi izgradnju dugo najavljivanog velikog industrijskog kompleksa za proizvodnju magnezija u naselju Osmanlije kod Kupresa. Podsjećamo, ranije je Federalno ministarstvo okoliša i turizma Bosne i Hercegovine odbilo da izda odobrenje za Studiju uticaja na okolinu za projekat rudnika, jer nije predviđen Prostornim planom Kantona 10 za narednih 20 godina, što znači da nije u skladu s planiranim razvojem tog područja. U procesu odlučivanja građani i udruženja imali su značajnu ulogu, te su ukazivali na niz propusta i kako su rekli površnu pripremu predstavnika investitora za samu javnu raspravu.
Kompanija BH Magnezij & Minerali d.o.o. uputila je potom zahtjev za povlačenje Studije o utjecaju na okoliš zbog nadopune, a projekt se nastavlja. kako su tada naveli, Studija se povlači iz proceduralnih razloga kako bi se dodatno tehnički nadopunila, a radi usklađivanja za zahtjevima institucija i zajednice.
Ranije su najavili kako će ovo biti jedna od „najzelenijih“ tvornica magnezija na svijetu, koja će proizvoditi magnezij visoke kvalitete, bez upotrebe hemikalija, i da neće imati štetni utjecaj na prirodne ljepote kupreškog kraja i zdravlje lokalnog stanovništva.
Proizvodilo bi se 15.000 tona godišnje
Prema prvim planovima, ukoliko se izgradi ovaj industrijski kompleks, on bi trebao imati kapacitet proizvodnje magnezija oko 15 hiljada tona godišnje. Budući da bi se sirovina eksploatisala iz okolnog kamenologa Grguljača, u vlasništvu BH Magnezij & Minerali, njemačka kompanija bi upravljala cijelim procesom – od vađenja rude do finalne proizvodnje magnezija.
Magnezij ima široku primjenu u industriji – od proizvodnje legura do automobilske industrije, elektronike i medicine. Evropa ima određene rezerve magnezija, pretežno u obliku magnezita i dolomita, ali je uvoz iz Kine i dalje dominantan. Trenutno, više od 90 posto magnezija dolazi iz Kine, što stvara zavisnost i ekonomske rizike.
Zbog toga je Evropska komisija uvrstila magnezij na listu kritičnih sirovina, a cilj je povećati domaću proizvodnju i reciklažu. Ključna evropska nalazišta su u Španiji (dolomitne rude koje se koriste za proizvodnju magnezija), Grčkoj (poznata po velikim rezervama magnezita, koji se prerađuje u magnezij-oksid), Austriji (rudnici magnezita, posebno u oblasti Štajerske), te Turskoj koja ima značajne rezerve magnezita i magnezitne rude.
Proizvodnja magnezija u narednih 75 godina
U Bosni i Hercegovini nalazišta magnezija su povezana s dolomitnim stijenama, a jedno od najznačajnijih nalazišta se nalazi upravo u općini Kupres.
Investicija njemačke kompanije smatra se jednom od najvećih u BiH i uključuje izgradnju 14 objekata na površini od 7,3 hektara, uz dodatnih 47,5 hektara istražnog područja. Koproizvodi ovog industrijskog kompleksa trebali bi biti spinel, suhi led i legura aluminija i magnezija. Očekuje se da će kompleks proizvoditi magnezij u narednih 75 godina. Također, kompanija je već investirala oko 10 miliona KM u svoje aktivnosti u BiH od 2019. godine.
Na tržište Bosne i Hercegovine ova njemačka kompanija je ušla kroz svoju podružnicu BH Magnezij & Minerali d.o.o., te je putem svoje firme Dolomit d.o.o., koja je nositelj koncesije za dolomitna nalazišta, osigurala sirovinu za buduću proizvodnju magnezija u općini Kupres.
