Sudbina NIS-a: Šta slijedi i kakve će biti posljedice za region
Rok za donošenje odluke o sudbini kompanije NIS zvanično je istekao 20. februara, ali još uvijek nema jasnog rješenja. I dok se čeka odluka o mogućim sankcijama, cijela regija postavlja ključno pitanje – šta će se desiti s energetskom stabilnošću Balkana?
Sankcije kao prijetnja: Šta znači OFAC-ova lista?
Prema riječima energetske stručnjakinje i nekadašnje uposlenice NIS-a Nadežde Kokotović, sudbina ove kompanije zavisi od složenih pregovora između američkih i ruskih zvaničnika. “Kada dospijete na OFAC-ovu listu, u ekonomskom svijetu to se smatra smrtnom kaznom,” ističe Kokotović.
Sankcije uvedene Rusiji nemaju presedan u historiji, a na udaru bi se mogao naći i NIS. Trenutno je rok za implementaciju sankcija produžen do 28. marta, ali pitanje je hoće li se taj period dodatno produžiti.
Koliko je NIS važan za regiju?
Dok za Gazpromnjeft, vlasnika NIS-a, ova kompanija predstavlja tek mali procenat poslovanja, za Srbiju i širu regiju ona ima ogroman značaj. “NIS obezbjeđuje 80% tržišta naftnih derivata u Srbiji. Od 4 miliona tona derivata koje proizvede godišnje, čak 1,5 miliona ide u region,” naglašava Kokotović.
Ukoliko sankcije budu implementirane, regija se suočava s ozbiljnim problemima – od rasta cijena do potencijalne nestašice goriva.
Scenariji za budućnost: Hoće li se rok ponovo produžiti?
Kokotović smatra da će se rok ponovo produžiti za 30 dana dok se ne postigne dogovor između Moskve i Washingtona. U slučaju da se sankcije ipak sprovedu, moguće su tri opcije:
Produženje roka i nastavak poslovanja – Najvjerovatniji scenarij, koji bi dao dodatno vrijeme za pregovore.
Nacionalizacija – Ukoliko sankcije postanu trajne, Srbija bi mogla preuzeti vlasništvo nad NIS-om.
Ograničene investicije – NIS bi mogao nastaviti raditi, ali bez značajnih ulaganja, što bi usporilo modernizaciju sektora.
Obnovljivi izvori energije: Zašto kasnimo?
Energetska kriza u Evropi pokazala je koliko je važno ulaganje u obnovljive izvore energije, ali Balkan i dalje kaska. Prema riječima Kokotović, ključni problem je infrastrukturna zapuštenost: “Dalekovodna mreža nije se razvijala 30 godina. Još uvijek živimo na naslijeđu SFRJ.”
CO2 takse i udar na privredu
Kako EU sve više insistira na smanjenju emisija CO2, BiH i zemlje regije uskoro će se suočiti s obavezom plaćanja takse na emisije iz termoelektrana na ugalj. Hoće li domaće elektroprivrede pronaći rješenje ili će se troškovi preliti na građane i privredu? To ostaje jedno od ključnih pitanja buduće energetske politike.
Dok se čeka konačna odluka o NIS-u, jedno je sigurno – energetska budućnost Balkana nikada nije bila neizvjesnija.
