Industrijske politike i tržišne reforme: Ključne poruke EBRD-ovog Izvještaja o tranziciji
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), najveći institucionalni investitor na Zapadnom Balkanu, ovog mjeseca je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine predstavila svoj Izvještaj o tranziciji 2024-25. Pod nazivom „Vođenje industrijske politike“, izvještaj analizira kako su ove strategije, nekada dominantne u razvijenim ekonomijama, doživjele ponovnu afirmaciju širom svijeta, uključujući tržišta u razvoju. Industrijske politike se sve češće koriste kao alat za rješavanje tržišnih neuspjeha, poput degradacije okoliša, ali i kao odgovor na globalne ekonomske poremećaje.
Ekonomija BiH pokazuje znakove ubrzanja
Iako su tradicionalno prisutne u ekonomijama sa višim prihodima, one se sada češće koriste u ekonomijama sa manje administrativnih i fiskalnih kapaciteta za njihovu implementaciju.
Ono što smo mogli čuti prilikom predstavljanja Izvještaja, je da ekonomija BiH pokazuje znakove ubrzanja u 2024. godini, sa rastom realnog BDP-a od 2,5 posto na godišnjem nivou u prva tri kvartala godine. Ovo označava poboljšanje u odnosu na rast od dva posto zabilježenog 2023. godine, prvenstveno potaknut oživljavanjem domaće potražnje i povećanom investicijskom aktivnošću.
U značajnoj političkoj prekretnici, Evropsko vijeće se složilo da otvori pregovore o pristupanju EU sa Bosnom i Hercegovinom u martu 2024. Međutim, formalni datum početka tek treba biti određen, jer zemlja radi na dovršenju ključnih reformi neophodnih za uspostavljanje pregovaračkog okvira.
Napredak je postignut u upravljanju i institucionalnoj reformi, uključujući i ključne zakone neophodne za pristupanje EU.
Kako bi održala ekonomski zamah i ojačala institucionalnu otpornost, Bosna i Hercegovina bi trebala dati prioritet fiskalnoj reformi, osiguravajući prelazak sa tekućih rashoda na produktivne investicije, te ubrzati zelenu tranziciju, uključujući bržu primjenu proizvodnje obnovljive energije i ulaganja u energetsku efikasnost. Osim toga, jačanje antikorupcijskih mjera, povećanje transparentnosti i očuvanje finansijskog integriteta bit će od suštinskog značaja za podsticanje dugoročnog, inkluzivnog rasta i unapređenje procesa pridruživanja zemlje EU.
EBRD je uložila više od tri milijarde eura u 223 projekta u Bosni i Hercegovini otkako je počela sa radom 1996. godine.
„Izvještaj naglašava niz ključnih poruka za donosioce politika općenito, u smislu kako provoditi industrijske politike na pravi način, s obzirom na to da smo u posljednjim godinama vidjeli njihov ponovni uspon, vođen razmatranjima političke ekonomije, ali i kao odgovor na geopolitičke izazove“, kaže za Forbes BiH Zsoka Koczan, ekonomista EBRD-a u Uredu glavnog ekonomiste EBRD-a koja je predstavila izdanje izvještaja za 2024-25
Jedan od osnovnih principa uspješne industrijske politike kaže ona, jeste jasno definisanje ciljeva – bilo javno ili interno – kako bi se omogućilo kontinuirano prilagođavanje i učenje iz prethodnih iskustava. Ovakav pristup ne samo da poboljšava efikasnost politika već i omogućava vlastima da prepoznaju i valorizuju postignute uspjehe.
Dugoročna održivost
Izvještaj takođe sugeriše da se industrijske politike, kao alat za ekonomski razvoj, često bolje implementiraju kada su usmjerene na uži spektar sektora, posebno onih koji su pod nadzorom jednog ministarstva. To je posebno važno za zemlje s ograničenim administrativnim kapacitetima, jer ove politike zahtijevaju visok stepen stručnosti i institucionalne podrške.
Kako bi se osigurala efikasnost i dugoročna održivost, formiranje specijaliziranih timova i stručnih tijela za provedbu industrijskih politika, može biti korisno. Ove mjere trebale bi spriječiti njihovu zloupotrebu, diskriminaciju stranih investitora i preveliku zavisnost privrede od državnih subvencija. Poseban naglasak stavljen je na ugrađivanje klauzula o postepenom ukidanju politika, čime bi se izbjeglo favoriziranje pojedinih kompanija i osigurala zdrava tržišna konkurencija, uključujući i onu međunarodnu.
“Vidjeli smo porast industrijskih politika u većini zemalja koje analiziramo. To se dešava u razvijenim ekonomijama, ali i u tržištima u razvoju. Također smo primijetili značajan porast upotrebe industrijskih politika u zemljama Zapadnog Balkana, iako broj politika koje su trenutno na snazi ostaje znatno manji u poređenju s drugim regijama. Tipično vidimo da razvijenije ekonomije i veće zemlje provode više industrijskih politika. Većinu njih danas implementiraju, naprimjer, SAD, Kina, Njemačka itd.”, kaže Koczan.
Stela Melnik, direktorica EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu govorila je o radu Banke u zemlji i rezultatima u prethodnoj godini.
EBRD je uložila više od tri milijarde eura u 223 projekta u Bosni i Hercegovini otkako je počela sa radom 1996. godine. Strateški prioriteti Banke u zemlji su promocija zelene ekonomije, podrška konkurentnom razvoju privatnog sektora i podsticanje regionalne integracije.
