Njemačka se mijenja: Može li Merz ispuniti ono što obećava
Zahvaljujući Njemačkoj i izbori u Evropi su postali zanimljivi. Samo što je svijet počeo prihvatati novu geopolitičku realnost dolaskom Donalda Trumpa na vlast u Americi, uslijedila je i promjena u Njemačkoj. Koliko god Francuska ili druge zemlje članice EU bile jake, oči su i dalje okrenute najviše prema Njemačkoj. Još od vremena Angele Merkel, koja je nametnula politiku donošenja odluka koje inicira ili podržava Njemačka, tako se i danas mnogo očekuje od potencijalnog budućeg kancelara Njemačke Friedricha Merza.
Predsjednik njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU), Merz, koja sa sestrinskom Kršćansko-socijalnom unijom (CSU), u Bundestagu čine Uniju, međutim, nema lagan zadatak. CDU/CSU je završio na vrhu sa 28,5 posto glasova, prema službenim podacima, ali nedovoljno da samostalno formira vladu.
“Možete nam pružati ruku koliko god želite”
Na drugom mjestu je Alternativu za Njemačku (AfD) sa 20,8 posto glasova. Naime, svaki peti birač bio je naklonjen krajnjoj desnici, međutim, iako je Alice Weidel kazala kako njena stranka ima ispružene ruke prema drugim koalicionim partnerima, Merz ne namjerava u vlast uvesti AfD, u prvom redu, kako je kazao, zbog suprotnih pogleda na unutrašnju i vanjsku politiku. Kako je kazao u koaliciju sa AfD ne želi ući jer ta stranka želi da Njemačka napusti Evropsku uniju, da ukine euro i vrati njemačku marku i da okonča vojnu podršku Ukrajini.
„Možete da nam pružate ruku koliko god hoćete, nećemo da vodimo pogrešnu politiku za ovu zemlju. Želite suprotno od onoga što mi hoćemo, i zato neće biti saradnje“, kazao je Merz.
Da će demokrišćani ipak posegnuti za drugim koalicionim partnerima, (vjerovatno sa SPD-om koji je treća po snazi politička opcija u Njemačkoj ili sa Zelenima koji su zauzeli četvrto mjesto), svjesna je i Weidel, koja je za ARD izjavila kako bi isključivanje druge najjače partije iz formiranja vlasti bilo jednako prevari birača. Sedam dana prije izbora otvorenu podršku dao joj je američki potpredsjednik JD Vance koji se nije libio pozvati njemačke glasače da daju svoj glas za AfD, iako su ga njemačke sigurnosne službe označile kao ekstremno desničarsku partiju zbog brojnih spornih izjava koje su se mogle čuti tokom 12 godina koliko stranka postoji, a koje dovode u pitanje ravnopravnost građana stranog porijekla, ili koketiranja sa nacističkim simbolima i parolama.
Koliko je ova stranka prijetnja Njemačkoj i Evropi, to će vrijeme pokazati, ali ono što Weidel najavljuje je pobjeda na izborima 2029. godine, jer ako su na vanrednim izborima udvostručili reuzultat u odnosu na prethodne izore, na narednim, ona očekuje pobjedu AfD-a, te mogućnost da oni budu politički faktor koji će odrediti kancelara i koalicione partnere. Sebe vidi kao kancelarku, ukoliko je rukovodstvo stranke predloži.
Najameričkiji političar u historiji Njemačke
Nekoliko je razloga zbog kojih je ojačao AfD, za analitičare to nije nužno američka podrška u smislu svega što je poručio Vance kada je rekao da bi Njemačka trebala srušiti politički “zaštitni zid” i time omogućiti populističkim strankama da dobiju punu političku legitimaciju, već loša politika njemačke vlade pod vodstvom kancelara Olafa Scholza, tj. nedovoljno stroga migranstka politika kao i loše ekonomsko stanje u zemlji, gdje se najjača ekonomija Evrope počela spominjati kao zemlja koja ulazi u recesiju.
Nikada nisam mislio da ću ovo morati reći na televiziji, ali nakon izjava Donalda Trumpa prošle sedmice, jasno je da su Amerikanci, barem ovaj dio Amerikanaca, ova administracija, uglavnom ravnodušni prema sudbini Evrope, smatra Merz.
Od proljeća 2022., stizala je podrška kroz razne ankete politici Merza. Kako podsjeća Politico, podrška Scholzu i njegovim socijaldemokratima lijevog centra znatno je opala tokom mandata vlade. Unutrašnje napetosti između SPD-a, Zelenih i liberalnih Slobodnih demokrata konačno su došle do vrhunca u oktobru, kada se koalicija raspala i pokrenula prijevremene izbore sedam mjeseci ranije nego što je planirano.
No, šta sada čeka Merza?
Australski Sydney Morning Herald piše: “Najameričkiji političar u historiji Njemačke preuzet će vladu u trenutku kada se suočava sa tri izazova: očuvanjem jedinstva nacije, jačanjem odbrane Evrope i sprječavanjem daljnjeg raspada savezništva sa Sjedinjenim Državama. Na prvi pogled svaki od ovih zadataka djeluje monumentalno. “Čini se nemogućim uhvatiti se u koštac sa sva tri.”
Američki Wall Street Journal vidi Merzov izbor kao prvi korak prema stabilnijem vodstvu u Evropi, nakon što su vlade Francuske i Njemačke posljednjih mjeseci bile paralizirane gubitkom parlamentarne većine.
Merz se suočava s golemim zadatkom restrukturiranja ekonomije koja je jedva rasla od pandemije Corone, a sada se očekuje da će se smanjivati treću godinu zaredom. “Ubuduće, on i njegove kolege u Francuskoj, Britaniji, Poljskoj i drugim zemljama morat će odlučiti hoće li i kako ponovo iscrtati obrise zapadnog saveza u suočavanju sa sve više antagonističkim Sjedinjenim Državama koje se približavaju Rusiji.”
Ono što se moglo čuti nakon završetka izbora u Njemačkoj u nedjelju, gdje je blizu 60 miliona Nijemaca odlučivalo o novom sastavu Bundestaga, je da se Evropa mora okrenuti sebi i ojačati sebe.69-godišnji Merz sada ima priliku ili to prosto mora učiniti, da nametne CDU kao ključnu političku realnost koja će vući konce stabilizacije evropske sigurnosne politike. Merz je, sudeći prema onome što izjavljuje posljednjih dana, spreman suprotstaviti se aktuelnoj američkoj politici. Da bi ojačao ekonomiju svoje zemlje, morat će uvesti određene ustavne promjene i promijeniti zakone, ali o tome, je još rano govoriti.
“Nikada nisam mislio da ću ovo morati reći na televiziji, ali nakon izjava Donalda Trumpa prošle sedmice, jasno je da su Amerikanci, barem ovaj dio Amerikanaca, ova administracija, uglavnom ravnodušni prema sudbini Evrope”, smatra Merz.
Dva dana prije izbora upozorio je da se Evropa više ne može oslanjati na američku zaštitu. “Kao i 1949., suočavamo se s ništa više i ništa manje nego s ponovnim utemeljenjem Savezne Republike Njemačke”, napisao je Merz u poruci pristalicama u petak.
Bila je to primjedba, piše Politco, koja je nagovijestila izazove za koje zna da će doći.
“Stvarno možemo postići neovisnost od SAD-a”, rekao je kratko nakon što je proglasio pobjedu u nedjelju navečer.
„Možete da nam pružate ruku koliko god hoćete, nećemo da vodimo pogrešnu politiku za ovu zmlju. Želite suprotno od onoga što mi hoćemo, i zato neće biti saradnje, poručio je Merz AfD-u
Dok tvrdi kako će njegov prioritet biti što brže jačanje Evrope kako bi korak po korak, stvarno postigli nezavisnost od SAD-a u pitanjima odbrane, on ne razmišlja romantičarski ni kada je o NATO-u riječ. Da li će ovaj savez ostati u sadašnjem obliku ili će se morati uspostaviti neovisna evropska odbrambena snaga, to ni on sa sigurnošću ne zna.
Politika se mijenja, naredne sedmice koje će odlučiti koalicione partnere u Njemačkoj (Merz planira stastaviti snažnu vladu do Uskrsa), učinit će mnoge stvari jasnijima i u Njemačkoj i u Evropi.
