Ko bi mogao naslijediti papu Franju – ovih pet kardinala se spominje dok svijet prati njegovo zdravlje

Papa Franjo je i dalje u bolnici, i njegovo zdravstveno stanje danas pokazuje male znakove poboljšanja, u odnosu na izvještaje iz Vatikana dan ranije, kada je saopćeno da je papa kritično. Noć je “dobro prošla, jutros je ustao i doručkovao”, navodi se u izvještaju Ureda za štampu Svete Stolice. Iako postoje mali znakovi poboljšanja, njegovo stanje ostaje ozbiljno.

Papa Franjo je 14. februara primljen u bolnicu Gemelli zbog bronhitisa, koji je kasnije prerastao u upalu pluća. U subotu, vatikanski zvaničnici otkrili su da je pretrpio dugotrajnu respiratornu krizu, sličnu napadu astme. Njegovo se stanje pogoršalo, zahtijevajući transfuziju krvi zbog niskog broja trombocita povezanog s anemijom. Papa trenutno prima terapiju visokim protokom kisika, a doktori ostaju oprezni u vezi s prognozom.

Nivo transparentnosti bez presedana

Uprkos ozbiljnosti bolesti, Papa Franjo ostaje priseban. Prema vatikanskim zvaničnicima, on je provodio vrijeme sjedeći u stolici, samostalno diše i nastavlja primati bliske saradnike, koji mu donose dokumente iz Apostolske palate. Iako se bori s disanjem, navodno i dalje donosi odluke o poslovima Crkve. Nedjelja i ponedjeljak bit će presudni u procjeni da li je promijenjena terapija učinkovita.

Pristup Vatikana zdravstvenom stanju Pape Franje znatno se razlikuje od prethodnih slučajeva bolesti papa. Na Papin zahtjev, zvaničnici redovno objavljuju česte i detaljne izjave, što predstavlja značajan odmak od tajnovitosti koja je često okruživala zdravlje njegovih prethodnika.

Iako su ažuriranja varirala u tonu i dužini, subotnje saopćenje bilo je najdirektnija procjena do sada, nudeći neuobičajeno iskrenu sliku Papinog stanja.

“On je Papa,” rekao je jedan vatikanski zvaničnik novinarima. “Ali on je i čovjek.”

Paralelno kako se prati stanje poglavara rimokatoličke crkve, tako se i otvaraju pitanja ko bi mogao naslijedtii papu. Već sada se, piše The Independent, spominje kako je u igri nekoliko kardinala.

Edward Pentin je 2020. objavio autoritativnu knjigu na tu temu, pod nazivom: Sljedeći papa: vodeći kardinali kandidati.

Spominje se nekoliko imena nasljednika

Najviše rangirani kardinal u izbornoj konklavi je državni sekretar Vatikana od 2013. godine, 70-godišnji Pietro Parolin iz Veneta. On nije neko ko drži stranu lijevo ili desno, već se smatra umjerenom figurom u crkvi.

“Svako može doprinijeti miru, ali rješenja se nikada ne smiju tražiti jednostranim nametanjem koje riskira gaženje prava čitavih naroda, inače nikada neće biti pravednog i trajnog mira”, kazao je nedavno u intrevjuu za novine „L'Eco di Bergamo“.

Kardinal Peter Erdö, bivši predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Evrope, još je jedno ime koje se pominje kao moguće da naslijedi papu Franju. Riječ je o pobožnom marijancu, što znači da svoju praksu posvećuje Mariji.

Kardinal Péter Erdő, nadbiskup iz Mađarske, poznat je po svojim konzervativnim stavovima unutar Katoličke crkve. Kao tradicionalista, Erdő smatra brak nerazrješivim sakramentom i stoga se protivio davanju svete pričesti katolicima koji su razvedeni i ponovo vjenčani bez crkvenog poništenja prvog braka. Ova tema je bila posebno značajna tokom Sinode o porodici (2014–2015), kada su postojale rasprave o mogućem ublažavanju crkvenih pravila u tom pogledu.

Njegove izjave u vezi sa migrantima bile su u kontrastu s pozivima pape Franje koji je pozivao na solidarnost i pomoć. Naime, Erdő je sugerisao da bi pomaganje migrantima i izbjeglicama moglo biti povezano s trgovinom ljudima. Njegov stav odražava širi politički kontekst u Mađarskoj, gdje su migracije bile osjetljivo pitanje, naročito tokom izbjegličke krize 2015. godine.

Papa Ivan Pavao II. ga je 2003. godine imenovao kardinalom, čime je postao jedan od najuticajnijih mađarskih crkvenih lidera.

Kardinal Luis Antonio Tagle ne samo da bi bio prvi azijski papa, već i papa koji stavovima liči na papa Franju. Obično je pokazivao, piše The Independent, više lijevo orijentiranu politiku, slično kao papa Franjo, nakon što je kritizirao stav i jezik crkve prema homoseksualcima, nevjenčanim majkama i razvedenim ili ponovno vjenčanim katolicima.

„Oštre riječi koje su se u prošlosti koristile za homoseksualce i razvedene i razdvojene osobe, nevjenčane majke itd., u prošlosti su bile prilično oštre. Mnogi ljudi koji su pripadali tim grupama bili su žigosani i to je dovelo do njihove izolacije od šireg društva“, kazao je.

Matteo Zuppi postao je kardinal 2019. godine i jedan je od vodećih figura Katoličke crkve u Italiji koji se smatra bliskim papi Franji zbog svog pastoralnog pristupa i otvorenosti za dijalog. Zuppi je od maja 2022. predsjednik Biskupske konferencije Italije, što znači da vodi i koordinira rad Katoličke crkve u Italiji.

Od kada je postao kardinal, Zuppi je bio poslat na važne diplomatske misije. Njegova mirovna uloga posebno je došla do izražaja u kontekstu rata u Ukrajini gdje se susreo s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali ne i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Rusiji, dok se u Americi sastao sa tadašnjim američkim predsjednikom Joeom Bidenom gdje se razgovaralo o mirovnim naporima da se rat u Ukrajini zaustavi.

Više je usmjeren na inkluziju i dijalog, a ne na strogo pridržavanje tradicionalnih crkvenih normi. Napisao je esej u knjizi “Building a Bridge” autora Jamesa Martina, poznatog jezuitskog svećenika koji zagovara bolji odnos Crkve prema LGBTQ osobama.

Kardinal Raymond Leo Burke jedan je od najistaknutijih konzervativaca u Katoličkoj crkvi. Papa Benedikt XVI. ga je imenovao kardinalom 2010. godine, čime je postao jedna od vodećih figura crkvene hijerarhije. Međutim, nakon izbora pape Franje 2013. godine, Burke je otvoreno kritikovao mnoge njegove reforme, posebno, pričešćivanje razvedenih i ponovno vjenčanih katolika. Za razliku od pape Franje koji je predložio blaži pristup prema ovim vjernicima, Burke je insistirao na tradicionalnom stavu da oni ne mogu primati euharistiju jer su u “neregularnoj” vezi.

Kardinal Burke je kritikovao modernizovani jezik koji Crkva koristi po ovim pitanjima, nazivajući ga “neprihvatljivim”, jer smatra da ublažava crkvenu doktrinu o moralnim pitanjima.

Njegovo neslaganje s papom Franjom dovelo je do toga da mu je 2014. godine uklonjena moćna pozicija u Vatikanu – papa ga je premjestio iz vrhovnog suda Crkve (Apostolske signature) na znatno manje utjecajnu funkciju.

Kardinal Burke je poznat po čvrstom stavu protiv abortusa i insistira na tome da katolički političari koji podržavaju legalizaciju abortusa ne bi smjeli primati svetu pričest. Kardinal Burke se zalaže za strogo tumačenje katoličke doktrine, što mu je donijelo simpatije tradicionalista unutar Crkve, dok ga progresivni katolici vide kao prepreku modernizaciji.