Zašto Rusi nakon rata u Ukrajini traže novi dom u Srbiji i Izraelu?

featured image

13. jan 2025. 17:33

Od početka ruske agresije na Ukrajinu, između 600.000 i 900.000 građana Rusije napustilo je svoju domovinu, tražeći sigurnije, stabilnije i perspektivnije okruženje. Prema pisanju ruskog izdanja magazina Forbes, destinacije koje su emigranti najčešće birali od februara 2022. godine bile su Armenija, Kazahstan, Gruzija, ali i Srbija u koju su mogli doći bez vize, i za to su imali dobar razlog; prvo, sa većinom dijele zajedničku sovjetsku prošlost, poznaju i bliska im je birokratija, nadalje, dobar dio građana u ovim zemljama zna ruski jezik, pa je i komunikacija po dolasku u zemlju lakša, a ne treba zaboraviti ni blisku kulturu.

Bezvizni režim

Prema podacima Agencije za privredne registre, tokom 2022. godine u Srbiju je stiglo oko 200.000 ruskih građana, uglavnom u Beograd i Novi Sad. U Armeniju se doselilo više od 100.000 ruskih građana. Ova zemlja omogućava šestomjesečni boravak bez vize, dok zaposleni u domaćim kompanijama lako mogu dobiti boravišnu dozvolu na godinu, uz mogućnost sticanja državljanstva nakon tri godine. Za razliku od Armenije, u Turskoj stranac može boraviti dva mjeseca bez vize, a u Kazahstanu tri.

I dok su za odmor i kupovinu nekretnina Rusi nekada bili jako zainteresirani za dolazak u Crnu Goru, ovoga puta ova zemlja nije bila, kao ni Kipar ni Turska, u vrhu njihovog popisa.

Ivan Diev je 2022. godine iz Rusije prvo otišao u Tursku, a zatim se skrasio u Srbiji. 32-godišnji uposlenik tehnološke firme Abbyy lako se prilagodio novoj sredini, ali 2024.godine on i blizu 300 uposlenika, Rusa, koje je Abbyy regrutovala da se presele iz Rusije i nastave raditi u inozemstvu, dobili su otkaz. Ivan je imao sreću, nakon nekoliko dana pronašao je novi posao u jednoj kanadskoj informatičkoj firmi. Beograd mu se, ispričao je, svidio zbog dostupnih kuklturnih programa i sadržaja na ruskom jeziku, kao i ljubaznosti domaćina koji su ga znali počastiti “pitama, palačinkama i alkoholom”. 

Foto:Reuters

Za razliku od njega, za 36-godišnjeg programera, koji je za Forbes Russia pod anonimnošću ispričao svoje iskustvo, boravak u Srbiji nosio je mnogo izazova. Iz Rusije se odselio 2023.godine, zbog želje da živi u inozemstvu, napete situacije u Rusiji i najave djelimične mobilizacije krajem 2022. godine. Pozitivan odnos lokalaca prema Rusima, blizina evropskih zemalja i jezik koji se lako uči, bili su razlozi koji su ga privukli Srbiji. A, onda je doživio kulturološki šok. Medicinske sestre, imao je kaže priliku vidjeti, ne nose rukavice pri prijemu pacijenata, stomatolog sjedi u jakni jer mu je hladno…, a ni lokalno stanovništvo nije spremno raditi, već samo želi novac, što se najviše primijeti, sjeća se, u uslužnom sektoru, državnim i drugim institucijama.

I dok se ovaj programer u Rusiju planira vratiti tokom 2025. godine, o ovoj opciji Diev ne razmišlja. Uprkos nedostacima Srbije, kao što su “spori birokratski procesi”, pušačka populacija i opušteniji život nego u Rusiji, njemu je Beograd udoban za život i tu namjerava ostati još dugo.

Ubijeđeni kako će im izraelsk pasoš olakšati dobivanje viza, radnih dozvola i legalizaciju u drugim zemljama, bračni par Dmitry Zubanov i Sofia aplicirali su za državljanstvo Izraela.

Preselili su se u Izrael jer su im vlasti osigurale isplate od 1500 eura kao novim useljenicima sljedećih šest mjeseci. Bilo je zabranjeno napustiti Izrael čak i na jedan dan radi primanja sredstava. Stoga je par ostao u zemlji oko šest mjeseci.

Ovaj par dio je statistike od 70.000 Rusa koji su prema podacima židovske agencije Sokhnut, 2022. godine to isto učinili, što je dvostruko više nego, naprimjer 2021. godine. 

Povratak kući

O životu u Izraelu Dmitry kaže kako su ova zemlja i racionalnost različiti svjetovi. Vladine agencije često rade nepredvidivo, tjerajući ljude da danima i sedmicama čekaju odluke o osnovnom poslovanju, a u subotu, kada Židovi tradicionalno slave Šabat, javni prijevoz i razne institucije ne rade. Ovo posljednje čini se Zubanovu iracionalnom odlukom s ekonomske tačke gledišta. U bankama i državnim institucijama vlada “židovska nasumičnost”, dodaje: ne mogu svi zaposlenici pomoći repatrijancima zbog jezične barijere, a mogu i bez valjanog razloga, odbiti naprimjer, otvoriti račun kada prilože sve potrebne dokumente. Navedeni nedostaci, poteškoće u svladavanju jezika, vruća klima, u prosjeku dvostruko veća od moskovskih cijena stanovanja i hrane, kao i rat s Hamasom u oktobru 2023., natjerali su par da na kraju napusti zemlju.

Osim u Izraelu živjeli su u Armeniji, Turskoj, Kipru i Nizozemskoj.Plan im je da pokušaju dobiti stalni boravak u Nizozemskoj.

S druge strane, nekoliko istraživanja pokazuje da se između 15 i 45 posto ruske dijaspore vraća kući. Međutim, i ovu brojku treba uzeti sa rezervom, jer tačan broj onih koji se vraćaju u Rusiju nije moguće precizno odrediti zbog nekoliko faktora. Neki od njih se privremeno vraćaju, sa planom ponovnog pokušaja odlaska iz zemlje, drugi ostaju raditi u ruskim organizacijama i živjeti vani, i niko sa sigurnošću ne može znati koju zemlju će na kraju izabrati kao svoju stalnu adresu.

Prema podacima OutRush-a, približno 14 posto ruskih emigranata promijenilo je zemlju u koju su došli iz Rusije između septembra 2022. i ljeta 2023., te se i u budućnosti, navodi u svojoj analizi Carnegie Politika, može očekivati ​​stalna mobilnost, kako među zemljama domaćinima tako i između tih zemalja i Rusije.

Ono što je znakovito je da je dobar dio ruskih iseljenika visoko obrazovan, urbaniziran i mobilan, što ih čini vrijednim dugoročnim ljudskim kapitalom u bilo koju zemlju da dođu.

No, ono što bi moglo promijeniti trend iseljavanja, je najava mogućeg, skorog susreta između Donalda Trumpa i Vladimira Putina. Američki i ruski predsjednik, ukoliko nađu zajednički jezik za zaustavljanje rata u Ukrajini, mogli bi ovaj trend okrenuti u potpuno drugom smjeru.