Indirektni porezi između interesa i dogovora: Ko koči donošenje novih koeficijenata i zašto ovo nije ekonomsko pitanje

U saopćenju za javnost u kojem se obraća premijera Federacije BiH Nerminu Nikšiću i federalnom ministru finansija Toniju Kraljeviću, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović, upozorio je na nepravilnosti u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza između entiteta, koje, kako tvrdi, nanose štetu Federaciji Bosne i Hercegovine, pozivajući ih da zaštite interese FBiH.

„Aktuelni državni ministar finansija Srđan Amidžić, kao predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, već više od godinu ne dozvoljava utvrđivanje novih koeficijenata za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza sa jedinstvenog računa, samo zbog činjenice što su novi tromjesečni koeficijenti znatno povoljniji za FBiH“, piše Mehmedović dodajući kako su i premijer i federalni ministar finansija, koji je istovremeno član Upravnog odbora UIOBiH svjesni da se raspodjela navedenih prihoda posljednju godinu vrši suprotno zakonu, odnosno na osnovu Odluke Upravnog odbora za period juli-septembar 2023. godine, zbog čega je Republici Srpskoj za godinu nezakonito pripalo više od 100 miliona KM sredstva od indirektnih poreza, umjesto da su se ova sredstva doznačila Federaciji Bosne i Hercegovine!

Krivična prijava

„Osim mene, na istu nepravilnost, koja ima sve elemente krivičnog djela, nedavno je upozorio i Zijad Krnjić, jedini Bošnjak od pet članova Upravnog odbora i to iz reda eksperata. Krnjić je javno prozvao ministra Amidžića, jer opstruira donošenje novih tromjesečnih koeficijenata. Ustvrdio je da Republika Srpska treba da vrati Federaciji Bosne i Hercegovine oko 50 miliona KM od PDV-a, te da u konačnici Federacija Bosne i Hercegovine treba da dobije najmanje 370 miliona KM od PDV-a i akumuliranih sredstava od putarina“, napisao je Mehmedović naglasivši kako je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine 3. oktobra ove godine podnio krivičnu prijavu protiv članova Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine zbog osnova sumnje da su izvršili krivično djelo “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 220. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine”.

Javno pismo nije novost, ono je samo vratilo fokus na tinjajući problem raspodjele prihoda od indirektnih poreza u BiH koji postane žarište u trenutku kada jedna od strana bude oštećena u konačnoj raspodjeli sredstava.

Do kraja godine se očekuje oko 11,5 milijardi KM prihoda

Podsjećamo, prihodi od indirektnih poreza za deset mjeseci ove godine iznosili su devet milijardi i 544 miliona KM i veći su za 744 miliona KM ili za 8,45 posto u odnosu na isti period 2023. godine kada su iznosili 8 milijardi i 800 miliona KM. Prema najavama direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Zorana Tegeltije do kraja godine se očekuje oko 11,5 milijardi KM prihoda.

U indirektne poreze spadaju porez na dodanu vrijednost (PDV), koji je i jedan od ključnih indirektnih poreza u našoj zemlji, te iznosi 17 posto, zatim akcize (posebni porezi koji se plaćaju na naftne derivate, duhan i duhanske prerađevine, bezalkoholna pića, alkohol, alkoholna pića i voćna prirodna rakija, pivo i vino, kafu), te putarine, carine. Indirektne poreze plaćaju krajnji potrošači na svaku robu koju kupuju, bilo da se radi o hrani, odjeći, uslugama ili kupovini neke druge robe.

Od indirektnih poreza finansiraju se državne institucije, otplaćuje vanjski dug i izmiruju druge finansijske obaveze, ali se dobar dio sredstava raspoređuje na entitete i distrikt Brčko. Kako će biti raspoređen ovisi u kojem entitetu (i distriktu) je pdv naplaćen. Prodavnice, trgovački lanci i drugi poslovi subjekti koji su u PDV sistemu prilikom mjesečnog plaćanja PDV-a u državnu kasu imaju obavezu navesti u kojem dijelu Bosne i Hercegovine je PDV naplaćen od krajnjeg potrošača; u entitetu Federacija BiH, entitetu Republika Srpska ili Distriktu Brčko. Na osnovu tih podataka Uprava pravi plan vraćanja indirektnih poreza za navedene administrativne jedinice.

Kada će biti sazvana sjednica UO

Forbes BiH kontaktirao je državnog ministra finansija i trezora Srđana Amidžića, međutim, njegov komentar nismo dobili, kao ni komentare entitetskih ministara finansija. Iz Kancelarije predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH za Forbes BiH su pojasnili da je UO na sjednici održanoj 4. septembra prošle godine usvojio posljednju Odluku o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava sa Jedinstvenog računa za period juli – septembar 2023. godine.

„Na dnevnom redu sjednica UO UIO nakon toga bile su predložene tačke u vezi sa raspodjelom prihoda od putarine, utvrđivanje privremenih koeficijenata za naredne kvartale kao i odluke o privremenim poravnanjima među korisinicima, ali nije bilo potrebne većine za usvajanje ovih pojedinčnih odluka“, kažu za Forbes BiH.

Da bi se odluka usvojila neophodna je prosta većina, a to znači da sva tri ministra (državni i entitetski ministri finansija) glasaju, uključujući barem jedan glas od članova UO iz reda eksperata.

Kako saznajemo na sjednici u Banjoj Luci u februaru ove godine nije se pojavio ministar Kraljević, dok su na posljednjoj sjednici, 2. decembra ove godine, predstavnici iz Federacije BiH bili protiv odluke o raspodjeli sredstava od putarina, a iz RS-a protiv utvrđivanja novih koeficijenata.

Tužbe među entitetima

Na naše pitanje kada se planira sazvati naredna sjednica Upravnog odbora UIO BiH a vezano za razmatranje novih koeficijenata, odgovaraju da će ona biti zakazana nakon što budu usklađene obaveze ministara finansija i članova UO iz reda eksperata kako bi se utvrdio prihvatljiv termin.

„Raspodjela sredstava vrši se u skladu sa važećim koeficijentima što je bila praksa i prethodnih godina kada nisu redovno usvajane odluke za kvartalni period. Koefcijenti su, kako se navodi i u samoj odluci, privremeni i zbog toga je zakonom predviđeno da se rade privremena i konačna poravnanja. Nažalost, u prethdnim godinama zbog neredovnog utvrđivanja koeficijenata i odluka o poravnanjima bilo je i tužbi među entitetima, pa i pravosnažnih i izvršnih presuda Suda BiH poput one u kojoj je Republici Srpskoj neophodno isplatiti oko 30 miliona KM što ni nakon skoro pet godina nije realizovano. Očekujemo da će sredstva koja se nalaze neraspoređena na računima, kao i ona koja se dijele sa jedinstvenog računa biti raspoređena u skladu sa dogovorom i donesenim odlukama na predstojećim sjednicama UO UIO“, navode za Forbes BiH iz Kancelarije predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Model krajnje potrošnje

Nakon podmirenja potreba za finansiranje institucija BiH svi indirektni porezi se raspodjeljuju po modelu tzv. krajnje potrošnje i ti koeficijenti nisu fiksni. Za period juli, august i septembar prošle godine, prema kojima se vrši raspodjela prihoda i danas, za Federaciju BiH iznose 62,01 posto, Republiku Srpsku 34,44 posto i Brčko Distrikt 3,55 posto.

„Oni variraju od kvartala do kvartala, nakon što se utvrdi nivo potrošnje, tj. ekonomska aktivnost u pojedinom entitetu unutar Bosne i Hercegovine“, kaže za Forbes BiH ekonomski stručnjak Faruk Hadžić dodajući: „Brčko distrikt je specifičan po tome što je kod njega koeficijent fiksan, uvijek daleko više primaju novca nego što ustvari uplaćuju na jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje.“

Hadžić dalje naglašava kako se dešava da pojedini entitet dobije više novca nego što mu pripada i da bi se trebala raditi redovna poravnavanja između oba entiteta.

„Upravni odbor čini šest članova, tri su državni i entitetski ministri finansija koji jedini imaju i pravo veta na donošenje određenih odluka, a preostala tri člana su eksperti koje delegiraju entiteti i državni nivo. Učestvuju u odlukama, ali nemaju pravo veta“, pojašnjava Hadžić i dodaje kako pitanje raspodjele prihoda u ovom trenutku više nije ekonomsko pitanje, već da je sada samo pitanje politike da li ona želi neki novi, drugačiji model raspodjele prihoda, sugerirarujući kako bi se mogao korigirati postojeći model raspodjele prihoda od akciza i putarina, koji se dijele nešto manje u korist Federacije koja više generira prihoda.

Jedno od najtežih pitanja u sferi javnih finansija

Raspodjela prikupljanih indirektnih poreza jedno je od najtežih pitanja u sferi javnih finansija. Za ekonomskog analitičara i profesora na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli, Damira Bećirovića ovo je također, više političko pitanje i potvrda nefunkcioniranja vlasti na državnom nivou, što dovodi do blokade svih procesa.

„U ovom momentu, vjerovatno, postojeći procenti odgovaraju jednoj od strana koja to blokira. U nekoj drugoj situaciji je mogla biti i obrnuta situacija, tako da su to po meni političke stvari“, kaže Bećirović za Forbes BiH dodajući kako prije svega treba poštovati zakonski okvir koji sada postoji.

„Veoma je važno imati neovisne institucije. Uprava za indirektno oporezivanje treba biti potpuno depolitizirana kao i sve druge institucije, jer samo neovisne, inkluzivne institucije mogu dati sigurnost, predvidljivost i obezbijediti bilo kakvu osnovu za rast“, kaže Bećirović.

Pitanje neravnopravne raspodjele prihoda od indirektnih poreza pojavljuju se periodično. 2016. godine raspoređeni su na uštrb Federacije BiH, dok se 2020. godine u medijima moglo pročitati da je Federacija dobivala nešto više novca u odnosu na ono koliko je prihoda odnosno prometa na njenom prostoru ostvareno.

Fiskalni federalizam

„Mislim da će morati doći do korekcije, jer nikome nije u cilju da se ugrozi sistem PDV-a koji je u ovom momentu glavni izvor punjenja budžetskih sredstava. Kada se urade korekcija – na jednoj strani se umanjuju na drugoj povećavaju obaveze i to se vremenom ispravi“, pojašnjava Bećirović dodajući: Mi imamo i u samoj Federaciji problem, sjetite se priče oko koeficijenta Kantona Sarajevo i raspodjele javnih prihoda između kantona. Jednostavno, nismo nikada postavili jasne ciljeve šta želimo kroz takozvani fiskalni federalizam i raspodjelu po različitim nivoima postići. Svugdje u svijetu kroz javne prihode se nastoji oni manje razvijeni dijelovi države podstaći na razvoj infrastrukture i slično, da li kroz direktne grantove ili naprimjer povećanje prihoda. Mi, apsolutno nemamo jasne ciljeve u svemu tome. Kod nas su generalno budžeti plijen političkih partija, niko ne da budžete. Ne vodimo jasno politiku kroz javne finansije.

Forbes BiH ranije je analizirao koliko se, u konačnoj raspodjeli sredstava prikupljenih od indirektnih poreza, zaista usmjerava prema lokalnim zajednicama i građanima koji te poreze plaćaju. Analiza je pokazala da značajno veći dio ovih sredstava odlazi na finansiranje budžeta, ostavljajući lokalne zajednice s manjim udjelom u raspodjeli.

„To pokazuje da je čitava javna uprava godinama bila izvor zapošljavanja kadrova političkih stranaka koje su tu na vlasti. Sasvim smo svjesni da imamo preglomaznu javnu upravu, međutim, ne bi bio čak problem ni veličine javne uprave da je ona efikasna, da radi u pravcu unapređenja ekonomskog ambijenta. Neophodne su korjenite, temeljite reforme u svim pravcima, od poreskog sistema, zdravstvenog, penzionog osiguranja…, a to će se teško desiti, jer pozicije zauzete i odbrana zauzetih pozicija, toliko je snažna, a s druge strane ne postoje neki jasni poticaji da se krene u promjene. Nama treba jedan kolaps budžeta, jedan bankrot države da bi mi uopšte počeli razmišljati o pravim strukturnim promjenama“, zaključuje Bećirović.

Odluke da donose stručna tijela, a ne političari

Ekonomski stručnjak Igor Gavran za Forbes BiH kaže da sistem utvrđivanja koeficijenata treba reformu, jer ne funkcioniše.

„Nije riječ samo o nekom trenutnom ili kratkoračnom problemu, već on duže vremena, praktično od početka ne funkcioniše na pravi način. Vrlo ga je jednostavno blokirati i vrlo je jednostavno da se u nedogled nastavi primjena koeficijenata za koje svi znamo da su pogrešni, jer jednostavno takve se stvari mijenjaju vremenom i nemoguće je da potpuno isti omjer bude zadržan čak i ako je u jednom trenutku bio tačan”, govori on i dodaje:

“Idealno bi bilo da se mijenja na način da se smanjuju politički utjecaji, a da odluke donose stručna tijela, da se odluke donose na osnovu projekcija, naprimer Odjeljenje za makroekonomsku analizu
Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, a ne odlukama političara, ali takav prijedlog je nerealan, jer jasno je da će o tome uvijek odluku donosti politika”, kaže Gavran.

Kada je riječ o tome ko je oštećen, prilično je logično, navodi on dalje, obzirom na omjer ekonomija Federacije i Republike Srpske, da je oštećena Federacija jer je daleko veći obim ekonomske aktivnosti u Federaciji.

“I ta se razlika vremenom između dva entiteta samo povećava, a ne smanjuje i prilično je jasno da bi koeficijenti morali da rastu, a to se ne dešava na odgovarajući način. Ali, isto tako je jasno da odgovornost leži na svim vlastima u BiH. Svi koji su na vlasti u koaliciji, svi politički predstavnici u UO su dio iste vladajuće koalicije, tako da je neozbiljno kriviti jednog pojedinca ili govoriti da je problem nerješiv. Naravno da je riješiv, jer se sve to može dogovoriti ako za to postoji volja. I meni je mnogo izglednije da je riječ o nekom prećutnom dogovoru, a da se samo stvara slika da neko tu nekoga uslovno rečeno vara ili blokira, kao i u mnogim drugim segmentima“, ističe Gavran dodajući, kada je riječ o samom pismu, odnosno primjedbama, da je vrlo diskutabilno kako neko ko je je toliko godina pa i decenija bio dio ranijih vlasti, a kada također sistem raspodijele prihoda nije valjao, sada može da se žali na način kao da nema nikakve odgovornosti u tom ranijem učešću vlasti.

“To je već uobičajeno od političara i ne bih ulazio u taj segment”, kaže Gavran dodajući da je činjenica da se oba entiteta nemilice zadužuju.

“Čini se da oni ne shvataju ozbiljnost problema, da se raspoloživa sredstva za koja ne plaćamo nikakve kamate na nekim računima gomilaju i ne koriste, a da se istovremeno zadužuju oba entiteta, za šta naravno plaćaju kamate, čime se stvara šteta. Ovaj novac na svim računima Uprave također, vremenom, gubi svoju vrijednost, obezvređuje se zbog inflacije i drugih faktora, tako da imamo dvostruku štetu, ali ona očito malo koga interesuje ili nikoga jer se ne čini ništa da se to promijeni”, zaključuje Gavran.