Zašto nam smeta zabrana pušenja u Sarajevu, a prihvatamo je u Beču, Parizu i Milanu?

Svi ugostiteljski objekti 13. decembra počinju primjenjivati Pravilnik o zabrani pušenja u FBiH. Da li je zabrana pušenja šansa za propast ili procvat biznisa? Naši gosti su bili ugostitelji, menadžeri koji su i prije zakonske odredbe rekli stop pušenju u restoranima – Elmedin Branković, vlasnik i menadžer restorana, i Amir Hadžić, predsjednika Udruženja hotelijera i ugostiteljskih radnika BiH, oštrog protivnika zabrane konzumiranja cigareta u javnim objektima.

Branković navodi da su oni svoj poslovni koncept zamislili na način da je nepušačka zona, te je mišljenja da je to pozitivan korak ka ugodnijoj atmosferi u unutrašnjosti restorana.

“Na taj način smo željeli osposobiti prostor osobama koji imaju problem sa zdravljem, majkama sa djecom i drugima. Ja ovaj zakon o zabrani pušenja vidim kao jedan pozitivan korak ka nekim evropskim vrijednostima i standardima“, navodi on.

Hadžić navodi da je svjestan da je duhan štetan, ali da on ima primjerdbe na sljedeće načine:

“A to je – zašto taj zakon nije, kao što je previđeno bilo… EU je preporučio donošenje zakona o zabrani duhana i duhanskih proizvoda u BiH. Ima resorno ministarstvo i u RS, zašto nismo pokušali sjesti i dogovoriti se i donijeti jedinstven zakon na nivou u BiH. Je li to RS ne smeta, oni su imuni na duhan, a mi ne?! Ima i nelojalna konkurencija. Posebno je to izraženo u Brčko distriktu. Tamo nije zabrana. Svi iz perifernih dijelova će ići tamo da puše“, kaže Hadžić.

Benfiti Zakona

Branković ističe da priča o zakonu i donošenju zakonu na entitetskom nivou nije nešto čime se treba baviti.

“U zatvorenim prostorima pružanje jedne čiste atmosfere i ugodnije je, pozitivno za biznis. Svaki objekat ima svoju klijentelu i ne vjerujem da zato što je zabranjeno u Sarajevo ići će u Istočno Sarajevo da konzumiraju cigarete. Promjene su teške, teško se prilagođavamo, ali ovo je pozitivna promjena”, kaže Hadžić, i osvrće se:

“Kod nas narod ode u Beč i kaže ‘tamo nigdje ne možeš zapaliti’, i nikome nije problem da pije u restorani i izađe vani i zapali, a kad se kod nas primjenjuje odmah nam je to problem. Nelogično je to, zašto nam to smeta u Sarajevu a ne smeta nam u Beču, Parizu ili Milanu”.

Hadžić je mišljenja da se navike trebaju poštovati, kao što su bosanska kafana, tradicionalnalnost, stare navike, motanje duhana, čejf…

“Oni mali objekti, kafići do 20-ak kvadrata tzv. kafići gdje je jutarnja kafica eventualno žestina bez cigarete… Znam da nije dobro i zdravo, ali smatram da to nije dobar način. Austrija je donijela zadnja taj zakon, opirala se do zadnjeg dana. Čak su imali restorane gdje je poseban prostor za pušače, sad zakon predviđa da preskupu infrastrukturu za one prostore koji žele da budu za pušače. Znači filtriran zrak prilikom ulaska”, govori Hadžič, dodajući da je to skupa investicija.

Posebnu je zamjerku našao i u tome što Ministarstvo zdravlja koje je vodilo tu kampanju nije struku pitalo, za prijedloge, sugestije i savjete.

“Primjer jedan, prostori veći od 50 kvadrata, mogu izdvojiti jedan prostor do 12 kvadrata ili za veći prostor po 20 posto, od tog prostora za pušački tor. Ja to tako zovem. To je zatvoreni prostor gdje nema ugostiteljskih usluga, ali jednostavno mora od ulaza zrak fltrirani izbacivat, tamo se ne može nikakva usluga uraditi, to je ponižavajuće za gosta, na taj način”, naveo je on.

Branković je pak mišljenja da ljudi vremenom shvate da je takav pristup u ugostiteljstvu bitan za zdravlje i da je provođenje vremena u nekim prostorima koji su nepušački puno zdraviji za njega i njegovu djecu, starije ljude, i za samog pušača.

“Samim tim, ja lično manje konzumiram cigarete i sam sebi činim korist, a mislim da je sve stvar navike. Suludo je razmišljati da ljudi neće ići u restoran samo jer je zabranjeno pušenje. Ljudi će, ako imaju naviku ići dalje u restorane, a da će vremenom shvatati benefite ovakvog zakona”, navodi on.

Dozvola elektronskim cigaretama

Kazao je i da će njegov kafić dozvoliti upotrebu tih elektronskih cigareta.

“Iz mog iskustva, prednosti električnih cigareta je što se taj miris ne zadržava tako dugo, dosta se kraće zadržava. Nema slučajeva da neko kaže osjetim se na električnu cigaru protok svježeg vazduha je puno manje zastupljen u prostorijama u kojima se konzumiraju električne cigare. To je neki kompromis koji se može napraviti u ovom trenutku zabrane pušenja. Zakon dozvoljnava koliko sam ja upoznat, upotrebu duhanskih proizvoda koji zagrijavaju duhan”, istaknuo je Branković.

Hadžić je govorio i o kaznenoj politici u prostoru gdje je zabrana pušenja.

“Ako uđe gost i zapali cigaretu, onaj ko je donio zakon, prebacio je na nas da mi regulišemo, pa je sljedeći postupak u slučaju da vam neko zapali, morate opomenuti gosta,pa ga na neki način i odstraniti, njemu je zaprijećena kazna od 100 KM a poslodavcu 2000 KM”, rekao je.

Napomeno je i da se ovdje ne govori samo o ugostiteljskim objektima već i o javnim prostorima.

“Javan prostor je širok pojam, takvim prostora ima 100.000 u FBiH, od frizera, advokata, servisa koji podliježu ovom zakonu. Zakon nargile ne tretira, ima više od 1300 kafića s nargilama koji su dobili dozvolu za rad”, rekao je.

Gosti su zaključili i da je malo blaži zakon u BiH, jer će se moći pušiti elektronske cigare, a u inostranstvu se uglavnom ne može.