Gubici zbog poplava ogromni, profesor Šunje za Forbes BiH: Moglo se više uraditi na prevenciji, Komadinovo vrelo simbol je neodgovornosti prema infrastrukturi
Prema do sada dostupnim podacima u poplavama i klizištima koje je sinoć prouzrokovalo snažno nevrijeme u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Fojnici i Kreševu, smrtno je stradalo najmanje 15 osoba, dok se još uvijek ne zna koliko je u vodenim bujicama i odronima nestalo osoba sa ovih područja. Dramatični snimci sa terena, među kojima i potpuno poplavljeno selo Luke kod Fojnice, potpuno nestao magistralni put između Mostara i Jablanice na dionici kod Komadinovog vrela, svjedoče izuzetno teško stanje na terenu. Razoreni domovi, uništena putna indrastruktura, prekinute telekomunikacije…, dio su apokaliptičnog prizora koji je jutros osvanuo u ovom dijelu naše zemlje. Darko Juka, portparol vlade HNK, danas je kazao kako je u potpunom prekidu putna i željeznička komunikacija, a u djelimičnom telefonska komunikacija na području Jablanice i Konjica. Naglasio je da je došlo do ozbiljnih odrona, klizišta i izlivanja rijeka, i da su na rijeci Dreženki neki mostovi odneseni, a putevi od Jablanice prema sjeveru i gradu Prozor-Rama ozbiljno oštećeni.
Upozorenje Agencija za vodno područje Jadranskog mora
Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar još je 02. oktobra na svojoj službenoj sranici izdala upozorenje o tome da se obilnije padavine očekuju u periodu od 3 do 4. 10. 2024. godine, a s njima i porast vodostaja, posebno na dijelu poplavnog područja TMT, te srednje i donje Neretve sa pritocima. Naveli su da bi mogući bujični tokovi mogli obuhvatiti Konjic, Jablanicu, Mostar, Čapljinu, Grude, Ljubuški i Široki Brijeg.
“Savjetujemo nadležnim institucijama da prate situaciju i postupaju u skladu sa ovlastima, pridržavajući se Federalnog operativnog plana odbrane od poplava, a službama koje provode mjere zaštite, spašavanja ljudi i materijalnih dobara preporučamo dodatni oprez”. navela je Agencija dodavši:
“Nadležne službe civilne zaštite trebaju upozoriti stanovništvo na područjima uz rijeke koje nemaju izgrađene zaštitne vodne objekte na opasnost prilaska obalama uslijed mogućih povećanja dubina i brzine tečenja vode u rijekama, te pravovremeno dati obavijest sa uputama i smjernicama za ponašanje kako bi stanovništvo bilo u mogućnosti provesti mjere u cilju smanjenja eventualnih šteta od štetnog djelovanja voda.”
Ljudske i materijalne štete zbog poplava tek će se zbrajati u narednim danima. Naša zemlja se još nije oporavila ni od katastrofalnih poplava iz 2014.godine koje su zajedno sa klizištima raselile oko 90.000 ljudi, srušile blizu 2.000 kuća, a oštetile više od 41.000 domova. Medijski izvještaji iz 2016. godine, dvije godine nakon nemilih događaja, pokazuju da se šteta procijenila na dvije milijarde eura, što je 15 posto BDP-a zemlje.
Ulazi se u zimu
Profesor Aziz Šunje s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu ističe da je u ovom trenutku teško precizno procijeniti razmjere štete uzrokovane poplavama, no jasno je da su one ogromne. „Najveći gubitak su, naravno, ljudski životi, ali detaljna analiza će pokazati stvarni opseg štete”, kaže Šunje za Forbes BiH.
Prirodne nepogode su napominje on nerijetko nepredvidive, ali se može preventivno djelovati.
“Moj dojam je da se nije učinilo dovoljno u dijelu koji je do ljudskog faktora, od lokale zajednice pa sve do državnih struktura koje su nadležne za ova pitanja. Agencija za vodno područje je upozoravala da se nešto ovako može desiti. Očigledno je da nije bilo dovoljno brige, niti smo naučili lekciju iz 2014. godine, kada su također zabilježene velike poplave. Nema fokusa, ne vodi se računa o dugoročnim strategijama poput zaštite od poplava i drugih prirodnim nepogoda”, naglašava Šunje.
Na pitanje o potencijalnoj visini šteta, profesor kaže da su posljedice ogromne. „Dijelovi gradova poput Kiseljaka, Fojnice i Jablanice su pod vodom, što će zahtijevati dugotrajnu sanaciju. Posebno zabrinjava oštećenje magistralnog puta Sarajevo-Mostar, koji neće biti u funkciji neko dogledno vrijeme i čija obnova će potrajati. Za to vrijeme kamioni roba, prevoza ljudi će se preusmjeravati, što će prouzrokovati dodatne gubitke.
Dok se ulazi u zimu, Šunje upozorava da bi obnova kuća mogla biti kritična. Zaključuje da je moglo i moralo biti više urađeno na prevenciji.
Pogledajte primjer Komadinovog vrela, vjerovatno kada se širilo, a znamo kako se širilo, da se vjerovatno taj put potkopao. Komadinovo vrelo je postalo metafora neodgovornog odnosa prema infrastrukturi, jer, neko mu je dao koncesiju za te aktivnosti”, kaže prof. Šunje.
