Nakon napada Irana na Izrael: Cijene nafte rastu dok previranja na Bliskom istoku uznemiruju globalna tržišta dionica

featured image

2. okt 2024. 11:44

Iran je svoj napad u utorak opisao kao odgovor na ponovljene eskalacije iz Izraela.

Iranska Islamska revolucionarna garda saopštila je da su raketni udari bili odgovor na ubistvo šefa Hezbollaha Hassana Nasrallaha i drugih komandanata, uključujući političkog lidera Hamasa Ismaila Hanija.

Zajedno sa Hamasom, koji je napao Izrael 7. oktobra, Hezbollah je dio iranske “Osovine otpora” – saveza islamističkih milicija koje se protežu u Iraku, Siriji, Libanu, Gazi i Jemenu. Oni Iranu stratešku dubinu protiv njegovih neprijatelja.

Nakon ubistva lidera Hamasa nakon što je prisustvovao inauguraciji novog iranskog predsjednika u julu, svijet je čekao da vidi kako će Teheran odgovoriti.

Zatim je došlo do izraelskog atentata na Nasrallaha u sukobu s Hezbollahom u Libanu.

U subotu je izraelski premijer Benjamin Netanyahu održao vatreni govor usmjeren prema Iranu, rekavši da Izrael “mijenja ravnotežu snaga u regionu” i da “nema mjesta u Iranu ili na Bliskom istoku na kojem duga ruka Izraela neće dosegnuti.”

Nasrallahova smrt je bila neophodna, kako je rekao, kako bi se hiljade stanovnika vratili u njihove domove duž granice sa Libanom raseljenih zbog Hezbollahovih raketnih napada, i da bi se spriječila grupa da pokrene napad velikih razmjera na Izrael.

A projectile is seen in the sky after Iran fired a salvo of ballistic missiles, amid cross-border hostilities between Hezbollah and Israel, as seen from Tel Aviv, Israel, October 1, 2024. REUTERS/Ammar Awad

Američki zvaničnici dugo su ocjenjivali da i Iran i visoko vodstvo Hezboljaha žele izbjeći sveopšti rat s Izraelom, iako su razmijenili vatru.

Ali Iran je jasno stavio do znanja da bi svaki odgovor Izraela rezultirao daljom eskalacijom. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian rekao je da je operacija u utorak “samo dio naše moći”.

Odgovor Izraela?

Izrael vjerovatno promatra iranska nuklearna postrojenja dok određuje svoj odgovor na raketni napad Teherana, kaže Malcolm Davis, viši analitičar za strategiju odbrane u Australijskom institutu za stratešku politiku.

“Iz perspektive Izraela, ne može dozvoliti Iranu da dobije nuklearno oružje. Sigurno bi postojao snažan pritisak unutar Netanyahuovog kabineta da napadne ta nuklearna postrojenja i u suštini zaustavi iranski program nuklearnog oružja, potencijalno godinama”, rekla je Davis Becky Anderson za CNN.

Izrael bi mogao ciljati iranska nuklearna postrojenja tradicionalnim vojnim napadom ili cyber napadom sličnijim onome što je koristio protiv Hezbollahovih pejdžera i voki-tokija, presretanja lanca opskrbe i dodavanja eksploziva u uređaje, rekao je Davis.

Israeli graffiti artist Liron Tapiro from the Grafitiyul group carries his ladder after he finished working on a graffiti of Hezbollah leader Sayyed Hassan Nasrallah after Israel's military confirmed it had eliminated him in a Beirut airstrike, in Tel Aviv, Israel, September 29, 2024. REUTERS/Nir Elias

„Šta god da radi Izrael, to mora biti vrlo vidljivo i mora se vidjeti da je odlučno i uspješno.”

U međuvremenu, Teheran se vjerovatno nada “da će biti određene suzdržanosti”, rekao je Salam Vakil, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Chatham Houseu.

Izrael je jasno stavio do znanja da će učiniti “sve što može” kako bi riješio svoj iranski sigurnosni problem, koji je od njega zahtijevao da “preuzme što veći dio komande i kontrole nad ‘Osovinom otpora’ – od Hamasa do Hezbollaha”, rekao je Vakil za CNN Anderson.

“Iran pokušava baciti neke crvene linije, znajući dobro da je u odbrambenoj poziciji, da je Hezbollah kompromitovan i da nema tradicionalne konvencionalne sposobnosti da se bori protiv Izraela.”

People take cover by the side of a road as a siren sound, after Iran fired a salvo of ballistic missiles at Israel, in Tel Aviv, Israel, October 1, 2024. REUTERS/Tomer Appelbaum

Mijenjaju se odnosi snaga na Bliskom istoku

Iranski napad dodatno je promijenio dinamiku izraelskih sukoba na Bliskom istoku.

To je drugi put da je Iran ove godine pokrenuo zračni napad na Izrael, ali baraž raketa od utorka bio je drugačijeg obima.

Iran je u aprilu pokrenuo bespilotni i raketni napad velikih razmjera  a Izrael – prvi takav direktan napad na zemlju sa svog tla – u znak odmazde za sumnjivi izraelski napad na iranski diplomatski kompleks u Siriji.

Iran je dao 72 sata unaprijed prije tog napada, koji se smatra osmišljenim da svede žrtve na najmanju moguću mjeru uz maksimiziranje spektakla s gotovo svim presretnutim projektilima. Izrael je odgovorio ograničenim udarom na Iran.

Ovog puta, Izrael je saznao za prijetnju samo nekoliko sati prije.

Portparol Pentagona, general-major Pat Ryder, rekao je da je iranski baraž u utorak dvostruko veći od napada u aprilu. Uključuje i mnogo više balističkih projektila, koje je teže oboriti, što predstavlja stvarnu prijetnju izraelskim građanima.

Nema mjesta za diplomatiju? Diplomatija do sada nije uspjela postići dogovor između Izraela i Hezbollaha kojeg podržava Iran. I pregovori o prekidu vatre i taocima između Hamasa i Izraela su propali.

Do prije nekoliko sedmica, neki visoki američki zvaničnici vjerovali su da je Washington pomogao da se uspješno osujeti veliki iranski napad na Izrael, rekli su izvori za CNN.

People use a phone on the ground, on the day Iran fired a salvo of ballistic missiles at Israel amid ongoing hostilities between Hezbollah and Israeli forces, near Tel Aviv, Israel, October 1, 2024. REUTERS/Ammar Awad

„Mislim da je Nasrallah bio poslednja kap“ za Iran, rekao je Džonatan Panikof, bivši viši analitičar obaveštajnih službi specijalizovan za region.

S obzirom na to da Izrael ne želi da napravi kompromis sa svojim regionalnim neprijateljima, napad od utorka je možda najjasniji znak da bi se mogao zapaliti regionalni rat kojeg su se mnogo bojali.

Cijene nafte rastu dok previranja na Bliskom istoku uznemiruju globalna tržišta dionica

Cijene nafte dodatno su porasle u srijedu zbog zabrinutosti zbog eskalacije neprijateljstava na Bliskom istoku.

Nafta Brent, globalna referentna vrijednost, skočila je nešto manje od 2% na 74,88 dolara po barelu, dok je WTI, američka referentna vrijednost, bila 2% viša na 71,20 dolara. Svaki je u utorak završio oko 2,5% više.

Rastuća tenzija u regionu ohladilo je raspoloženje koje je pokretalo finansijska tržišta tokom protekle sedmice, kaže Stephen Innes, izvršni partner u SPI Asset Management.

“Pravi vatromet bi nastupio kada bi Izrael ciljao na iransku proizvodnju nafte. Ako Izrael osakati iransku naftnu industriju, globalna tržišta će biti ostavljena da se bore”, napisao je on u istraživačkoj bilješci od srijede.

Iran je veliki proizvođač i član Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Većinu svoje nafte izvozi u Kinu zbog dugogodišnjih međunarodnih sankcija, ali analitičari su ranije rekli da bi smanjenje tog izvoza imalo ogroman utjecaj na globalno tržište.

Neizvjesnost je također uticala na globalne dionice i tržišta drugih roba. Osim Hong Konga, većina azijskih tržišta dionica pala je u srijedu u minus, nakon rasprodaje na Wall Streetu. Zlato, koje se smatralo sigurnom investicijom, trgovalo se blizu prošlonedjeljnog maksimuma svih vremena.