Zlato nije jedino: Cijene kafe i šećera rastu – kraj na vidiku?
Globalne političke i ekonomske prilike dovele su do poskupljenja nekoliko važnih proizvoda i namirnica u cijelom svijetu. I dok je fokus uglavnom bio na zlatu čija cijena doseže svoje historijske maksimume, kao i čokoladi, čiji glavni sastojak kakao cijenom “odlazi u nebo”, manje se govori o kafi i šećeru, jednim od najtraženijih i najkonzumiranijih namirnica. Ljubitelji kafe širom Evrope, piše Euronews, uskoro će u lancima opskrbe osjetiti posljedice prirodnih katastrofa koje su zadesile Brazil i Vijetnam. Naime, suša koja je zadesila Brazil kao i tajfuni koji su razorili ključne regije za proizvodnju kafe u Vijetnamu, drugom najvećem proizvođaču, rezultirali su dramatičnim porastom troškova proizvodnje i samim time i rastom cijena.
Brazil proizvodi gotovo 40 posto svjetske kafe
Podsjećamo, Brazil proizvodi gotovo 40 posto svjetske kafe, dok je Vijetnam, vodeći u proizvodnji jeftinijeg zrna robuste – koja se koriste u instant kafi.
Prema podacima Međunarodne organizacije za kafu (ICO), cijene ovog proizvoda su porasle za gotovo 20 posto u trećem tromjesečju 2024., dosegnuvši najviši nivo u posljednjem desetljeću. U Evropi su cijene kafe već primjetno veće, Njemačka u posljednje dvije godine bilježi rast cijena od 10 posto, dok ugostiteljski objekti u Evropi povećavaju cijene ovog napitka od pet do 15 posto.
U Bosni i Hercegovini je također primjetan trend rasta cijena kafe u posljednje dvije godine. Ono što je potrošač plaćao manje od šest maraka (500 grama kafe), danas plaća nešto manje od deset, sa oscilacijom od oko jedne KM, zavisno od proizvođača.
Još početkom godine mnoge firme koje se bave istraživanjem tržišta, predviđale su da će cijene sirovog šećera rasti i do 20 posto. Cijena šećera na globalnom tržištu porasla je za gotovo pet posto od početka godine, a najnoviji podaci ukazuju na dodatno pogoršanje situacije nakon nedavnih požara u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču šećera. Požari su uništili oko 10 posto zasada šećerne trske, što je značajno utjecalo na proizvodne kapacitete. Inače, ove godine cijene šećera značajno su oscilirale, uglavnom zbog vremenskih prilika poput El Niña, koji je doveo do povećanja proizvodnje u Južnoj Americi, dok su suše u Tajlandu uzrokovale pad proizvodnje. Zajedno doprinijele su promjenama cijena šećera na globalnim tržištima. Situaciju su dodatno otežale i političke odluke vezano za izvozna ograničenja u Indiji, što je smanjilo globalnu dostupnost šećera. Sada je cijela pažnja usmjerena na monsunske kiše u Indiji koje bi mogle dovesti do velikih prinosa šećera. A, veliki prinosi mogli bi zadovoljiti globalnu potražnju.
Šta utječe na ponudu šećera
Međunarodna organizacija za šećer (ISO) revidirala je svoju prognozu za globalnu potrošnju šećera za 2023./24., povećavši je za 1,786 miliona tona, na ukupno 182,22 miliona tona. S druge strane, proizvodnja šećera smanjena je za 479 hiljada tona, dosegnuvši 179,27 miliona tona, što je posljedica smanjenih prinosa u Tajlandu i Indiji. Ovaj nesklad između ponude i potražnje rezultirao je povećanjem procjene globalnog deficita šećera na 2,95 miliona tona za 2023./24., u odnosu na ranije prognoziranih 689 hiljada tona.
Kompanija za istraživanje tržišta IMARC očekuje da će globalno tržište šećera nastaviti rasti, s prosječnim godišnjim rastom (CAGR) od 1,4 posto do 2032., i da će dosegnuti 219,2 miliona tona.
Jedan od ključnih faktora koji utječe na ponudu šećera jest njegova alternativna upotreba u proizvodnji etanola. Etanol proizveden iz šećerne trske postao je ključno obnovljivo gorivo u saobraćajnom sektoru,naročito u Brazilu, koji prednjači u proizvodnji i upotrebi etanola kao biogoriva. Ovisno o tržišnim uslovima, destilerije u Brazilu preusmjeravaju proizvodnju između šećera i etanola. S obzirom na rast cijene šećera, brazilske tvornice trenutno pojačavaju njegovu proizvodnju, dok je proizvodnja etanola usporena.