Kako je u podzemnom bunkeru ubijen vođa Hezbollaha i hoće li Liban ikada obnoviti svoju ekonomiju?
Napad Izraela na Liban globalna je tema. Cijeli svijet s pažnjom prati da li će sukob Izraela i Hezbolaha eskalirati, i ako se to desi, u kojem obimu. Ono što je jasno, već sada Libanon osjeća ekonomske posljedice rata. Budući da su poljoprivredni i turistički sektori uništeni, a dobar dio infrastrukture zemlje oštećen, ekonomisti predviđaju pad ekonomije ove zemlje od 10 do 25 posto.
Čak i prije sukoba, ekonomska situacija u Libanu bila je teška. Economist Intelligence Unit (EIU) prognozirao je da će libanonska ekonomija pasti sedmu godinu zaredom.
Uvoz niži od 17,5 milijardi dolara
“„S obzirom na to da je najgori scenarij postao stvarnost i da je Izrael započeo rat protiv Libana, očekujem ozbiljnije smanjenje ekonomske aktivnosti 2024. koje bi se moglo kretati od šest do 10 posto ove godine, u zavisnosti od dužine i obima rata”, izjavio je za The National Nassib Ghobril, glavni ekonomista i šef istraživanja u bejrutskoj Byblos Bank grupi zaključivši kako će potrošnja biti ograničena na osnovne robe, a turistička industrija, investicije i uvoz će pretrpjeti velike gubitke. Procjenjuje se da bi uvoz mogao pasti ispod 17,5 milijardi dolara.
S druge strane, Ministarstvo finansija Libana predviđa fiskalni suficit od dva posto bruto domaćeg proizvoda ove godine.
Turizam najviše pogođen
Posljedice bi najviše mogle da se vide u sektorima vanjske trgovine, putovanja i turizma, ali i električne energije, transporta i maloprodaje. BDP zemlje podsjećaju ekonomisti, već se smanjio sa 50 na 20 milijardi dolara u proteklih pet godina, i vjerovatno će nastviti padati.
Turizam, jedna od ključnih grana libanonske ekonomije, donio je ovoj zemlji prošle godine prihod od 5,4 milijarde dolara, što čini oko 25 posto BDP-a. No, čak i kada bi sukob prestao sutra, teško je očekivati oporavak ovog sektora. Strah od širenja rata na cijeli Bliski istok odvraća turiste. Ko je spreman spakovati kofere i kupitit kartu za Bejrut? Prihodi hotela su već pali za 80-85 posto, dok su restorani zabilježili pad od 60 posto. Mnoge ambasade izdale su upozorenja svojim građanima da ne putuju u Liban, a one koji su već tamo pozvale su da napuste zemlju radi vlastite sigurnosti.
Poljoprivreda, još jedna vitalna grana libanonske ekonomije, također trpi ogromne gubitke. Izraelsko granatiranje uništilo je poljoprivredne površine, a procjenjuje se da su štete od 2,5 do 4 milijarde dolara. Upotreba fosfornih bombi dodatno je kontaminirala zemljište, što će dugoročno utjecati na proizvodnju.
Liban se suočava s dugotrajnim i čestim nestancima struje usljed trajne energetske krize, koja se dodatno pogoršava nedostatkom goriva. Zemlja se oslanja na sporazum s Irakom o isporuci goriva za svoje elektrane, što omogućava državnoj kompaniji Electricite du Liban da osigura tek nešto više od četiri sata struje dnevno za građane. Problem dodatno komplikuje činjenica da gorivo iz Iraka ne ispunjava tehničke specifikacije potrebne za libanonske elektrane, pa je Bejrut prisiljen zamijeniti to gorivo na međunarodnom tržištu za vrste prikladnije za njihovu infrastrukturu, poput plinskog ulja ili nisko-sumpornog mazuta.
Dodatna opskrba iz susjednih zemalja, poput Iraka i Sirije, upitna je jer su i same u krizi sa opskrbom. U slučaju šireg sukoba, Liban se jedino može nadati u međunarodnu pomoć gdje bi arapske zemlje bile posrednici da se ova zemlja opskrbi strujom.
Bombe na podzemni bunker u kojem je bio Nasrallah
Osim ekonomske, stanovnici Libana osjećaju sigurnosnu neizvjesnost. Sada kada je višedecenijski vođa Hezbolaha ubijen, nepoznanica je ko će preuzeti njegovu ulogu i kako će se Liban ponašati u slučaju šireg rata sa Izraelom. Samo u proteklih nekoliko dana Izrael je pogodio Liban sa više od 2.000 zračnih napada.
U jednom od njih, u petak, ubijen je vođa Hezbollaha, Hassan Nasrallah i drugi visoki lideri koji su se tog dana okupili u južnom Bejrutu u kompleksu koji se nalazi ispod stambenih zgrada radničkog naselja.
Izraelska avijacija je, piše Wall Street Journal, pozivajući se na izjave nekoliko upućenih u situaciju, udarila u bunker sa oko 80 tona bombi.
Osim ekonomskih posljedica, stanovnici Libana suočavaju se i sa sigurnosnom neizvjesnošću. Ubijen je višedecenijski vođa Hezbolaha, Hassan Nasrallah, a nejasno je ko će preuzeti njegovu ulogu i kako će se situacija razvijati u slučaju širenja sukoba s Izraelom. Samo u proteklih nekoliko dana Izrael je izveo više od 2.000 zračnih napada na Liban, uključujući i napad na bunker u kojem su poginuli Nasrallah i drugi visoki zvaničnici.
Napad na bunker u južnom Bejrutu bio je jedan od najvećih u novijoj istoriji ovog grada, sa 80 tona bombi koje su probile podzemni kompleks. Planiranje napada počelo je prije nekoliko mjeseci, a realizacija je izvedena kroz niz vremenskih eksplozija koje su otvorile put za glavnu detonaciju. Izrael je dobio informacije o sastanku Hezbolahovih vođa nekoliko sati prije samog događaja, a napad je, prenio je izraelski TV Kanal 12, odobrio izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je prije toga održao govor u New Yorku na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, pred gotovo praznom salom, jer su predstavnici mnogih zemalja napustili salu kada je on izašao za govornicu da se obrati. Američki zvaničnici kazali su da nisu bili unaprijed obaviješteni o napadu.
Dok ekonomska i sigurnosna situacija u Libanu postaje sve neizvjesnija, stanovnici ove zemlje u strahu osluškuju podrhtavanje svoga tla, pod silom bombi od nekoliko tona koje padaju na njihovu zemlju.