Mit ili realnost u eri post-Brexita: Deset godina nakon referenduma za nezavisnost; gdje je Škotska danas i šta žele Škoti (ANALIZA)
Tada su Škoti glasali sa 55% protiv nezavisnosti, nasuprot 45% onih koji su podržali izlazak iz Unije. Hoće li Škotska ostvariti svoj san o nezavisnosti?
Deset godina nakon historijskog referenduma o nezavisnosti 2014. godine, Škotska je i dalje dio Ujedinjenog Kraljevstva. Iako je rezultat bio dovoljno jasan da se odluka donese, debata o nezavisnosti nije utihnula, a pitanje budućnosti Škotske nastavlja dominirati političkom scenom.
Podrška nezavisnosti kroz desetljeće
Od referenduma 2014. godine, podrška nezavisnosti oscilira, ali se nije značajno promijenila. Prema istraživanjima javnog mnijenja, 56% Škota i dalje bi glasalo protiv nezavisnosti, dok 44% i dalje podržava izlazak iz Ujedinjenog Kraljevstva. Ove brojke gotovo su identične rezultatima referenduma prije deset godina. Tokom proteklih godina, podrška za „Yes“ stranu povremeno je dosegla vrhunac od 53%, najistaknutije u augustu 2020. i decembru 2022. godine.
Unatoč ponekad visokom interesovanju za nezavisnost, konkretni pomaci u podršci nisu se dogodili. Različiti politički i ekonomski faktori uticali su na promjene u ovom balansu. Finansijski skandal koji je zahvatio Nicolu Sturgeon, bivšu prvu ministricu Škotske, značajno je utjecao na pokret za nezavisnost, uzrokujući njegov privremeni zastoj. Skandal, koji uključuje optužbe za nepravilnosti u financiranju kampanje SNP-a, doveo je do smanjenja podrške među biračima i ograničio sposobnost SNP-a da energično promiče nezavisnost.
U isto vrijeme, London je jasno dao do znanja da ne podržava održavanje drugog referenduma o nezavisnosti, što dodatno komplikuje političku situaciju u Škotskoj i usporava napore za ostvarivanje nezavisnosti.
Demografska podjela podrške
Podrška nezavisnosti varira među različitim dobnim skupinama. Najmlađi glasači, u dobi od 16 do 24 godine, skloniji su nezavisnosti – 39% bi glasalo „Yes“, nasuprot 31% koji podržavaju ostanak u uniji, pokazuju podaci YouGov. Ovaj trend se može objasniti većim osjećajem identiteta i otporom prema percepciji starijih generacija i britanske vlade.
Sličan trend primjećuje se kod glasača od 25 do 49 godina, gdje 42% podržava nezavisnost. Ovo može biti povezano s ekonomskim nesigurnostima i neizvjesnostima koje mlađe generacije doživljavaju, što ih može činiti sklonijima promjenama koje bi mogle poboljšati njihov životni standard.
Nasuprot tome, starije generacije i dalje većinom podržavaju ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, s 54% onih u dobi od 50 do 64 godine i čak 66% starijih od 65 godina koji bi glasali protiv nezavisnosti. Ovo može biti rezultat dugogodišnjeg osjećaja pripadnosti uniji i stabilnosti koju ona pruža, kao i straha od potencijalnih ekonomskih i društvenih posljedica nezavisnosti.
Brexit?
Od izlaska iz Evropske unije, Britanija se suočila s povećanim trgovinskim barijerama, što je otežalo uvoz i izvoz, a time i povećalo troškove za preduzeća i potrošače.
Škoti su duboko nezadovoljni Brexitom zbog niza ekonomskih i političkih problema koje je izazvao. Gubitak pristupa jedinstvenom tržištu EU doveo je do povećanja trgovinskih barijera i carina, što je značajno otežalo izvoz i uvoz, posebno u sektorima poput poljoprivrede i ribarstva. Poslovni troškovi su se povećali, što je smanjilo konkurentnost škotskih preduzeća i dovelo do pada zaposlenosti u ključnim industrijama.
Povećanje cijena hrane, energije i drugih osnovnih dobara dodatno je pogoršalo troškove života za škotske potrošače. Politički, mnogi Škoti osjećaju da su njihovi interesi zanemareni od strane centralne vlade u Westminsteru, budući da je Škotska glasala za ostanak u EU tokom referenduma 2016. godine. Ova situacija je intenzivirala političke napetosti i povećala podršku za nezavisnost. Također, smanjenje migracije radne snage iz EU-a dodatno je pogoršalo nedostatak radne snage u ključnim sektorima, što je izazvalo dodatni pritisak na javne usluge i poslodavce.
Politički uticaj na stavove o nezavisnosti
Politička pripadnost igra ključnu ulogu u stavovima prema nezavisnosti. Glasači Škotske nacionalne partije (SNP), predvođeni liderom Johnom Swinneyjem, većinski podržavaju nezavisnost, s 82% koji bi glasali „Yes“, dok glasači Konzervativne stranke gotovo jednoglasno (97%) podržavaju ostanak u Uniji. Ovaj politički razdvojeni pejzaž dodatno ističe važnost partijskih interesa i ideologija u oblikovanju stavova prema nezavisnosti.
Laburisti su podijeljeni, ali većina (69%) glasača ove stranke favorizira ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ovo može odražavati unutrašnje sukobe i različite pristupe koje laburisti imaju prema pitanju nezavisnosti, kao i njihovu potrebu za ravnotežom između tradicionalnih stavova i novih političkih realnosti.
Nikola Sturgeon: Vjera u nezavisnost
Bivša prva ministrica Nicola Sturgeon, koja je preuzela SNP nakon referenduma 2014. godine, izjavila je da je i dalje „uvjerena kao i uvijek“ da će Škotska postati nezavisna. Opisala je period referenduma kao „najbolje i najgore vrijeme“, istaknuvši da napredak može izgledati spor sve dok se iznenada ne ubrza. Uprkos političkim izazovima s kojima se SNP suočava, Sturgeon vjeruje da će Škotska ostvariti nezavisnost, čak iako to trenutno ne izgleda izgledno.
Sturgeonova upornost i vizija pokreću debatu i mogu imati dugoročne posljedice za političku scenu Škotske. Njen optimizam može motivirati pristalice nezavisnosti, ali isto tako može izazvati otpor među onima koji smatraju da su trenutni izazovi preveliki ili da su korist od nezavisnosti nedovoljno jasna.
Uticaj ekonomskih odluka Westminster-a
Forbes naglašava da je škotska ekonomija u relativno dobrom stanju, ali bi bila u boljem položaju da nije bilo odluka vlade u Westminsteru, pokazuju analize.
Ova analiza ukazuje na kontinuirani uticaj odluka na nacionalnom nivou na lokalnu ekonomiju. Uklanjanje Škotske iz jedinstvenog tržišta i posljedice Brexita mogu biti ključni faktori u ekonomskim teškoćama s kojima se Škotska suočava. Odluke kao što su povećanje trošarina na alkoholna pića također pokazuju kako ekonomske politike iz Westminster-a mogu direktno uticati na škotsku ekonomiju.
Ali, to je samo jedan od primjera.
Forbes također ističe da su upozorenja SNP-a o mogućim nastavcima politike štednje pod laburističkom vladom sada potvrđena.
“Poznato je da je Škotska hladnija i skuplja kada su u pitanju računi za energiju, pa je ukidanje univerzalne zimske pomoći disproporcionalno pogodilo naše penzionere. Čak ni Toryji nisu išli protiv penzionera.”, kažu izvori iz škotske nacionalne partije (SNP).
Ovaj dio analize ukazuje na povećane tenzije između škotske i britanske vlade, s fokusom na socijalne i ekonomske politike koje dodatno pogoršavaju ekonomsku situaciju u Škotskoj.
Budućnost Škotske: Neizvjesna, ali potencijalna
Većina Škota (45%) vjeruje da će Škotska postati nezavisna u narednih 50 godina, dok samo trećina smatra da će ostati dio Ujedinjenog Kraljevstva. Ovi podaci ukazuju na to da iako trenutni stavovi o nezavisnosti možda nisu promijenjeni u odnosu na 2014. godinu, osjećaj neizbježnosti promjene ostaje.
Ova neizvjesnost može biti motivirana osjećajem da promjene u političkim i ekonomskim okolnostima mogu dovesti do novog vala podrške nezavisnosti. Promjene u globalnoj ekonomiji, političkoj sceni i društvenim stavovima mogli bi dodatno oblikovati budućnost Škotske.
Iako je prošlo deset godina od referenduma o nezavisnosti, Škotska i dalje stoji na raskrsnici. Debata o nezavisnosti nije završena, a podrška je podijeljena među građanima, s posebno snažnim podjelama među različitim generacijama i političkim opredjeljenjima.
Hoće li Škotska ostvariti svoj san o nezavisnosti u narednih deset, dvadeset ili pedeset godina, ovisit će o ekonomskim i političkim promjenama, kao i o spremnosti njenih građana da se suoče s izazovima koji dolaze s izlaskom iz Ujedinjenog Kraljevstva.
