Zašto kriza Volkswagena nije samo njemački problem i zašto bi je BiH trebala pažljivo pratiti
Volkswagen (VW), jedan od najznačajnijih poslodavaca i zaštitni znak inženjerstva i industrije Njemačke prvi put u svojoj istoriji razmišlja o zatvaranju dviju svojih tvornica u Njemačkoj. Ukoliko se ostvari najava Uprave Volkswagena koja je priznala kako razmatra obustavu svojih operacija u gradovima Osnabrucku i Dresdenu, oko 25 posto radnika bi moglo ostati bez posla. Šta je krenulo po zlu u slučaju Volkswagen grupe za koju je Statista iznijela podatak kako je sa Toyotom u maju ove godine dominirala kao jedan od dva vodeća proizvođača automobila u svijetu po prodaji, i koja je u fiskalnoj 2023. godini ostvarila prihod od 322,3 milijarde eura?
Ukratko, evropski proizvođači automobila, među njima i Volkswagen, mahom su s radošću najavljivali dolazak električne budućnosti, ali su sporo prihvatali električne automobile, što ih je dovelo u nezavidan položaj budući da su konkurenti iz Kine već bacili oko na evropsko tržište, kojem mogu i žele ponuditi jeftinije modele vozila. Švedski proizvođač automobila Volvo priznao je da je odustao od cilja prodaje samo električnih automobila do 2030., odlučivši umjesto toga nastaviti s prodajom nekih benzinskih vozila uz modele na baterije. Ali, pitanje koje sada sebi postavljaju svi je kako isfinansirati tranziciju sa konvencionalnih na električna vozila i kako potaknuti konzumente da ih žele i kupuju više?
Da bismo shvatili razmjere odnosa Kine i Njemačke na polju autoindustrije, potrebno je vratiti sat unazad.
Kako je Kina učila od VW-a?
VW je bio jedan od prvih stranih proizvođača automobila koji je osvojio kinesko tržište, odakle je polovinu svojih prihoda crpio upravo iz Kine. Međutim, praznog konta nije ostala ni Kina. Kineski inžinjeri naučili su od Volkswagena kako proizvesti automobile, unapređujući korak po korak domaću tehnologiju. Danas su došli u poziciju da imaju vlastite brendove koji su, neki će reći bolji i pristupačniji od Volkswagenovih. Njemački automobilski gigant tako nije ostao samo bez značajnog tržišnog udjela u Kini, već i u Evropi, jer je konkurencija stigla i na domaće evropsko tlo i daje do znanja da se tu planira zadržati i osvojiti nove kupce.
Volkswagen je ovog mjeseca priznao svojim radnicima tokom posljednjeg sastanka u svom sjedištu u Wolfsburgu da će prodati 500.000 vozila manje nego prije pandemije Covida, te da su procjene kako se prodaja neće vratiti na nivo iz 2019. godine, kada je evropsko tržište prodavalo 16 miliona automobila (raznih proizvođača).
Oliver Blume, izvršni direktor Volkswagen grupe, nije krio emotivnost kada je grupacija iznosila nepopularnu odluku o uštedama milijardi eura troškova kazavši: “Automobilska industrija se u samo nekoliko godina značajno promijenila u segmentu volumena. Zajedno ćemo provesti odgovarajuće mjere kako bismo postali profitabilniji. Vodimo VW nazad tamo gdje brend pripada, to je odgovornost svih nas,” kazao je.
Arno Antlitz, glavni finansijski direktor Volkswagen grupe, rekao je da ovaj proizvođač automobila ima “godinu, možda dvije da promijeni stvari”.
“Tržište u Evropi se oporavilo, ali se neće vratiti na svoju bivši nivo prije pandemije. Očekujemo da će se u budućnosti prodavati oko 14 miliona vozila godišnje. I to nema nikakve veze s našim proizvodima ili lošom prodajom. Tržište jednostavno više ne postoji. Već neko vrijeme na brend trošimo više novca nego što zarađujemo. To dugoročno ne ide dobro. Ako ovako nastavimo, nećemo uspjeti u transformaciji”, kazao je Antlitz, prenosi Guardian.
Zatvaranje dvije tvornice
Koliko je moguće zatvaranje dvije VW tvornice ozbiljan problem za njemačku ekonomiju, jer ne treba izgubiti iz vida činjenicu da VW u svojoj proizvodnji sarađuje sa manjim kompanijama, koje ovise o njegovoj prodaji i uspjehu, potvrđuju i najave iz njemačke savezne vlade kako će intervenirati ne bi li pomogla da se tvornice ne zatvore.
Nepovoljan Volkswagenov položaj kroz njegove dvije tvornice, samo je dio šire statističke slike njemačke ekonomije, koja je u 2023. godini pala 0,3 posto, što je zvanični podatak Njemačkog zavoda za statistiku, i ona nije vijest koju treba shvatiti olako. Jer, ako je u krizi ekonomski snažna zemlja, šta je sa daleko slabijim tržištima? Bosna i Hercegovina je ovaj pad već osjetila, jer je izvoz naših proizvoda u Njemačku smanjen za čak 78,30 miliona maraka ove godine. Kriza kada pogađa, ona funkcionira po sistemu spojenih posuda. Ono što naruši ili okrzne jednu industriju vremenom osjeća i druga.
U junu 2024., Njemačka je u Bosnu i Hercegovinu najviše izvezla proizvoda od plastike (8,47 miliona eura), automobile i karavane (5,3 miliona eura), ostale proizvode od željeza (4,81 miliona), farmaceutske proizvode (3,89 miliona) i strojeve za proizvodnju električne energije (3,86 miliona). S druge strane, u istom periodu Njemačka je iz Bosne i Hercegovine najviše uvozila namještaj (12,7 miliona eura), ostale proizvode od željeza (10,3 miliona eura), šasije, karoserije, motore ( 9,56 miliona), obuću (9,12 miliona) i proizvode od plastike (6,57 miliona eura).
