Mersiha Mehić, MojPosao.ba: Pomogli smo u zapošljavanju 400 hiljada ljudi
Mersiha Mehić je poduzetnica, generalna direktorica kompanije Kolektiv/Mojposao.ba sa više od 20 godina iskustva u biznisu. Mehić predvodi na bh. tržištu regrutovanja, upravljanja ljudskim resursima i zapošljavanja.
Šta je najznačanije što biste izdvojili za dvije decenije upravljanja klijentima, uposlenicima i generalno kompanijom? Šta Vama znači uspješna kompanija, lider na tržištu, da li to procjenjujete na osnovu finansijskog uspjeha, sveukupne pozicije na tržištu ili na osnovu drugih kriterija?
Iako sam više od 20 godina kao dio menadžmenta bila na čelu kompanije Kolektiv/MojPosao.ba moja uloga u kompaniji se kroz godine mijenjala u zavisnosti od internih potreba, potreba tržišta ili angažmana na drugim projektima, da bih prije nekoliko godina preuzela i ulogu generalne direktorice kompanije.
“Rekla bih da je ovaj vid fleksibilnosti i prilagodljivosti koji je oduvijek predstavljao sastavni dio naše organizacione kulture bio zapravo ključan za dostizanje poslovnih uspjeha, ali i za njegovo održavanje sve ove godine. Tokom 20 godina postojanja, MojPosao.ba se mijenjao i prilagođavao potrebama i zahtjevima tržišta”.
Ubrzo nakon osnivanja, pored usluga oglašavanja smo na zahtjev jednog našeg klijenta počeli pružati napredne usluge regrutacije i selekcije za kompanije. Iako smo inicijalno bili fokusirani na tržište Bosne i Hercegovine, vrlo brzo smo dobili povjerenje i globalnih kompanija i pored Adria regije počeli raditi značajne projekte posredovanja u zapošljavanju i za ostatak svijeta. To nam je svakako služilo kao potvrda kvalitet naših usluga.
Iako su financijski parametri svakako bitni, vjerujem da je suština svakog posla stvarati vrijednost za društvo ili klijenta, a da novac dolazi kao posljedica dobro obavljenog posla. Neki od najljepših momenata u mom poslu su kada čujem od nekoga kako smo pomogli da pronađe posao i kako se njihov život zauvijek promijenio.
“Upravo zato je za mene najznačajnija činjenica da smo u ove dvije decenije pomogli u zapošljavanju oko 400.000 ljudi, dok je 95.000 kompanija koristilo naše usluge do sada”.
Danas kompanija Kolektiv broji 50 zaposlenika i vodeća je privatna agencija za posredovanje u zapošljavanju u BiH i jedna od najvećih u Adria regiji. Dio smo Alma Career grupacije koja posluje u 16 zemalja i lider je u zapošljavanju u zemljama Jugoistočne Europe, Baltika, Balkana i Finske. Posebno sam ponosna na našu organizacionu kulturu i veliki broj lojalnih zaposlenika koji su godinama rasli i učili zajedno sa kompanijom.
Kako je Kolektiv/MojPosao.ba rastao? Kako ste reagovali u godinama kada brojke nisu bile zadovoljavajuće i u skladu sa finansijskim i strateškim planovima rasta kompanije? Koji su to izazovi obilježili Vašu karijeru?
Kompanija se inicijalno bavila izradom IT rješenja i softvera, i portal MojPosao.ba je je trebao poslužiti kao primjer u koje sve svrhe se online platforme mogu koristiti. U vrijeme pokretanja portala internet je bio vrlo slabo korišten, nezaposlenost je bila visoka a ponuda poslova jako oskudna. Kada smo tada klijentima objašnjavali šta radimo vrlo često bi nas gledali u nevjerici.
Zahvaljujući dobrim rezultatima, 2008. godine kompanija je neposredno prije globalne financijske krize akvizirana od strane britanskog Daily Mail-a. Zahvaljujući tome smo imali priliku povezivanja sa tržištima rada u Britaniji, Estoniji, Latviji, Mađarskoj i drugim dijelovima Europe. Pristup iskustvima i znanjima sa drugih tržišta rada nam je svakako pomogao da premostimo krizu, a kasnije i da brže rastemo.
Pored toga smo razvili dodatne usluge koje su za cilj razvoja tržišta rada, te smo sa različitim stranim vladinim i nevladinim organizacijama radili na edukaciji i prekvalifikaciji poslotražioca, ali i razvoju pojedinih sektora sa ciljem zapošljavanja.
Kroz godine je svakako bilo i drugih momenata kada su promjene na tržištu uticale da se interno zacrtani strateški paramentri kompanije nisu nužno dostizali, kao što je bio slučaj sa pandemijom. Mislim da je i tu opet došla do izražaja naša prilagodljivost i takve momente smo iskoristili da razvijemo nešto novo i ponudimo tržištu.
Finansijski parametri nisu uvijek ostvarivi i nisu isključivo bitni, bitno je da razvijamo usluge i proizvode i jačamo poziciju na tržištu. Vrlo često u šali kažem da je uloga lidera zapravo kao uloga blatobrana na automobilu, što znači da im je uloga da očuvaju stabilnost, zaštite interes i osiguraju prohodnost bez obzira na uslove u kojima se nalaze.
Majka sam troje djece i kroz različite životne faze sam bila u situacijama da na različitim poljima moram davati maksimum, i to svakako predstavlja posebnu vrstu izazova. Mislim da je osnovni razlog uspješnog balansiranja privatnog i poslovnog života fleksibilnost u okviru kompanije.
“Ponosna sam da naši zaposlenici i danas imaju različite beneficije fleksibilnih modela rada koje su jako bitne za balansiranje privatnog i porodičnog života”.
Šta mislite da je Vaša najveća prednost kao žene poduzetnice? Koja je to osobina, vještina koja Vas je dovela do današnje pozicije? Šta suštinski znači biti žena poduzetnica u BiH? Da li je (ne)važno ispostaviti spol ispred profesionalanih uspjeha? Zašto?
Rekla bih da je moja prirodna radoznalost, dobra procjena rizika i neutaživa želja za učenjem nešto što mi je jako pomoglo u svim životnim sferama. Vjerujem da zbog bioloških razlika muškarci mnogo češće i brže ulaze u rizične situacije, ali žene po svojoj prirodi stalno rade procjene rizika i to može biti jako dobro za posao.
Također, vjerujem da je prilagodljivost ključna osobina za bilo kakvu vrstu dugoročnog uspjeha. Poslovna klima u BiH je svakako posebna vrsta izazova, ali mislim da je ključno u bilo kojoj industriji stalno tražiti nove modele poslovanja i biti kreativan. Mislim da je jako puno urađeno u određenim segmentima kako bi se pružila podrška ženama u sferi poslovnog mentorstva, ali još uvijek imamo jako puno posla.
Najznačajnija razlika koju sam vidjela kroz sve ove godine u muškom i ženskom vođenju ljudi je što su žene empatične i vode sa srcem, te bolje razumiju potrebe drugih. Također bi rekla da se žene pored profita i finansijskih parametara mnogo češće fokusiraju i na svrhu.
Mislim da smo kao društvo zatomili i biološke razlike koje imamo između muškaraca i žena na račun jednakopravnosti, i naposlijetku poslovni procesi i radna mjesta nisu uvijek dizajnirana na način da pružaju balans privatnog i poslovnog života.
Svi današnji sistemi su napravljeni za ljude koji su živjeli 50 godina, a danas imamo situaciju da veliki broj žena zapravo u 40-tim započinje potpuno nove karijere.
Svijet sada izlazi iz doba kolektivizma i ulazi u doba individualizma, ljudi su sada više u prilici da biraju, jer globalno kreće borba za ljudske resurse i jednostavno će se promijeniti korporativni i globalni stavovi tretmana zaposlenika.
Kako komentarišete poznatu frazu u poslovnoj zajednici “Izaberite šefa, ne posao” (eng. pick a boss, not a job)? Da li su u BiH osviještene ove vrijednosti, i značaj lidera kompanije za razvoj karijere uposlenika?
Kroz karijeru sam imala priliku da budem vođena od strane različitih ljudi i rekla bih da su oni šefovi koji su mi pored podrške i razumijevanja davali puno autonomije zapravo najviše uticali da rastem i učim. Lider jeste jako bitan, ali je jako bitno biti samokritičan i uvijek se fokusirati na lični razvoj i vidjeti šta još možete naučiti.
Mislim da svi često zaboravimo da smo na kraju dana svi ljudi i da posao čini mali dio života, te da je ključno da se prema ljudima odnosimo onako kako bi željeli da se oni prema nama odnose.
“Vjerujem da smo jako puno uticali na dizanje svijesti o važnosti dobrog tretmana zaposlenika kroz projekat Najpoželjniji poslodavac u BiH i konferenciju DRIVE”.
Naša poslovna zajednica je u protekloj deceniji zaista doživjela preobrat, a sada i globalni trendovi hroničnog nedostatka radne snage svakako utiču na to da se dobrobit zaposlenika stavlja na prvo mjesto.
Šta je zajedničko ženama u BiH koje su potrazi za poslom, da li ima neka karakteristika koja ih veže (pozitivna i/ili negativna)? Da li su odvažne u mijenjaju poslova, ili prekvalifikaciji i pokretanju biznisa? Šta biste poručile mladim poduzetnicama na početku karijere?
Mislim da nedovoljno govorimo o činjenici da je više od 50% žena u BiH neaktivno na tržištu rada, te da je oko 20% žena nezaposleno. S druge strane jako je bitno imati na umu da je biološki sat žene u apsolutnoj koliziji sa karijernim razvojem i napredovanjem. Žene su često primorane da žongliraju privatni i poslovni segment, i na težak izbor između svog profesionalnog uspjeha i ličnog ispunjenja.
Naše tržište je sada u situaciji da zbog nepostojanja infrastrukture i nedovoljne konkurentnosti plata nismo u mogućnosti privući strane radnike. Upravo zato je aktivacija ženske populacije mjera koja može riješiti dio nedostatka radne snage. Da bi osigurali veću stopu zaposlenosti žena na tržištu rada, potrebne su i promjene pravne legilslative i veće fleksibilnosti, uvođenje politika koje usklađuju porodicu i posao.
Mladim ženama bi svakako savjetovala da se pridruže poslovnim mentorskim mrežama žena jer u okviru ovakvih mreža mogu steći iskustva i dobiti poslovne kontakte koji im mogu služiti kao odskočna daska. Jako sam sretna da sam članica Ženske Mentorske Mreže koja je jako puno uradila u ovom segmentu.