Ljudska plodnost opada; razvijene zemlje će vapiti za migrantima kao radnom snagom, u siromašnim se i dalje rađa najviše djece

Ljudska plodnost opada globalno, i taj trend je konstantan od 2000. godine. Kako piše medicinski naučni časopis “The Lancet” prosječni indeks plodnosti 2050. godine globalno, iznosit će oko 1,8 djece po ženi, što je ispod praga obnavljanja stanovništva. Istraživanje, koje je proveo Global Burden of Disease (GBD) pod vodstvom Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME), moguće je porediti sa projekcijama Ujedinjenih naroda iz 2022. godine koja kažu da će prosječan broj djece po ženi u 2050., iznositi oko 2,1 i 1,8 u 2100. godini.

Budući trendovi u stopama nataliteta

Na nastavak pada plodnosti upozoravano je i ranije, uz naglasak da će njegova stopa ostati niska čak i uz uspješnu provedbu natalitetnih politika. Ali, da bi se razumjela dalekosežnost njegovih posljedica u godinama koje su pred nama, ovo pitanje je potrebno staviti u ekonomski kontekst. Pad nataliteta znači i sve starije stanivništvo, što u konačnici znači i manje radne snage.

Studija evidentira i to da je broj živorođene djece veći u najsiromašnijim regijama svijeta, dok je naprimjer u sjevernoj i zapadnoj Evropi on ispod praga obnavljanja stanovništva (u zapadnoj Evropi je prije tri godine zabilježen trend rađanja oko 1,5 djece po ženi). Do 2050. godine, rađanje ispod praga obnove stanovništva mogao bi se popeti na čak 76 posto.

Istraživači očekuju da će do 2100. samo Samoa, Somalija, otočje Tonga, Niger, Čad i Tadžikistan ostati iznad praga obnove stanovništva. Na drugom kraju svijeta, Butanu, Nepalu, Bangladešu, pa čak i Saudijskoj Arabiji postoji velika vjerovatnoća da će njihov indeks plodnosti pasti ispod jednog djeteta po ženi.

“Budući trendovi u stopama nataliteta i živorođene djece potpuno će rekonfigurirati globalnu ekonomiju i međunarodnu ravnotežu snaga, zbog čega će biti potrebna reorganizacija društva”, kaže koautorica istraživanja Natalia V. Bhattacharjee.

Pojednostavljeno, navedeni trendovi znače da ćemo živjeti u bipolarnom svijetu, u kojem će zemlje, koje se danas smatraju razvijenim vapiti za stranom radnom snagom i činiti sve da privuku migrante u svoje tvornice, dok će nerazvijeni, odnosno najsiromašniji kraj svijeta, svjedočiti procvatu rađanja djece.

Da li je solidarnost razvijenih zemalja, u prvom redu Njemačke, koju su pokazale kada su otvorile svoja vrata i dozvolile ulazak velikog broja migranata, imala i dimenziju buduće ekonomske koristi, Amer Osmić, profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kaže da u tom segmentu moramo biti oprezni.

“Za to je postojala mala vjerovatnoća, jer je priliv migranata ipak bio nekontrolisan, i nije bio na taj način planiran”, kaće on za Forbes BiH i dodaje:

“Ali, ono što Njemačka svojim politikama radi jeste jedan kontrolisani priliv iznimno stručne snage-visoko obrazovane kao i radne snage koja je stručna u onim kapacitetima koji su deficitarni u ovoj zemlji”, kaže Osmić.

Demografski balkanski prostor će se značajno promijeniti

U narednih 50 godina, procjene su da će u Njemačkoj, kontinuirano, kakav god program da budu imali, njegovatelji starijih ljudi biti deficitarna, i samim time tražena radna snaga.

“Razlog je što je prosječna starost njihovog stanovništva 46 godina, i trend je da će stanovništvo još više stariti”, kaže Osmić.

Balkan, odnosno zemlje bivše Jugoslavije će se, govori on, suočavati sa odlivom svoje stručne radne snage, koju će zbog očuvanja svojih ekonomija “usisati” zapadne zemlje, dok će na naše prostore dolaziti radnici iz trećih zemalja, koji će biti zadovoljni radnim i ekonomskim uslovima koje im BiH i ovaj prostor nude.

“Demografski balkanski prostor će se po strukturi značajno promijeniti, upravo ovim stanovitom migracijskim kretanjima, jer ovaj prostor karakterizira visok stepen migracijskih kretanja prema zapadnim zemljama”, kaže Osmić i podsjeća na nepostojanje dugoročnih strategija planiranja vezano za dinamiku kretanja stanovništva i ekonomskog razvoja.

“Prema podacima internacionalnih organizacija, koje rade procjene, ukoliko se nastavi postojeći trend, BiH će 2070.godine imati milion i po stanovnika od čega će 40 posto biti starije od 65 godina. Ako uzmemo u obzir afrički kontinent, prosječna starost u tim zemljama je između 15 i 18 godina, kod nas je prosječna starost 43 godine po procjenama, po popisu stanovništva 39.5”, kaže Osmić.