Diktatura starog doba: Tri decenije Putina s većinom opozicionih lidera mrtvih, zatvorenih ili prognanih
Predsjednik Vladimir Putin će pooštriti svoju vlast nad zemljom kojom je vladao od početka stoljeća, a djelimični rezultati ruskih izbora ukazuju na predvidljivo veliku pobjedu lidera Kremlja. Sa samo polovinom prebrojanih glasačkih listića, Putin je već bio u vodstvu sa 87,3% glasova, prema preliminarnim rezultatima koje je u nedjelju objavila ruska Centralna izborna komisija.
Rezultat znači da će Putin vladati najmanje do 2036. godine, kada će imati preko 80 godina. Ruski lider s najdužim stažom od sovjetskog diktatora Staljina, osigurat će treću punu deceniju vladavine. Sa većinom opozicionih kandidata ili mrtvih, zatvorenih, prognanih ili im je zabranjeno da se kandiduju, i sa disidentstvom koje je u Rusiji efektivno zabranjeno otkako je pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Putin se nije suočio sa kredibilnim izazovom za svoju vladavinu. Rezultat je bio neizbježan, Putinov glasnogovornik je prošle godine rekao da glasanje “u stvari nije demokratija”, već “skupa birokratija”, ali je ritual izbora ipak od ključnog značaja za Kremlj kao sredstvo potvrđivanja Putinovog autoriteta. Ritual se održavao svake četiri godine, prije nego što je zakon izmijenjen 2008. kojim je predsjednički mandat produžen na šest godina. Kasnijim ustavnim promjenama uklonjena su ograničenja predsjedničkog mandata, potencijalno omogućavajući Putinu da ostane na vlasti do 2036. godine.
U pobjedničkom krugu u svom izbornom štabu kasno u nedjelju, Putin je rekao da su izbori “učvrstili” nacionalno jedinstvo i da je pred Rusijom “mnogo zadataka” dok nastavlja svoj kurs konfrontacije sa Zapadom. “Koliko god nas neko pokušavao uplašiti, ko god pokušava da nas potisne, našu volju, našu svijest, nikome u historiji nije uspjelo tako nešto, neće se ni sada ni desiti. Nikada”, rekao je Putin.
Najžešći Putinovi protivnici umrli su posljednjih mjeseci. Nakon što je vodio neuspješnu pobunu u junu, vođa Wagnerovih plaćenika Jevgenij Prigožin ubijen je dva mjeseca kasnije u avionu koji se srušio dok je putovao iz Moskve u Sankt Peterburg. Kremlj je negirao bilo kakvu umiješanost u Prigožinovu smrt. Izbori su održani mjesec dana nakon što je Aleksej Navaljni, najstrašniji Putinov protivnik, umro u arktičkoj kaznenoj koloniji. Porodica i pristalice Navaljnog optužili su Putina da je odgovoran za njegovu smrt, tvrdnju koju je Kremlj odbacio.
Konačno govorio i o Navaljnom
U svom nedeljnom večernjem obraćanju, Putin je prekinuo sa svojom tradicijom da ne izgovara ime Navaljnog, razgovarajući o njegovoj smrti i potvrđujući razgovore o potencijalnoj razmjeni zatvorenika u koje je uključena opoziciona ličnost. Navalnyjevi saveznici su ranije tvrdili da je bio samo “nekoliko dana” od razmjene prije smrti.
„Što se tiče gospodina Navalnog, da, preminuo je. To je uvijek tužan događaj. A bilo je i drugih slučajeva kada su ljudi u zatvorima preminuli. Zar se ovo nije dogodilo u Sjedinjenim Državama? Jeste, i to ne jednom”, rekao je Putin.
Putin je rekao da mu je nekoliko dana prije smrti Navaljnog rečeno da će ga zamijeniti za zatvorenike u zapadnim zemljama. „Osoba koja je razgovarala sa mnom još nije završila rečenicu kada sam rekao da se slažem“, rekao je Putin. „Ali, nažalost, dogodilo se ono što se dogodilo. Bio je samo jedan uslov da ga zamijenimo, a to je da se ne vraća. Neka sjedi tamo. Pa, takve stvari se dešavaju. Ne možete ništa da uradite povodom toga, to je život.”
Putinova vladavina brine Zapad, ali ne i Kinu
Za lidere širom Zapada, neizbježna pobjeda Vladimira Putina na izborima bez istinske opozicije bila je podsjetnik na njegovu čvrstu kontrolu nad ruskom političkom arenom dok se njegov rat protiv Ukrajine nastavlja. Ali kineski lider Xi Jinping i drugi lideri koji imaju koristi od Putinovog odbijanja globalnog poretka predvođenog Zapadom, navijali su za njegovu pobjedu. Djelimični rezultati koje je ruska izborna vlast objavila u nedjelju uveče ukazivali su na predvidljivo veliku pobjedu lidera Kremlja na trodnevnim, scenski vođenim izborima čiji je rezultat bio gotov zaključak.
Xi se mnogo uložio u svoj odnos s Putinom od početka rata u Kremlju prije više od dvije godine, odbijajući da odstupi od partnerstva bez ograničenja koje je objavio s ruskim liderom nekoliko sedmica prije invazije, istovremeno jačajući trgovinu, sigurnost, i diplomatske veze. Kina je platila cijenu za ovo. Iako tvrdi da je neutralna, njeno odbijanje da osudi invaziju dok su se SAD i njeni saveznici ujedinili da sankcionišu Rusiju izazvalo je sumnju u Evropi u pogledu njenih motiva. Takođe je skrenula pažnju na planove Pekinga o samoupravnoj demokratiji Tajvana.
Godišnji izvještaj NATO-a objavljen u četvrtak odražava liniju očvršćavanja bloka prema Kini, pri čemu je šef Jens Stoltenberg rekao da Peking “ne dijeli naše vrijednosti” i “osporava naše interese”, istovremeno ukazujući na svoje sve veće usklađivanje s Moskvom. Ali stav Kine omogućio je Xiju da ostane fokusiran na dublje ciljeve: on vidi Putina kao ključnog partnera u suočavanju s rastućim tenzijama sa SAD-om i u preoblikovanju svijeta za koji vjeruje da nepravedno dominiraju pravila i vrijednosti koje su postavili Washington i njegovi saveznici.
