Rat uzima danak: Pad izraelske ekonomije u četvrtom kvartalu 2023. za 19,4%
Izraelci su oštro smanjili potrošnju, putovanja i ulaganja krajem 2023. godine, jer je izraelski sveobuhvatni rat protiv palestinskog Hamasa u Gazi nanio težak udarac ekonomiji, pokazuju podaci objavljeni u ponedjeljak.
Rat je zaustavio ekonomski rast, posebno uz masovno pozivanje rezervnog sastava vojske i desetine hiljada raseljenih iz pograničnih gradova u blizini Gaze i Libana zbog stalnih raketnih napada Hamasa i Hizbullaha.
Isto tako, jemenski Huti konstatnim napadima na Crvenom moru, kao znak podrške Palestincima, direktno utiču na izraelsku ekonomiju uništavajući trgovinske brodove u jednom od najznačajnih trgovinskih čvorišta na svijetu.
Ekonomija vrijedna 500 milijardi dolara smanjila se za 19,4% u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na prethodna tri mjeseca, rekao je Državni zavod za statistiku u početnoj procjeni bruto domaćeg proizvoda (BDP), prenosi Reuters.
Ipak, 2023. u cjelini je završena pozitivnim rastom
“Na kontrakciju privrede u četvrtom kvartalu 2023. godine direktno je uticalo izbijanje rata 7. oktobra”, saopštio je biro za statistiku.
Za cijelu 2023. ekonomija je porasla 2,0%, u poređenju sa 6,5% u 2022. godini, kažu iz Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Međutim, BDP po glavi stanovnika pao je za 0,1% prošle godine u odnosu na OECD prosjek rasta od 1,2%.
Sve do Hamasovog prekograničnog napada 7. oktobra na južni Izrael, izraelska ekonomija je bila na putu rasta od nekih 3,5% u 2023.
Ali oktobar je bio posebno težak mjesec za većinu Izraelaca te su bili nerspoloženi za kupovinu, dok su bioskopi i drugi vidovi zabave uglavnom zatvoreni, iako su sada ponovo otvoreni.
U zavisnosti od dužine sukoba i da li se širi na druge frontove, očekuje se da će ekonomija rasti čak 2% u 2024. Centralna banka i drugi očekuju oštar ekonomski oporavak 2025. s obzirom da je ekonomija Izraela u osnovi zdrava, a koju predvodi sektor visoke tehnologije, i pokazao je otpornost tokom sukoba.
Podaci o BDP-u prate brojke koje pokazuju da je izraelska stopa inflacije u januaru pala na najniži nivo od više od dvije godine od 2,6%.
Uz usporavanje privrede i vraćanje inflacije unutar ciljanih 1-3%, to bi obično bilo dovoljno da podstakne još jedno smanjenje stope nakon smanjenja za četvrtinu poena u januaru.
No, kreatori politike, smatraju neki analitičari, namjeravaju ostati oprezni i držati se svog glavnog cilja u trenutku održavanja finansijske stabilnosti.
Na ekonomiju u četvrtom kvartalu uticao je pad privatne potrošnje od 26,9% – glavni pokretač rasta – pad izvoza od 18,3% i pad investicija u osnovna sredstva od 67,8%, posebno u stambene zgrade.
Državna potrošnja je usmjerena uglavnom na ratne troškove i kompenzaciju pogođenim preduzećima i domaćinstvima i ona je skočila za 88,1%.
Procijenjeni ukupni rast od 2% za prošlu godinu bio je u skladu s najnovijim projekcijama Banke Izraela i Ministarstva finansija. Banka Izraela predviđa rast od 5% u 2025.
Privatna potrošnja je pala za 0,7% u 2023. godini, dok je izvoz opao za 1,1%, a investicije u osnovna sredstva za 1,9%. Državna potrošnja porasla je prošle godine za 8,3%.
Šekel je bio 0,6% slabiji u odnosu na dolar, dok je glavni indeks akcija Tel Aviva porastao za 0,6% nakon objavljivanja podataka.
