Istražili smo šta putnici na aerodromima u BiH pokušavaju prošvercati, unose skupe torbice i satove, a iznose? Njihove ideje su bezgranične

Pravila, procedure i ljudska priroda ponekad nisu u najboljoj sinhronizaciji kada je riječ o putovanjima avionom. Pokazuju to i posljednji podaci Uprave za Indirektno oporezivanje BiH o oduzetoj robi koja se pokušala prokrijumčariti u carinsko područje BiH.

Od 22 miliona vrijednosti oduzete robe u prošloj godini, zanimalo nas je šta je to što su putnici koji putuju avionom pokušali nedozvoljeno ili u nedozvoljenim količinama unijeti i iznijeti iz BiH. Iz UIO BiH pojašnjavaju da su avio putnici uglavnom bili slabi na tekstilnu robu i modne dodatke.

Na aerodromima se oduzimali i suplementi, kao i lijekovi

“Ako govorimo o robi koja se najčešće pokušavala prokrijumčariti na graničnim prijelazima pri aerodomima Sarajevo i Banjaluka, onda svakako trebamo reći da se radilo o oduzimanju parfema, torbica poznatih svjetskih marki, ručnih satova poznatih marki. Ovdje je riječ o robi čija je vrijednost veća od predviđenog oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina, te koja je morala biti prijavljena carinskoj službi za uvozno carinjenje”, kažu za Forbes BiH u Upravi za indirektno oporezivanje BiH te dodaju:

“Na aerodromima se oduzimala i roba poput raznih suplemenata, te lijekova, koji se nalaze na režimu dozvola za uvoz u BiH.”

Postoje međutim, i pokušaji prenosa roba koji nemaju za cilj šverc već su više u domenu neznanja o tome šta se može prenijeti ili tipičnog pokušaja zaobilaženja pisanih pravila koje vladaju u ovoj vrsti prijevoza putnika. Ljudska mašta je neograničena kada je riječ o bogatstvu ideja o tome kako zaobići pravila i procedure koje vladaju u avionskom prijevozu. Najbolje to znaju uposlenici na aerodromima u Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, koji provode svoje zakonom predviđene procedure vezano uz avio prijevoz putnika.

“Najčešće sam se susretao sa sadržajem predatog prtljaga koji ide u bagažnik aviona. Naše ljude najviše zanimaju domaći proizvodi, pa to najčešće i nose na put; hrana, povrće, voće. Suho meso također, i od pića neko alkoholno domaće piće. I pored toga što su putnici dužni da se informišu prije leta o tome šta je dozvoljeno nositi, u kojoj količini i slično, svejedno se nekada desi da pokušaju prenijeti i nešto u većoj količini”, kaže za Forbes BiH Dževad Halilčević, direktor JP Međunarodni aerodrom Tuzla.

Neke od situacija kada su putnici u svom prtljagu pokušali iznijeti određenu vrstu robe ili proizvoda, ne samo da se pamte već su predmet anegdota koje se sigurno neće brzo zaboraviti. Dešavaju se, priča on i situacije kada putnici teško shvataju da nešto ne mogu unijeti u avion.

Tri vreće zimnice

“Prije desetak godina imali smo situaciju kada je putnica, koja je inače živjela vani, a koja je nakon boravka u BiH, htjela da kući ponese tri velike vreće, gdje je u svakoj bilo oko 40 kilograma zimnice. Sve što se moglo u polju zasijati to se našlo u tim vrećama; od divljih jabuka, bundave, luka, krompira…Taj sadržaj nije bio sporan, ali bi ga morala platiti kao dodatni prtljag. Sve što se nalazilo u vrećama nije vrijedilo ni desetinu koliko bi na kraju transport koštao putnicu. Odlučila je ostaviti proizvode i ljutita je otputovala nazad”, sjeća se on.

Veoma je važno, napominje Halilčević razlikovati kabinski prtljag i predati prtljag koji ide u bagažnik aerodroma.

“Postoje jasna pravila na svakom aerodromu pa tako i na našem o tome šta se smije prenositi, šta ne smije, i u kojoj količini. Ona su univerzalna, također imaju i kompanijska pravila koja su obično rigoroznija, od opštih pravila. Konkretno kada govorimo o putnicima na Tuzlanskom aerodromu govorim o putnicima koji lete s našeg aerodroma prema nekoj destinaciji u Evropi ili dalje. Mi nemamo dodir sa prtljagom koja dolazi u BiH, to je u domenu Granične policije odnosno Uprave za indirektno oporezivanje”, kaže Halilčević i napominje.

“Domaći proizvodi koje naši ljudi pokušavaju prenijeti, to su sve ograničene količine i ne predstavljaju carinski prekršaj ili neku sigurnosnu prijetnju.”

Svaki aerodrom i avioprijevoznik ima svoja pravila i putnici se, podsjeća on, trebaju informirati kako o načinu transporta tečnosti, pasti, gelova i aerosola, tako i o Check in-u.

“Službe rade dobro i kvalitetno. Sve što ne može prođi aerodromsku kontrolu se odvaja, a sve ono što neće ugroziti let i što ne predstavlja carinski prekršaj to se toleriše, međutim, isto tako imamo uvijek razumijevanja za putnike koji ne znaju neke propise, i mi smo dužni da ih informiramo, pa uvijek nastojimo da im olakšamo, pružimo priliku da robu koja ne može u avion, da je vrate nazad po pratnji ili na neki drugi način i slično. Naravno, pričamo o stvarima koje nemaju veze s oružjem, što je već prekršaj”, kaže Dževad.

Kakva situacija vlada na aerodromima u Banjoj Luci i Mostaru

Svaka avio kompanija propisuje dozvoljenu dimenziju i težinu putniškog prtljaga. Putnik može da ima ručni i/ili predati prtljag. Predati prtljag su najčešće one torbe koje su  teže od 10kg ili 8kg i koje premašuju dimenzije ručnog prtljaga a koje propisuju avio kompanije.

Predati prtljag putnik predaje na šalteru za registraciju putnika i nakon što je obilježen adekvatnim privjeskom odlazi dalje na bezbjednosnu kontrolu. Nakon prijavljivanja na šalteru za registraciju putnika, putnik odlazi na kontrolnu tačku za bezbjednosnu kontrolu putnika gdje se obavlja i kontrola ručnog prtljaga i ličnih stvari putnika.

Kako su nam kazali na Aerodromu Banja Luka, primjenjujući odredbe vazduhoplovnih bezbjednosnih zahtijeva od putnika se obično oduzimaju neki predmeti i pića.

“Dešava se da se od putnika zahtijeva da iz prtljaga odbaci zabranjene i opasne predmete i materije poput oštrih predmeta, litijumskih baterija, neoriginalno upakovanih alkoholnih pića, alkohola u većim količinama od dozvoljenih”, kažu nam.

Iako su putnici uglavnom svjesni ograničenja u predmetima koje smiju nostiti u ručnoj ili predanoj prtljazi, jednako kao i na aerodromima u Tuzli i Banjoj Luci, i na Međunrodnom aerodromu Mostar su se ispisale zanimljive anegdote putničkog prenosa robe.

Šta se dešava sa oduzetom robom?

“Najneobičnije stvari koje su nosili bila su kamenja koje bi uglavnom nosili hodočasnici prilikom povratka iz Međugorja, jer su ih htjeli ponijeti kao suvenir. Ponekad je ta količina bila i dosta velika pa bi torbe premašivale dozvoljenu težinu. Od ostale robe, izdvajaju se suveniri izrađeni od ostataka granata i metaka bez barutskog punjenja, ali se takvi predmeti izuzimaju zbog sumnji na ostatke barutskih čestica”, kažu na Aerodromu Mostar.

Kako su nam pojasnili u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, roba koja se oduzme ima status privremeno oduzete robe, a nakon okončanih prekršajnih i krivičnih postupaka pred nadležnim sudovima UIO može određenu robu prodati ili uništiti. Konačnu odluku o tome donose nadležni sudovi u svakom pojedinačnom predmetu.

U 2023. godini održano je 17 javnih aukcija prvi i drugi put, te 29 direktnih prodaja, od kojih 10 po hitnom postupku na kojima je vršena prodaja oduzete robe.