Između dvije kulture: Kako bh. dijaspora reaguje na promjene u Njemačkoj?

Kako Njemačka ulazi u 2024. godinu, postaje sve jasnije da se suočava s kompleksnim izazovima koji oblikuju njeno socio-ekonomsko okruženje. Poljoprivrednici u zemlji, kojima je vlada najavila smanjenje subvencija i poreznih olakšica, izlaze na masovne proteste.

Istovremeno, sindikati mašinovođa organizuju neprekidne štrajkove, nezadovoljni trenutnim radnim uslovima. Ovo je samo vrh ledenog brijega u nizu socijalnih i ekonomskih potresa koji pogađaju njemačko društvo.

Finansijski, Berlin se suočava s dilemom kako uskladiti potrebe za modernizacijom i podršku Ukrajini s vlastitim budžetskim ograničenjima. Trostranačka koalicija, pod vodstvom kancelara Olafa Scholza, pokušava da nađe ravnotežu između potrebe za strožim budžetskim režimom i podrške rastućim socijalnim i infrastrukturnim zahtjevima. Ovi izazovi dolaze u vrijeme kada Njemačka pokušava promijeniti svoju ekonomsku i političku strategiju, usmjeravajući se na reformu birokratije i modernizaciju zemlje.

U ovom kontekstu, planovi Njemačke za olakšavanje useljavanja postaju sve važniji. S obzirom na započetu fazu olakšavanja ulaska radne snage u novembru prošle godine, slijedeća faza koja se očekuju u martu, pruža dodatnu novu nadu i prilike za državljane BiH koji nisu zadovoljni životom u svojoj zemlji. Ovo je posebno relevantno za bh. dijasporu koja već decenijama oblikuje svoj identitet i život u Njemačkoj.

U vrijeme velikih izazova za njemačku ekonomiju, postaje sve važnije razumjeti iskustva onih koji su izabrali ovu zemlju kao svoj novi dom. Forbes BiH je stoga razgovarao s Aldijanom Cej, mladom ženom iz Bosne i Hercegovine koja je Njemačku odabrala za svoje novo mjesto života 2011. godine. Njen put od odlaska iz rodne zemlje do integracije u njemačko društvo pruža jedinstveni uvid u izazove i mogućnosti s kojima se suočava bh. dijaspora.

Odlazak iz BiH i period adaptacije

Aldijana Cej, koja je napustila Bosnu i Hercegovinu u potrazi za novim prilikama, razgovarala je s nama o adaptaciji, profesionalnom razvoju i ličnom rastu u Njemačkoj. Njeni doživljaji odražavaju kako se bh. dijaspora prilagođava promjenama u njemačkom društvu, posebno u kontekstu nedavnih ekonomskih i socijalnih potresa.

Aldijana je završila osnovnu i srednju školu u Sarajevu, ali je napustila BiH 2011. godine. Razlog njenog odlaska bio je brak sa njemačkim državljaninom turskog porijekla. Njih dvoje su započeli zajednički život u Stuttgartu, gradu koji je poznat po svojoj dinamičnoj kulturi i historiji, te predstavlja važan centar za industriju i tehnologiju u Njemačkoj.

Prilikom dolaska u Njemačku, Aldijana se suočila s brojnim izazovima. Jedan od najvećih izazova bio je jezička barijera, budući da nije dobro razumjela njemački jezik, što je otežavalo njenu integraciju i potragu za poslom. U tom periodu, Aldijana je radila u trgovinama poput H&M-a, dok nije dobila priznanje, odnosno nostrifikaciju svoje diplome, proces koji je trajao šest mjeseci.

“Nostrifikaciju sam čekala šest mjeseci. Kad sam je dobila, bilo mi je lakše naći posao iz struke kao konstruktor na računaru,” objasnila je Aldijana. Od 2011. do 2015. godine, radila je za firmu koja je sarađivala s Mercedesom, uključujući rad na raznim projektima vezanim za Mercedesove motore, elektriku i baterije.

Ovaj period u njenoj karijeri bio je ključan za njen profesionalni razvoj i pružio joj je dragocjeno iskustvo u automobilskoj industriji. Nakon toga, 2015. godine, prešla je u Festo, gdje i danas radi.

“Trenutno radim u firmi Festo u branši automatizacije, industrije 4.0, i robotike. Za firmu Festo radim već od 2015. godine.”

Istaknula je da je zadovoljna svojim poslom jer omogućava i finansijsku stabilnost i napredak, nešto za šta smatra da joj je bilo teško pronaći u domovini, posebno u periodu ulaska u drugu dekadu 2000-ih.

Najveći kulturološki šok

Upitana o najvećem kulturološkom šoku koji je doživjela nakon preseljenja u Njemačku, Aldijana Cej je istakla da je to bio hladan međuljudski odnos koji je primijetila među ljudima, uključujući susjede, radne kolege i prijatelje.

„Ovdje svi na večerama plaćaju za sebe. To je nešto na šta nisam bila navikla jer je situacija u BiH potpuna drugačija,“ kazala je ona. Narod u Bosni i Hercegovini ima toplinu i bliskost jer je naglasak na zajednici i zajedništvu.

Nasuprot tome, u Njemačkoj je otkrila društvo koje se više oslanja na individualizam, što se posebno očituje u načinu kako se ljudi ponašaju u socijalnim situacijama poput zajedničkih obroka.

Njemačka 2011. i danas

Razmišljajući o promjenama u Njemačkoj od kada je stigla 2011. godine, Aldijana Cej primjećuje: “Te 2011. godine je sve bilo puno jeftinije. Istina je da nisam tada imala dobar posao, ali opet je lakše bilo.”

Od 2011. godine, Njemačka je, kao i ostatak svijeta, doživjela značajne promjene, uključujući povećanje troškova života i promjene na tržištu rada.

“Trenutno zahvaljujući regiji u kojoj živimo, i naravno poslu koji imam, muž i ja smo podnijeli inflaciju vrlo dobro.”

Upitana kako se nose s energetskom krizom, Aldijana napominje: “Plin je poskupio, struja takođe ali mi živimo u novogradnji tako da ne osjetimo velike troškove struje, ili plina.”

Aldijanina priča, iako jedinstvena, odražava zajedničke izazove s kojima se suočavaju mnogi imigranti u Njemačkoj. Njen put od dolaska u Njemačku bez posla i suočavanja s jezičkim barijerama, do uspostavljanja stabilne karijere, ilustrira realnost prilagodbe i truda koji je potreban za uspjeh u novoj zemlji.