Nekretnine u Hrvatskoj: hoće li Slovenci uskoro prestići Nijemce?
Marko Rabuza, novinar Forbes Slovenija
Slovenski kupci su prošle godine među strancima, tek neznatno zaostajali za Nijemcima, po broju kupljenih nekretnina u Hrvatskoj.
Slično kao u Sloveniji i ostatku Europe, hrvatsko tržište nekretnina također usporava, dolazi do pada prometa. U prvom dijelu godine, u odnosu na isti period prošle, prema ocjeni predsjednika Udruženja za poslovanje nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Dubravka Ranilovića, na nivou države, promet je smanjen za devet posto. Kaže da su manje kupovali svi; stranci, kao i državljani.
Stranci kupuju više od trećinu nekretnina na tržištu
Udio stranaca koji kupuju nekretninu u Hrvatskoj iznosi čak 37 posto, ali ako uzmemo u obzir samo nekretnine uz obalu, taj je postotak još veći. Broj stranih kupaca značajno se povećao u posljednje dvije godine, kada je Hrvatska pristupila Šengenu i otkad je uvela euro.
Među stranim kupcima, Nijemci su i dalje u vrhu, ali su ih Slovenci gotovo u potpunosti stigli. Prošle godine Nijemci su kupili 3.580 nekretnina, a Slovenci 3.284. Daleko iza njih su Austrijanci na trećem mjestu sa 1.526 kupljenih nekretnina.
Međutim, stranci nisu više zainteresovani. Prošle godine strani državljani su kupili 9.515 nekretnina, ove godine je taj broj opao za četvrtinu. Prema podacima Porezne uprave Hrvatske, stranci su do sredine decembra kupili nešto manje od 7.400 nekretnina.
Razlozi većeg opreza stranaca pri kupovini u Hrvatskoj prvenstveno proizlaze iz ekonomskih prilika u matičnim zemljama, a tek onda je razlog poskupljenja u Hrvatskoj, prenosi hrvatski Poslovni dnevnik.
“Hrvatska obala će uvijek biti zanimljiva Slovencima”
Ovogodišnje brojke po zemljama još nisu poznate, ali je zanimljiv trend otkrio savjetnik za nekretnine Miro Ivanović, koji ističe da su Nijemci ove godine znatno manje zainteresovani, u poređenju sa Slovencima.
Prema podacima Arvia, koja se bavi analizom tržišta nekretnina, Nijemci su u prvoj polovini ove godine u odnosu na prošlu, za 25 posto manje kupovali nekretnine, dok su Slovenci zabilježili pad od samo pet posto.
“Hrvatska obala će uvijek biti zanimljiva Slovencima. Lijepa obala, blizina, pristupačnost, privrženost, kao i emotivna veza”, objašnjava Ivanović zbog čega Hrvatska privlači Slovence.
Istovremeno, podsjeća da na izvanredno interesovanje Slovenaca već viđeno na aukciji kuća na Cresu propale ajdovačke građevinske firme Primorje, gdje je najskuplja prodata za 360.000 eura. Kuća u naselju Stara Gavza ima preko 40 kvadrata, a kvadrat košta oko 9.000 eura.
Kolike su cijene?
U posljednje dvije godine cijene su u Hrvatskoj rasle najbrže u Europskoj uniji. Prošle godine su u odnosu na 2021. porasle za 14,8 posto, što ih je svrstalo u sam vrh u EU.
Između prvog i drugog kvartala ove godine rast je iznosio 3,5 posto. Prema riječima Ranilovića, posljednji podaci govore da tržište nekretnina u Hrvatskoj stagnira, te da se u narednom periodu mogu očekivati promjene trendova.
Na hrvatskom primorju prosječne cijene kreću se oko 2.410 eura po kvadratu, kaže Ivanović. Cijene naglo skaču ovisno o blizini mora. Za prvi red do mora cijena kvadrata varira između pet i šest hiljada eura.
“Na primorju se većina poslova sklapa sa strancima i gotovinom, bez kredita. Lokalnom stanovništvu nekretnine su praktično nedostupne”, dodaje Ivanović.
U glavnom gradu Zagrebu prosječna cijena kvadrata skočila je na više od 2.600 eura. Poređenja radi, prosječna cijena kvadrata u Ljubljani u prvoj polovini ove godine iznosila je 3.880 eura.
Povećano interesovanje za kupovinu zemljišta
Najviše se kupuju stanovi, a u posljednje dvije godine značajno je porasla prodaja građevinskog zemljišta, analizira Ivanović. U 2020. godini prodato je ukupno 14.000 parcela, prošle godine 23.000, a u prvom dijelu ove godine 11.000.
Za koliko je pala prodaja?
Ako je u Zagrebu u martu bilo 856 transakcija, u aprilu 747, a u maju 856, jesenske brojke su znatno manje. “Jesen, koja se smatra dobrim periodom kao i proljeće, znatno je lošija. U septembru je u Zagrebu kupljeno 550 nekretnina, a u oktobru 431. Razlika je očigledna”, objašnjava Ivanović. Dubrovačko-neretvanska županija je među regijama u kojima je pad bio najveći.
Na usporavanje tržišta svakako je uticao i rast kamatnih stopa za stambene kredite, koji su, iako niži u poređenju sa mnogim drugim tržištima, ipak uticali na slabljenje potražnje, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji.
Prema riječima predsjednice Strukovne grupa posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb Zagreb Lane Mihaljinac Knežević, i mnogi prodavači imaju nerealna očekivanja.
“Posljednjih godina ‘iscrpljen’ je set kupaca koji žele ili mogu kupiti stanove po nerealno visokim cijenama”, smatra Mihaljinac Knežević.
Prevela i prilagodila Gana Forić, Forbes BiH