Palestinska ekonomija pod izraelskom okupacijom: Strah i nestabilnost urušavaju i ono malo porodičnih biznisa

Palestinska preduzeća imaju reputaciju profesionalizma i kvalitetnih proizvoda, ocjenjuje američki State department u svojoj prognozi palestinske investicijeske klime u 2023. Devedeset devet posto firmi na Zapadnoj obali su mala i srednja preduzeća u porodičnom vlasništvu koja zapošljavaju manje od 20 ljudi. Većina firmi u privatnom sektoru ima umjerenu produktivnost, niske investicije i ograničenu konkurenciju, pri čemu većina posluje u maloprodajnim i veleprodajnim aktivnostima. Velika palestinska preduzeća, njih samo jedan posto, dominiraju određenim sektorima i povezana su na međunarodnom planu, a partnerstva se protežu na Aziju, Europu, Zaljev i Ameriku. Međutim, ograničenja izraelske vlade na kretanje i pristup robi i ljudima između Zapadne obale i vanjskih tržišta, nastavljaju ograničavati rast palestinskog privatnog sektora.

Konflikt koji je u toku u Pojasu Gaze ne samo da je razorio opkoljenu enklavu, već je uzdrmao i ekonomiju na Zapadnoj obali. Stoljetna tradicionalna fabrika sapuna u Nablusu također nije pošteđena.

Osim toga, postoje izazovi za isporuku osnovnih materijala kroz kontrolne punktove jer je Izrael pojačao sigurnosne mjere. Dolazak dizela, koji se koristi za zagrijavanje sapuna, kasni, što ponekad traje i dva do tri dana, kaže nadzornik.

Tiha radionica također sugerira da teška putovanja na posao sprječavaju neke radnike da dođu do svog posla.

Nael Qubbaj, direktor fabrike, rekao je da je prodaja u njegovoj fabrici smanjena za 17 posto, dok su troškovi porasli za više od 25 posto. “Naša prodaja opada za 17 posto. Dajemo sve od sebe da nastavimo s radom i zadržimo ove ljude da rade umjesto da ostanu kod kuće jer imaju porodice i žele da vode svoje živote”, rekao je.

“Rat je teško pogodio džepove ljudi. Oni kupuju samo najnužnije stvari, a ograničenja kretanja zbog rata otežala su našim kupcima da dođu do nas”, rekao je Ahmed Dwikat, fabrički nadzornik Touqan Soap fabrike.

Uticaj se osjeća u ključnim sektorima privrede Zapadne obale.

Vlasnik firme namještaj objasnio je da je većina njegovih kupaca u Izraelu, ali trenutna situacija gura njegovu kompaniju na rub propasti.

“Imamo toliko radnika koji su radili u Izraelu. Sada ne mogu tamo ići. Također, mnogi zaposlenici ne primaju svoje plate”, rekao je Saleh Rayyan, vlasnik i menadžer kompanije Al-Rayyan Furniture Company.

Njegovi klijenti sa teritorija pod kontrolom Izraela takođe se suočavaju sa poteškoćama koji dolaze kod njega. Osim pojedinačnih priča, lokalna vlast procjenjuje da je aktivnost industrijskog sektora u posljednja dva mjeseca pala za 50 do 60 posto. Strahuje se da bi u nekim sektorima, uključujući hotelske usluge i restorane, taj broj mogao porasti na 80 posto.

Svjetska banka je revidirala svoje procjene za palestinsku ekonomiju, sada predviđajući smanjenje od 3,7 posto ove godine u odnosu na prethodno prognozirani rast od 3,2 posto.

“Ljudi se sada plaše ulagati i unutar Palestinske uprave. To je zastrašujuće jer opet ne možete predvidjeti šta će biti sljedeće”, rekao je Zahi Anabtawi, zamjenik šefa Privredne komore Nablusa.

Sjena nestabilnosti se nazire, uz strah od gotovo sigurnog kolapsa javnih službi ako situacija dalje eskalira.

Posljedice izraelske okupacije

Izraelska okupacija Zapadne obale je dugotrajno i složeno pitanje, a rasprave oko njenog uticaja na preduzeća u regionu često variraju na osnovu različitih perspektiva.

Kritičari izraelske okupacije tvrde da se preduzeća na Zapadnoj obali suočavaju s brojnim izazovima i preprekama, koje pripisuju izraelskoj politici i praksi. Neke od ključnih tačaka koje navode kritičari uključuju:

Ograničenja kretanja i pristupa

Preduzeća na Zapadnoj obali suočavaju se sa poteškoćama u transportu robe i pristupu tržištima zbog izraelskih kontrolnih punktova, blokada puteva i razdvojenih barijera. Ova ograničenja znatno ometaju protok roba i usluga.

Konfiskacija zemlje

Kritičari tvrde da izraelska naselja i infrastrukturni projekti na Zapadnoj obali često uključuju konfiskaciju palestinske zemlje, što utiče na poslovanje i poljoprivredne aktivnosti. To dovodi do raseljavanja palestinskih zajednica iremećenja ekonomske stabilnosti.

Kontrola resursa

Izraelska kontrola nad vodnim resursima i plodnom zemljom je još jedna sporna tačka. Kritičari tvrde da ova kontrola ograničava poljoprivredne aktivnosti Palestinaca, utičući na njihovu sposobnost da održe poslovanje i sredstva za život.

Pristup tržištu

Palestinci na Zapadnoj obali suočavaju se s izazovima u pristupu međunarodnim tržištima zbog izraelske okupacije. Ograničenja izvoza i uvoza, kao i ograničenja kretanja ljudi, ometaju ekonomski razvoj i rast.

Širenje izraelskih naselja

Širenje izraelskih naselja na Zapadnoj obali je sporno pitanje. Rast izraelskih naselja na prinudan način dovodi do raseljavanja palestinskih zajednica i uništava bilo kakav pokušaj stvaranja biznisa.

Jaz u ličnom dohotku

Otprilike 40 posto Zapadne obale spada pod civilnu kontrolu Palestinskih vlasti (PA), koje se nazivaju područjem A i područjem B nakon sporazuma iz Osla iz 1993. i ekonomskog sporazuma iz 1994. poznatog kao Pariški protokol. Prema tim sporazumima, do konačnog mirovnog sporazuma koji definiše granice i kontrolu teritorije, izraelska vlada održava punu administrativnu i sigurnosnu kontrolu područja C, koja obuhvata otprilike 60 posto Zapadne obale. Studija USAID-a “Inclusive Growth Diagnostic” iz 2017. godine pokazala je da su visoki transakcijski troškovi koji proizilaze iz ograničenja kretanja, pristupa i trgovine najneposrednija prepreka palestinskom ekonomskom rastu, a slijede nesigurnost energije i vode.

Palestinska radna snaga je dobro obrazovana, može se pohvaliti stopom pismenosti od 98 posto, a Zapadna obala i Gaza uživaju u prodoru visoke tehnologije, uprkos lošim internet uslugama i ograničenom pristupu modernim, brzim mobilnim mrežama. Ipak, ionako je visoka nezaposlenost opstala i pogoršala se 2022. Prema PCBS Anketi o radnoj snazi ​​2022, stopa nezaposlenosti među učesnicima radne snage na Zapadnoj obali i u Gazi zajedno dosegla je 24 posto u 2022. Još uvijek postoji veliki jaz između stopa nezaposlenosti na Zapadnoj obali i Gazi, jer je ova stopa dostigla 45 posto u Gazi u poređenju sa 13 posto na Zapadnoj obali.

Stopa nezaposlenosti za žene dostigla je 40 posto u poređenju sa 20 posto za muškarce. Prosječna dnevna plata na Zapadnoj obali je 37 dolara, a ekvivalent je 15 dolara u Gazi, u poređenju sa 79 dolara u Izraelu. Javni sektor je i dalje najveći palestinski poslodavac, osiguravajući oko 22 posto svih radnih mjesta.