Slovenija zabilježila pad izvoza od 40 posto, ali podaci ukazuju i na otpornost ekonomije
Vrijednost robne razmjene Slovenije sa inozemstvom je u februaru zabilježila snažan pad, pri čemu je izvoz smanjen za gotovo 40%, dok je uvoz opao za oko 10%, pokazuju podaci Agencije za statistiku Republike Slovenije.
Slovenska preduzeća izvezla su robu u vrijednosti od 5.162.903 eura, što predstavlja pad od 38,9% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Nasuprot tome, uvoz je iznosio 5,75 milijardi eura, što je smanjenje od 9,7% na godišnjem nivou, navodi se u izvještaju. Deficit robne razmjene premašio je 587 miliona eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 89,8%.
Farmaceutska industrija
Pad izvoza prvenstveno je posljedica trgovine s državama koje nisu članice Evropske unije, gdje je zabilježen pad od 56,7%, na 2.516.552 eura. Nasuprot tome, razmjena sa EU članicama ostala je stabilna, uz izvoz od 2.646.351 eura.
Ključni faktor koji je utjecao na statistiku su tzv. poslovi oplemenjivanja, posebno prisutni u farmaceutskoj industriji i trgovini sa Švicarskom. Ovi poslovi su u februaru 2025., bili na izuzetno visokom nivou, dok su ove godine značajno smanjeni, što je direktno utjecalo na ukupni izvoz.
Ako se izuzmu efekti poslova oplemenjivanja, izvoz u zemlje izvan EU zapravo bilježi rast od 6,2%, što ukazuje na otpornost određenih segmenata ekonomije.
U prva dva mjeseca ove godine ukupna vrijednost izvoza bila je 32,8% niža nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz smanjen za 3,8%. Ukupni trgovinski deficit u tom periodu dostigao je 1,75 milijardi eura.
Iskorak prema kineskom tržištu kapitala
Paralelno s ovim kretanjima, Slovenija je napravila strateški potez izlaskom na kinesko finansijsko tržište emisijom tzv. panda obveznica u vrijednosti od četiri milijarde juana (oko 505 miliona eura), o čemu je Forbes pisao ranije. Riječ je o prvom takvom potezu u historiji zemlje, kojim Ljubljana nastoji diverzificirati izvore finansiranja i proširiti bazu investitora.
Prema podacima slovenskog Ministarstva finansija, trogodišnje obveznice denominirane u kineskoj valuti nose kamatnu stopu od 1,89% i dospijeće 1. aprila 2029. godine. Većinu emisije preuzeli su investitori iz Kine, koji drže 93,4%, dok ostatak otpada na Hong Kong i manji udio investitora iz Afrike.
Iako vlasti naglašavaju da će ovakvi instrumenti činiti manji dio ukupnog finansiranja, potez signalizira širu strategiju jačanja ekonomskih veza izvan evropskog okvira, u trenutku kada globalni trgovinski tokovi prolaze kroz povećanu volatilnost.
