Industrijski oporavak eurozone: Rast na najvišem nivou u četiri godine, ali potražnja slabi
U martu ove godine, industrijski sektor eurozone zabilježio je najbrži rast u gotovo četiri godine ali detaljniji podaci ukazuju na krhkost oporavka i dugoročne stabilnosti kojima prijete poremećaji u lancima snabdijevanja i rast troškova.
Prema istraživanju S&P Globala, indeks menadžera nabavke (PMI) za proizvodni sektor eurozone porastao je na 51,6 bodova, u odnosu na 50,8 u februaru, nadmašivši i raniju procjenu od 51,4. Vrijednosti iznad 50 ukazuju na rast aktivnosti, ali analitičari upozoravaju da je dio tog rasta proizašao iz tehničkih faktora, a ne stvarnog jačanja potražnje.
Rat i nestabilnost daju mješovite podatke
Poremećaji uzrokovani ratnim dešavanjima na Bliskom istoku značajno su utjecali na globalne logističke tokove, na način da su produžili rokove isporuke i tako umjetno napuhali ključne pokazatelje industrijske aktivnosti. Pored toga, rast cijena energije i nafte doveo je do ubrzanja inflacije ulaznih troškova na najviši nivo od oktobra 2022. godine.
“Rat na Bliskom istoku već je ostavio vidljiv trag na proizvodnju u eurozoni”, izjavio je Joe Hayes, glavni ekonomista u odjelu za tržišnu analitiku S&P Globala. Istakao je kako su kašnjenja u isporukama rezultat prilagođavanja logističkih tržišta poremećajima u pomorskom transportu, te da rast cijena energenata dodatno opterećuje proizvođače.
Indeks novih narudžbi koji predstavlja ključni pokazatelj potražnje, zadržao se na najvišem nivou u posljednjih 46 mjeseci, ali nije pokazao značajnije ubrzanje rasta. S druge strane, proizvodnja je rasla treći mjesec zaredom, uz blagi rast podindeksa na 52, boda, što predstavlja sedmomjesečni maksimum.
Pozitivan signal dolazi iz segmenta izvoza, gdje su se stabilizovale nove narudžbe po prvi put nakon osam uzastopnih mjeseci pada. Međutim, povećanje zaostalih narudžbi ukazuje na rastući pritisak na proizvodne kapacitete.
Pad poslovnog povjerenja
Uprkos tome, kompanije su tokom marta ubrzale smanjenje broja zaposlenih što dodatno naglašava oprez u industriji. U isto vrijeme, inflacija ulaznih troškova dostigla je 41-mjesečni maksimum, prisiljavajući proizvođače da povećaju prodajne cijene najbržim tempom u više od tri godine.
Poslovno povjerenje dodatno je oslabilo, spustivši se na najniži nivo u posljednjih pet mjeseci gdje se, pod utjecajem geopolitičke neizvjesnosti, zadržalo ispod dugoročnog prosjeka.
Kada govorimo o pojedinačnim ekonomijama, Njemačka i Italija zabilježile su najjače rezultate u posljednjih 46, odnosno 37 mjeseci. Španija je ostala jedina velika ekonomija u zoni kontrakcije, dok je Grčka predvodila rast, ispred Irske. Francuski industrijski sektor, s druge strane, stagnirao je, potvrđujući neujednačen karakter oporavka unutar eurozone.
