Krizni sastanak u Željezari Zenica: „Ne smije se dozvoliti gašenje proizvodnje – ekonomija ne može biti samo trgovina“
Nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odbilo prijedlog o uvođenju privremenih zaštitnih mjera na uvoz čelika i proizvoda od čelika, u Novoj Željezari Zenica danas je održan hitan sastanak uprave, sindikata, poslovnih partnera i predstavnika privrednih institucija. Sastanak je okupio predstavnike Nove Željezare Zenica, dobavljače, kupace, Sindikat NŽZ, Sindikat metalaca ZDK i FBiH, reprezentativne sindikate Željeznica FBiH i RS, kao i predstavnike Privredne komore FBiH, Privredne komore RS i Vanjskotrgovinske komore BiH. Istaknuto je kako je odluka o odbacivanju zaštitnih mjera došla uprkos ranijoj podršci institucija uključenih u pripremu uredbe, uključujući entitetske vlade, Brčko distrikt, Upravu za indirektno oporezivanje BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Zahtjev za hitnu sjednicu Parlamenta BiH
Kao prvi konkretan korak, sa sastanka je upućen zahtjev entitetskim vladama, da iniciraju tematsku sjednicu Parlamentarne skupštine BiH najkasnije do 30. marta, na kojoj bi bilo neophodno razmatranje uvođenja privremenih zaštitnih mjera s ciljem zaštite domaće proizvodnje čelika. Također je zatraženo da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pronađe pravni osnov za ponovno pokretanje procedure donošenja ovih mjera.
Iz uprave Nove Željezare Zenica poručeno je da bi izostanak zaštitnih mjera mogao imati dalekosežne posljedice po cijeli industrijski sistem. Naglašeno je da se radi o više od 500 firmi koje su direktno ili indirektno vezane za rad željezare. Podsjetili su na nedavni protest radnika u Sarajevu, ističući da je nakon okupljanja više od 500 radnika zavladalo razočarenje zbog izostanka institucionalne reakcije.
„Umjesto podrške, dobili smo odluku koja je suprotna interesima radnika i privrede“, navedeno je iz uprave.
Generalni direktor Nove Željezare Zenica, Ahmed Hamzić, otvorio je nekoliko pitanja za nadležne institucije, problematizirajući odnos države prema domaćoj industriji. Posebno je ukazao na činjenicu da proizvodnja u Bosni i Hercegovini nema nivo zaštite kakav uživaju industrije u evropskim zemljama, ali i na praksu korištenja uvoznog čelika, često upitnog kvaliteta, u velikim infrastrukturnim projektima poput izgradnje autoputeva, dok domaći proizvod, kako je naveo, ostaje bez tržišta.
Hamzić je otvoreno postavio pitanje prioriteta u donošenju odluka, upitavši zašto se interesi pojedinaca i određenih lobija stavljaju ispred interesa domaće privrede, te da li je iko izračunao socijalne i ekonomske posljedice eventualnog gašenja kompletnog industrijskog sistema.
„Ako se naš glas ne čuje, postoji bojazan da se svjesno ignoriše“, poručio je Hamzić.
Iz Zenice je poslana jedinstvena poruka: “Ne smijemo dopustiti da se proizvodnja uništi i da se ekonomija svede samo na trgovinu”, poručeno je.
Zašto su odbijene mjere
Podsjećamo, Vijeće ministara je do sada dva puta odbilo prijedloge za uvođenje privremenih zaštitnih mjera na uvoz čelika i proizvoda od čelika. Prvi put 12. marta, kada prijedlog nije dobio potrebnu podršku na sjednici, a drugi put 23. marta. Političko blokiranje ili različito tumačenje ekonomskih posljedica, uglavnom su bili razlozi.
Dok domaći proizvođači traže zaštitu zbog rasta uvoza iz Kine, Turske i Italije, dio Vijeća ministara smatra kako bi mjere mogle, između ostalog, utjecati na ukupnu ekonomiju BiH, te dovesti do poskupljenja u nekim sektorima.
Kako smo ranije pisali, predloženi model podrazumijevao je uvođenje privremenih mjera u trajanju od 200 dana, uz carinsku stopu od 20%, što je u skladu sa mehanizmima predviđenim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju u kriznim situacijama. Prijedlog je prethodno dobio podršku entitetskih vlada i poslovne zajednice.
