Četiri minimalne plate u BiH – za pet mjeseci prosječni lični dohodak porastao za 60 KM
Visina ličnog dohotka u BiH u fokusu je od početka godine, kada su entitetske vlade odlučile povećati minimalac, u FBiH na 1.000 KM neto, a RS -u odrediti je ovisno o stručnoj spremi, pa se tako u ovom entitetu isplaćuju četiri minimalca u rasponu od 900 do 1.300 KM. Kvalifikovanom i polukvalifikovanom radniku pripada najniži minimalac, radniku sa trogodišnjom stručnom spremom isplaćuje se minimalac u visini od 950 KM, a radniku na poslovima koji traže četverogodišnju stručnu spremu, 1.000 KM. Minimalac za visoku stručnu spremu je najveći. Razlike među entitetima postoje i kada je o isplati toplog obroka riječ. U Republici Srpskoj, poslodavci su zakonski obavezni da isplaćuju naknadu za topli obrok ako kod poslodavca nije organizovana ishrana (putem keteringa ili u vlastitim restoranima). Minimalni iznos toplog obroka određuje se na osnovu prosječne bruto plate iz prethodne godine. U FBIH isplata toplog obroka nije zakonski propisana, te poslodavci nisu u obavezi isplaćivati topli obrok, osim ako to nije dogovoreno kroz kolektivni ugovor ili interne akte.
Rast plata
Posljednji statistički podaci ukazuju na rast neto plata u BiH. Prema podacima Aagencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plata u maju ove godine iznosila je 1.574 KM, što pokazuje nominalan rast za 1,9%, također je i realno veći za 1,7% odnosu na april. U aprilu ona je iznosila 1.545 KM, dok je s druge strane ona u svom bruto iznosu bila 2.441 KM, što je nominalan rast za 1,9%, i realni 1,7% u odnosu na prethodni mjesec.
U martu bruto plata u BiH iznosila je 2.379 KM, a neto 1.534 KM, dok je u februaru iznosila 1.525 KM (neto) i 2.380 KM (bruto). U prvom mjesecu ove godine prosječna bruto plata iznosila je 2.338 KM, dok je neto iznosila 1.508 KM
Stalna razlika od 35-37% između bruto i neto plata pokazuje koliko je porezno opterećenje rada kao i doprinosi na platu radnika visoki i izazov za tržište koje se suočava sa nedostatkom kvalifikovane radne snage i živi u uslovima gdje sindikalna potrošačka korpa iznosi 3.168 KM (Podaci Saveza samostalnih sindikata BiH za april), što je više nego dvostruko u odnosu na prosječnu neto platu.
Smanjena stopa doprinosa
Jedna od mjera Vlade FBiH koja dolazi kao kratkoročno rješenje, jer je najavljena kao uvod u sveobuhvatnu fikalnu reformu koja zemlju, ili barem jedan njen dio, čeka, je stupanje na snagu od 1. jula ove godine izmijenjenog Zakona o doprinosima, kojim se doprinosi na teret poslodavca u ovom bh. entitetu smanjuju s 10,5% na 5%. Ukupna zbirna stopa doprinosa time se smanjuje sa 41,5% na 36%.
Ovime je smanjena stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca za tri i po indeksna poena, kao i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva indeksna poena.
U Republici Srpskoj, situacija je bila povoljnija za privredu, jer dok je u FBiH zbirna stopa doprinosa iznosila 41,5 posto, u RS ona iznosi 31 posto.
