Sukob saveznika: Izrael i SAD na suprotnim stranama u Siriji?
Izgleda da se Izrael i Sjedinjene Američke Države nalaze na različitim putevima kada je riječ o Siriji.
Iako saveznici još nisu na ivici direktnog sukoba, trenutni i bivši arapski, američki i izraelski zvaničnici kažu da njihove razlike mogu zakomplikovati velike diplomatske planove Trumpove administracije.
U srijedu je Izrael izveo snažne zračne napade na Damask, pri čemu je uništio dio zgrade Ministarstva odbrane i pogodio područje blizu predsjedničke palate, predstavljajući napade kao pokušaj zaštite druške manjine u Siriji.
Napadi predstavljaju značajnu eskalaciju izraelskog djelovanja protiv vlade predsjednika Ahmeda al-Šaraa, iako je on posljednjih mjeseci poboljšao odnose sa SAD-om i uspostavio sigurnosne kontakte s Izraelom.
„Izrael i SAD definitivno nisu na istoj liniji,“ rekla je Dareen Khalifa, viša savjetnica u Međunarodnoj kriznoj grupi za Middle East Eye (MEE).
Izrael tvrdi da je napad bio odgovor na zahtjeve Druza iz Izraela za intervenciju, gdje ta manjina broji oko 150.000 ljudi.
Istaknuti sirijski Druz, šeik Hikmat Salaman al-Hadžri, poznat po bliskosti s Izraelom, zaista jeste pozvao na međunarodnu pomoć, navodeći da se ta manjina suočava sa „potpunim ratom istrebljenja“. Međutim, drugi vođe sirijskih Druza odbacili su izraelsku intervenciju.
„Definitivno postoji stvaran pritisak Druza unutar Izraela za intervenciju,“ rekao je američki diplomata u regionu koji prati situaciju.
„Bez obzira je li pritisak stvaran ili ne, rezultat je isti: izraelska zona uticaja u Siriji. To znači naređivati Sirijcima gdje mogu, a gdje ne mogu rasporediti tenkove.“
Kada su novinari pitali predsjednika Donalda Trumpa da komentira izraelske napade i nestabilnost u Siriji, on je odbio odgovoriti i uputio ih na državnog sekretara Marca Rubija.
Rubio je ranije tog dana pokušao predstaviti napade i pogoršanje sigurnosne situacije kao običan „nesporazum“.
„Svi putevi vode u Damask“
Izraelska namjera da se predstavi kao dominantna sila koja štiti Druze na jugu Sirije u suprotnosti je s vizijom Trumpove administracije.
Ranije ove godine, SAD je odbio izraelske molbe da zadrži dodatne trupe na sjeveroistoku Sirije, kako je otkrio MEE. Kurdske snage tamo traže veću autonomiju.
Administracija Donalda Trumpa želi smanjiti vojno prisustvo u Siriji i osigurati da zemlja – mozaik kršćana, muslimana, Druza i Kurda – ima jedan nesporni centar moći koji podržavaju američki saveznici poput Turske, Katara i Saudijske Arabije.
Tom Barrack, milijarder i libansko-američki izaslanik za Siriju i ambasador u Turskoj, govorio je o Siriji prošle sedmice:
„Druzi žele da to bude njihova zemlja, isto žele i Alaviti, kao i Kurdi. Ali Damask poručuje da se to neće desiti – svi putevi vode u Damask.“
„Nema naznaka da će postojati odvojene države za Alavite ili Druze. Postoji samo Sirija,“ dodao je.
Sirija je teško pogođena sektaškim nasiljem otkako je Šaraa, bivši lider Tahrir al-Shama, a prije toga sirijske podružnice Al-Kaide, svrgnuo Bashara al-Assada prošle godine.
U martu su sirijske snage sigurnosti ubile stotine Alavita duž obale Mediterana.
U junu je najmanje 25 ljudi ubijeno u bombaškom napadu na grčku pravoslavnu crkvu Mar Elias. Šaraa je kritikovan zbog lošeg upravljanja krizom nakon napada.
Iako je Trumpova administracija osudila napade, fokus joj je na brzom ukidanju sankcija i smanjenju sektaških tenzija. Barrack je pohvalio ulaganja iz Zaljeva u Siriju.
Ako postoji strana vojna sila kojoj SAD pokazuje naklonost u Siriji, to je Turska, kažu stručnjaci.
MEE je otkrio da je Washington bio ključan u pritisku na Tursku i Izrael da ove godine uspostave liniju dekonflikta u Siriji.
„Povratak na početne postavke“
Za Trumpa, investicije iz Zaljeva i podrška Turske nadopunjuju proces normalizacije odnosa između Sirije i Izraela.
Kada se Trump susreo sa Šaraom u Rijadu u maju, pozvao ga je da se pridruži Abrahamovim sporazumima – diplomatskoj inicijativi između Izraela, Maroka, Bahreina i UAE, koju Trump vidi kao jedan od svojih ključnih vanjskopolitičkih uspjeha.
Barrack je za New York Times rekao da je SAD podržavao tajne pregovore između Izraela i Šaraine vlade, koji su se navodno vodili u Bakuu, Azerbejdžanu – najbližem savezniku Turske. UAE su također posredovali u tim razgovorima, navodi Reuters.
Govori o mogućem dogovoru između Sirije i Izraela dosegli su vrhunac nakon završetka 12-dnevnog sukoba između Izraela i Irana. U Tel Avivu su se pojavili plakati s Trumpom, Netanyahuom i Šaraom, kao i drugim arapskim liderima.
„Ovo baca sjenu na besmislice o normalizaciji,“ rekao je bivši izraelski diplomata Alon Pinkas za MEE.
„Za Netanyahua je podjela Sirije daleko važnija od bilo kakve normalizacije.“
Diplomate u regionu kažu da izraelski napadi predstavljaju direktno odbacivanje Trumpovih napora.
„Izraelci će pratiti Trumpa dok priča o miru, ali više vole podijeljenu Siriju,“ rekao je jedan arapski diplomata za MEE. „Čim su dobili priliku, vratili su se na početne postavke – razbijanje Sirije.“
Izraelska spremnost da bombarduje Damask dok istovremeno razgovara sa Sirijcima pokazuje stvarnu razliku u mišljenju između dva saveznika o Šarai, rekli su američki i arapski diplomati za MEE.
„Trumpova administracija je spremnija da Šaari da šansu uz podršku Turske i Saudijske Arabije. Za Izraelce, Šaraa nije autentičan – on je džihadista,“ rekao je američki diplomata za MEE.
Nakon svrgavanja Assada, Izrael je pokrenuo brojne zračne napade u Siriji. Netanyahu je poslao vojnike da zauzmu dio jugozapadne Sirije koji uključuje tampon zonu pod nadzorom UN-a na Golanskoj visoravni, koju je Izrael većinom osvojio u ratu 1967. godine.
Arapski i američki diplomati kažu da bi prvi korak ka normalizaciji odnosa bio povratak sporazumu o razdvajanju snaga iz 1974. godine, koji je stvorio tampon zonu duž granice između dvije zemlje.
Neki od najvećih zagovornika normalizacije sada kažu da je ona ozbiljno ugrožena.
„Izrael mora odmah obustaviti nepotrebne napade,“ izjavio je republikanski kongresmen Joe Wilson u srijedu, nazvavši napade „samoubilačkim za Izrael“.
