Visoki predstavnik nametnuo rješenja za isplatu duga prema Viaductu

Problem duga prema Viaductu uskoro bi trebao biti riješen, ali ne zahvaljujući dogovoru domaćih političara već odlukom Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, koji je odlučio da upotrijebi Bonske ovlasti, te danas nametne dvije odluke. Jedna je vezana za isplatu duga prema slovenačkoj kompaniji Viaduct, koji je s kamatama premašio 110 miliona KM, a druga za nabavku neophodne tehničke opreme kojom bi se obezbijedio integritet i transparentnost Općih izbora 2026. godine.

I pored višemjesečnih upozorenja državnog pravobranilaštva kao i enormnog rasta duga prema Viaductu, ni Vijeće ministara BiH ni vlasti Republike Srpske nisu pronašli način da se problem duga riješi. „Ovdje se radi o zaštiti integriteta države“, izjavio je Schmidt, naglašavajući da dug prema Viaductu direktno ugrožava rad Centralne banke BiH i Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA).

Obrazloženje Odluke

Predmet spora je arbitražna presuda stara gotovo deset godina. Dug je prvobitno iznosio 80 miliona KM, ali je zbog kamata narastao na više od 100 miliona – i svakim danom se uvećava za dodatnih 9.000 eura. Iako je Republika Srpska preuzela punu odgovornost za dug u okviru sporazuma iz 2014. godine, Schmidt je istakao da od tada „nije isplaćena nijedna marka“. Kako bi se spriječila prinudna naplata od državnih institucija, dug će biti izmiren iz dijela prihoda od akciza koji pripada RS-u – bez utjecaja, tvrdi Schmidt, na isplate građanima tog entiteta.

„Ne postoji iskrena volja da se ovi problemi riješe na vrijeme“, kazao je, ističući da nepostojanje budžeta za 2025. godinu dodatno otežava rad institucija.

Svoju intervenciju Schmidt je predstavio kao krajnju mjeru u interesu države. „Onaj ko je napravio dug, treba ga i platiti“, poručio je, podsjećajući da je tadašnja premijerka RS-a, Željka Cvijanović, svojim potpisom preuzela odgovornost za Viaduct i sve moguće finansijske posljedice.

U obrazloženju Schmidtove intervencije naglašeno je da se odluka ne odnosi direktno na zakašnjeli budžet BiH za 2025. godinu, čije usvajanje ostaje isključiva odgovornost domaćih institucija. Umjesto toga, cilj je otklanjanje pravnih i političkih blokada koje su nastale kao posljedica neusvajanja budžeta.

Dio blokirane rezerve za poravnanje iz prihoda od putarina – konkretno 120 miliona KM od ukupno oko 316 miliona KM – bit će dodijeljen Trezoru radi podmirenja potraživanja firme Viaduct. Pretpostavlja se da ovaj iznos predstavlja udio Republike Srpske u rezervi za poravnanje. Time se poštuje princip da „onaj ko je napravio dug, treba i da ga plati“ i osigurava da se dug Republike Srpske ne prenosi nepravedno na državni nivo. Republika Srpska je ove obaveze priznala potpisom tadašnje premijerke Željke Cvijanović 2017. godine, ali ih nije ispunila, već je dozvolila da dug vremenom raste. Odlukom se dodatno osigurava da se budžetska sredstva RS-a – poput onih za plate i penzije – ne koriste za poravnanje s Viaductom.

Ekvivalentan iznos iz rezerve za poravnanje biće stavljen na raspolaganje i Federaciji Bosne i Hercegovine.

Odluka zaustavlja mjere izvršenja protiv Centralne banke i BHANSA-e, konkretno zapljene imovine i sredstava, čime se štiti integritet ovih institucija i vraća njihova funkcionalnost.

Zašto je nastao dug

Ovom odlukom omogućava se i korištenje dobiti Centralne banke za finansiranje nabavke ključne tehnologije Centralnoj izbornoj komisiji. Dobit se odblokira ovom odlukom, a sredstva će značajno doprinijeti integritetu i transparentnosti općih izbora 2026. godine. Ta sredstva su prvobitno trebala biti uključena u budžet za 2025. godinu.

Podsjećamo, 2004. godine Vlada Republike Srpske dodijelila je koncesiju Viaductovoj firmi HES Vrbas za izgradnju hidroelektrana Krupa i Banjaluka-Niska. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada RS, 2013. godine nekoliko kilometara uzvodno, dodijelila koncesiju za izgradnju Hidroelektrane Bočac 2 Elektroprivredi RS čime su ugroženi Viaductovi projekti na tom području (onemogućena je izgradnja Hidroelektrane Krupa).

Slovenačka firma Viaduct i drugi pokrenula je arbitražni postupak zbog jednostranog raskidanja ugovora o koncesiji Vlade Republike Srpske za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu.

Arbitražno vijeće u Washingtonu presudilo je u korist Viaducta i obavezalo BiH na isplatu 40 miliona eura.

„Tužba je došla 2016. godine u jesen, a tada sam ja bio pravobranilac BiH. Kada sam dobio tu tužbu, ona je imala preko 200 strana. Morao sam je proučiti i pročitati, i na prvi pogled vidjelo se da BiH ima male šanse da izađe kao pobjednik iz te arbitraže. Tu koncesiju je dala Vlada RS-a koju je tada vodio Pero Bukejlović i dolaskom nove vlasti na čelo s Miloradom Dodikom, oni su tu istu koncesiju dali HE na Vrbasu što je pravno neoprostivo”, pojasnio je za Forbes BiH profesor ustavnog prava i nekadašnji pravobranitelj BiH Mlađan Mandić dodajući kako su Slovenci bili zainteresirani da se cijeli slučaj riješi mirnim putem, i da se na takav način riješilo, BiH bi isplatila najviše do 3,5 miliona eura.

Od tada nad BiH nije visio samo dug već i kamate koje su dnevno iznosile 9.000 eura. Kako se dug nije isplaćivao, Viaduct je zatražio zaplijenu tri zgrade Centralne banke BiH u Banjaluci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, što je Opštinski sud u Mostaru i prihvatio. Također, ova kompanija je pokrenula postupke izvršenja pred domaćim i inozemnim sudovima. Pred domaćim sudovima, kompanija je zatražila zapljenu sredstava s bankovnih računa države, a pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji pokrenula postupke s ciljem zapljene državne imovine i računa Bosne i Hercegovine u inozemstvu.

Vijeće ministara pokušalo je pronaći rješenje za isplatu duga, ali se nije mogao postići koncenzus. U svojoj suštini breme duga u svakom rješenju pokušalo se prebaciti na BiH, a ne isključivo na one koji su ga i proizveli.