Geopolitičke tenzije i ekonomska neizvjesnost: Da li će američka centralna banka smanjiti kamatne stope?
Predsjednik SAD-a Donald Trump više puta je javno tražio od Federalnih rezervi (Fed) da smanje kamatne stope, nastojeći potaknuti ekonomski rast uoči politički osjetljivog perioda. Međutim, zvaničnici Feda do sada su ostajali suzdržani, čekajući da vide kako će široke političke promjene Trumpove administracije utjecati na američku privredu.
Sada se pojavio novi faktor koji bi mogao dodatno odgoditi odluku o sniženju kamatnih stopa – eskalacija sukoba između Izraela i Irana.
U petak je Izrael izveo napad na iranska nuklearna i vojna postrojenja, što je izazvalo šok na globalnim tržištima i skok cijena nafte. Analitičari upozoravaju da bi nastavak sukoba mogao dodatno podići inflaciju širom svijeta, uključujući i Sjedinjene Države. To bi, pak, moglo natjerati Fed da još opreznije pristupi donošenju monetarnih odluka na narednom dvodnevnom sastanku.
– Ako bi se situacija dodatno pogoršala i cijene nafte ostale na povišenom nivou, to bi samo povećalo izazove s kojima se Fed već suočava, posebno s obzirom na mogućnost da carine dodatno podignu inflaciju – izjavio je za CNN Robert Sockin, viši globalni ekonomista u Citigroupu.
On dodaje da Fed neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa dok ne postane jasno kako trgovinske politike utječu na ekonomiju. – Ako se pojavi još više faktora koji povećavaju rizik od inflacije, mogli bismo vidjeti smanjenje kamatne stope tek krajem godine – kaže Sockin.
Trumpove promjene u politici, od trgovine do imigracije, mogle bi izazvati rast nezaposlenosti i cijena. Njegovo često mijenjanje stava po pitanju carina dodatno otežava ekonomistima precizno predviđanje budućih ekonomskih kretanja.
Zbog toga zvaničnici Feda naglašavaju da žele prvo vidjeti konkretne rezultate Trumpovih politika prije nego donesu odluku o eventualnim promjenama u monetarnoj politici. Povećane tenzije na Bliskom istoku tu odluku čine još kompleksnijom.
– Monetarna politika nije najbolji alat za odgovaranje na geopolitičke šokove, ali sve ovo znači da će Fed biti još oprezniji – kaže John Velis, makroekonomski strateg za Amerike u BNY Mellonu.
Za sada, Fed ima razloga da čeka – zahvaljujući stabilnosti tržišta rada u SAD-u. Prema podacima Ministarstva rada, američki poslodavci su u maju otvorili 139.000 novih radnih mjesta, dok je stopa nezaposlenosti ostala niska – 4,2 posto. Broj novih zahtjeva za naknadu za nezaposlene i dalje je relativno nizak, a broj otvorenih radnih pozicija je čak porastao krajem aprila.
Drugim riječima, Amerikanci još uvijek imaju posao – što daje Fedu prostor da zadrži trenutni kurs.
Međutim, ako ekonomija počne pokazivati znake ozbiljnog usporavanja, čak i uz visoke cijene nafte, Fed bi mogao smanjiti kamatne stope. Investitori to nazivaju „sniženje zbog loših vijesti“.
– Vidjet ćemo koliko dugo će cijene nafte ostati visoke. Ako se sukobi prošire, to bi moglo dovesti do rasta inflacije – izjavio je Jay Bryson, glavni ekonomista Wells Farga.
– No, do kraja ljeta možemo očekivati usporavanje rasta broja novih radnih mjesta. Znamo i da će mnogi federalni radnici koji su prihvatili otpremnine napustiti sistem do novembra, što bi moglo dovesti čak i do negativnih brojeva na tržištu rada – dodaje Bryson.
Investitori trenutno očekuju smanjenje kamatne stope u oktobru, prema tržišnim prognozama. Zvanični stav Feda bit će poznat uskoro – novi set ekonomskih projekcija bit će objavljen sljedeće sedmice.
