Edin Mehić za Forbes BiH: Nismo više destinacija jeftine radne snage, a budućnost je na onima koji budu znali raditi s AI
Poslovni put Edina Mehića sve je samo ne monoton. Iskusio je zaradu prvog miliona, ali i bankrot i počinjanje biznisa od nule. No, ono, što će sigurno ostati zapamćeno je da je u Bosni i Hercegovini izgradio online platformu za zapošljavanje posao.ba, koja je i danas polazna tačka u traženju posla i talenata u zemlji i šire.
Trenutno je involviran na polju umjetne inteligencije, te investira u raznovrstan portfelj više od deset kompanija – od malih start-upova do velikih igrača, poput Bloomteca, danas vodeće i jedne od prvih AI kompanija u regionu, koja ima više od 120 zaposlenih i posluje na nekoliko kontinenata. U intervjuu za Forbes BiH pojašnjava kako je i dalje aktivan i u kompanijama koje rješavaju probleme na tržištu rada.
Poticati tehnologiju, ali ne zaboraviti zanate
“Ljudi uvijek imaju problem s poslom, čak i kad imamo formalno nisku nezaposlenost. Zašto? Zato što poslodavci ne traže najgore, niti prosječne. Oni uvijek traže najbolje ljude”, kaže Mehić, dodajući da BiH nema luksuz da proizvodi radnu snagu koja nije usklađena sa realnim potrebama na tržištu rada, naročito danas, kada se tržište Evropske unije sve više otvara za potencijalne zaposlenike i sa naših prostora.
Da bi zemlja uhvatila korak sa 21. vijekom, potrebne su radikalne promjene; digitalno opismenjavanje, ekonomska edukacija, sistemska ulaganja u znanje i tehnologiju, kao i aktivno traženje strateških partnerstava širom svijeta. Blizina Evropske unije i potencijal za „near-shoring“, BiH treba značajnije iskoristiti.
Naš sagovornik napominje da će osim tehnoloških znanja i dalje biti tražena stručnost u zanatskim poslovima, te treba poticati i ove djelatnosti.
Jako je važno da djecu učimo kako da rješavaju određene probleme i budu korisna. Uvijek kažem -budi koristan, da sutra ne budeš beskoristan na tržištu rada. To je budućnost, Edin Mehić za Forbes BiH.
“Najveći problem tržišta rada je kvaliteta obrazovanja. Mnogi možda misle da to nije tako, ali ja mislim da moramo puno više učiti, više znati i ovladati najnovijim alatima, kako bismo mogli konkurisati u Evropskoj uniji. Jer mi jednostavno više nismo jeftina radna snaga. Nismo destinacija jeftine radne snage”, govori Mehić.
Obrazovanje školuje za jučer, zaposleni rade za danas, a tržište traži za sutra, govori on.
“U toj skali možete vidjeti gdje je obrazovanje, ono najviše kasni. Pogotovo danas kada je sve zaista dinamično. Osim toga, postavlja se i pitanje – šta je danas znanje? Je li to recitovanje, učenje podataka napamet? Mislim da je jako važno da djecu učimo kako da rješavaju određene probleme i budu korisna. Uvijek kažem budi koristan, da sutra ne budeš beskoristan na tržištu rada. To je budućnost”, ističe Mehić.
Kada je riječ o načinu na koji je u biznisu involviran sa umjetnom inteligencijom, kaže da sa saradnicima pokušava pomoći najviše kompanijama kako da automatizuju određene procese. “Sve što može biti automatizirano bit će automatizirano”, kaže on.
I šta bi u tom procesu čovjek trebao da radi?
“Da uputi AI”, kaže on. “Da uzme proizvod koji AI obrađuje i da zna gdje da ga primijeni. Mašina će to uraditi, ali ti treba da znaš gdje i zašto to mašina radi”, govori on.
Kjuč karijere budućnosti je da čovjek svoje talente nauči kombinirati sa znanjem umjetne inteligencije, te ih ponudi poslodavcima na tržištu rada.
Speech-to-text neće zamijeniti doktora, ali će ga osloboditi administracije
“Taj čovjek će biti efikasniji, brži, uslovno rečeno, možda je teška riječ – bit će i jeftiniji, jer će moći da radi mnogo funkcija koje je ranije trebao raditi tim ljudi. Ali, mi ne trebamo u BiH biti prepadnuti, naša radna mjesta su vrlo malo podrazumijevala analize tržišta, pisanje dokumenata i slično, tako da mislim da će sada kompanije koje su, da tako kažem radile neke jednostavne stvari, moći unaprijediti poslovanje. Znam jednu kompaniju koja je jako puno unaprijedila komunikaciju prema stranim tržištima, također ponude i materijali su im kvalitetniji”, govori Mehić i dodaje: “Mislim da imamo mogućnost da se približimo i podignemo standarde dokumenata, tehničkih dokumenata, koji se možda nekome ne čine važnim, ali su itekako važni. Ono o čemu nismo imali znanje, nismo imali resurse da zaposlimo unutar svojih firmi radnike da to rade, sada nam može pomoći AI. Ona može podići konkurentnost dokumenata…”
Imamo jako zanimljivu IT scenu, ističe Mehić podsjećajući kako neke domaće kompanije prave rješenja za Apple, Samsung…
“Za holandski zdravstveni sektor pravimo rješenje gdje koristimo jedno AI rješenje koje se zove prepoznavanje govora (Speech-to-text), gdje doktor više ne mora da priča i zapisuje šta je obavio sa pacijentom, nego jednostavno taj razgovor između pacijenta i doktora se snima, pa se pretoči u tekst, a zatim u formulare. Koliko je kompleksan bolnički zdravstveni sistem, najbolje pokazuje podatak da dok uđete i izađete iz bolnice kreiraju se 52 dokumenta. Mi pomažemo kompanijama da to automatizuju. Zašto? Ne da zamijenimo doktora. Doktor nikada neće biti zamijenjen, već da doktor ima više vremena umjesto da se bavi administracijom i drugim stvarima, da poboljša kvalitet usluga. Ovo je jako zanimljivo rješenje koje ima ogroman uticaj. I niz je drugih rješenja”, govori Mehić.
Dok sam bio mlađi ideja mi je bila da promijenim cijeli svijet, sada su mi ambicije realnije, u smislu da promijenim neku grupu ljudi koja će na Balkanu praviti zanimljive, vrhunske biznise, da će oni stvarati prilike našoj djeci da rade u zanimljivim i dobrim firmama, Edin Mehić za Forbes BiH.
Na pitanje koliko je trenutnih mogućnosti umjetne inteligencije zaista zaživjelo na tržištu BiH – kroz kompanije, institucije, ili makar kroz ličnu upotrebu, naš sagovornik odgovara: “Vrlo malo.” Ljudi trebaju znati da Chat GPT nije Google, već da ga se treba koristiti na način da mu se da mnogo konteksta.
“Što mu više konteksta i informacija daš, više ćeš i dobiti nazad potrebnog sadržaja. Postoji jedno pravilo koje koristimo u svijetu data science-a ili IT-ja, gdje kažemo, trash in, trash out – a to znači; uneseš li smeće unutra, vjerovatno će smeća izaći vani”, ilustrativno objašnjava Mehić.
On naglašava kako AI zapravo reflektuje ono što mu se da, i da stoga nikad nije bilo važnije znanje čovjeka, razumijevanje problema, industrije…
Nikad bez zrna soli
“To će biti vrlo traženo zanimanje, neko ko će moći verbalizirati, iskomunicirati šta je problem, dati to AI-ju, i onda, naravno, znati analizirati. Nikada bez zrna soli. Uvijek trebaš uzeti te rezultate i dobro ih analizirati da bi ih mogao pretvoriti u konkretne korake. Kroz svoja istraživanja tržišta rada uviđam da u BiH ima jako puno teorija i jako puno strategija, ali vrlo malo implementacije. Tako da mislim da pored toga što AI može pomoći, trebaš brzo to i implementirati. To je ono što bih volio više vidjeti u BiH”, kaže on.
Je li lakše voditi druge ili sebe do uspjeha?
Osim stvaranja novih kompanija, Edin je kroz svoju dugogodišnju karijeru kao mentor prenio znanja na druge. To radi i danas, pa je logično bilo pitati – da li je lakše voditi druge ili samog sebe do uspjeha?
“Prije bilo čega drugog želio sam napraviti nešto svoje, i da budem iskren, sada me više ispunjava tuđi uspjeh. I o ovim kompanijama, o kojima sam govorio, tu su drugi ljudi da tako kažem, ili ih vode, čak sam često i manjinski vlasnik. Sada me najviše uspjeh drugih ljudi motivira, dosta radim i mentorship. Jer sam ja sve to manje više prošao, ima sam novac, pa sam ga izgubio, vraćao se, kretao od nule, od miliona i više…, tako da danas pokušavam svoje znanje prenijeti na druge”, kaže Mehić i naglašava da je na putu mijenjanja bilo čega drugog, neophodno prvo promijeniti sebe.
“Dok sam bio mlađi ideja mi je bila da promijenim cijeli svijet, sada su mi ambicije realnije, u smislu da promijenim neku grupu ljudi koja će na Balkanu praviti zanimljive, vrhunske biznise, da će oni stvarati prilike našoj djeci da rade u zanimljivim i dobrim firmama. Moja želja je uvijek da to budu najbolji poslodavci i najbolji uslovi za rad i, da to budu firme koje mogu biti globalne. Jer, mi moramo početi razmišljati na taj način. Švedska je dobar primjer jedne male zemlje koja odmah razmišlja globalno, oni su napravili tehnološke gigante kao što su Skype i Spotify. A, zašto je IT scena dobra u BiH? Država je vrlo mali kupac IT usluga, zato smo prinuđeni da te usluge izvozimo vani, i zato u startu razmišljamo globalno i gdje ono što radimo možemo u svijetu implementirati”, kaže Mehić.
Prosperitetne ekonomije nema bez kvalitetnih ekonomskih politika. Na poslodavce koji rade pošteno i koji nisu u sprezi sa politikom ne treba gledati kao na neprijatelje, već kao na heroje društva, jer oni to jesu, kaže naš sagovornik, te naglašava potrebu još snažnije potpore poduzetništvu, naročito biznisima u prvoj godini poslovanja, zašto dobar primjer može biti Albanija, koja je poduzetnike oslobodila od plaćanja nameta u prvoj godini od pokretanja firme.
Radi ono što razumiješ
Iskusni poduzetnici često se prisjećaju vremena kada se poslovne odluke donosile „po osjećaju“, danas se odluke, kažu, ne donose tako – barem ne bez ozbiljne analize o tome u šta investirati. Jer, previše je na kocki za izgubiti u biznisu. Između instinkta i podataka funkcionira i naš sagovornik koji, priča nam, u slobodno vrijeme mnogo čita, istražuje i analizira, i u toj potrazi za novim znanjima, nerijetko su i druženja sa ljudima koji znaju mnogo ili više od njega. Inspiraciju nerijetko pronalazi u tekstovima i mislima – za mnoge – najvećeg investitora svih vremena, Warrena Buffetta, poznatog po jednostavnoj maksimi: ulaži u ono što razumiješ.
“Rekao je, ne razumijem te čipove, iako je kasnije ulagao u njih, ali ja jedem čokoladu Mars svaki dan.
Znao je da će ljudi kupovati Coca-Colu, Mars i još neke brendove i na osnovu toga je ulagao. Dobro je razumio biznis. Mislim da treba raditi ono što dobro razumiješ. Za mene je to uvijek tehnologija, na neki način, ali naravno da ulazim i u neke druge projekte, koji su možda malo rizičniji, ali to je mali dio mog portfolija, gdje preuzimam rizike i gdje eksperimentišem”, kaže Mehić.
