Ovi kardinali su glavni kandidati da naslijede papu Franju

Kardinali Rimokatoličke crkve uskoro će zatvoriti vrata Sikstinske kapele kako bi izabrali nasljednika pape Franje kroz proces konklavnog glasanja, a očekuje se da će sljedeći kardinali biti među vodećim kandidatima:

Jean-Marc Aveline, Francuska

Nadbiskup Marseillea postao je kardinal 2022. i dijeli slična uvjerenja s Franjom, iako je upozorio da se ne blagosilja istospolne parove. Avelin (66) je među francuskim medijima poznat po fizičkoj sličnosti sa papom Jovanom XXIII, a Franjo je 2021. u šali rekao da će se njegov nasljednik 2025. zvati papa Ivan XXIV.

Peter Erdo (Mađarska)

Erdo, 71, nadbiskup Budimpešte i primas Mađarske, prema Associated Pressu, jedan je od vodećih kandidata za papu nakon što je imenovan za predsjednika Vijeća evropskih biskupskih konferencija 2005. i 2011. – što bi mu moglo pomoći da dobije više glasova evropskih kardinala. Erdo je naveo da “apsolutno nema osnova” da se istopolni brak smatra “na bilo koji način sličnim Božjem planu za brak i porodicu”, a 2015. se nije složio s Franjinim pozivom crkvama da prihvate migrante.

Pjetro Parolin (Pietro Parolin), Italija

Parolin (70), kojeg je Franjo 2014. imenovao državnim sekretarom Vatikana, vjerovatno će biti viđen kao ozbiljan kandidat za papu zbog poštovanja koje uživa među svjetskim diplomatama, posebno zbog njegovih pregovora s Kinom i bliskoistočnim zemljama, kažu analitičari. Parolin je bio ključni igrač u postizanju sporazuma između Vatikana i kineske vlade 2018. godine, iako je Vatikan bio kritiziran da se “prodao” komunističkoj vladi u Pekingu.

Marc Ouellet (Marc Ouellet, Kanada)

Prema Associated Pressu, Uele (80) bio je među vodećim kandidatima za papinstvo 2005. i 2013. godine, a očekuje se da će to ponovo biti 2025. Više od decenije upravljao je biskupskom kancelarijom. Uele je konzervativan, protivi se istopolnim brakovima i zaređenju žena za đakone, a 2021. je izjavio da muškarci i žene ne bi trebali biti “potpuno jednaki u pogledu službe”.

Luis Tagle, Filipini

Alberto Meloni, rimski istoričar, rekao je za Washington Post da se Tagle (67) nekada smatrao Franjinom “zvijezdom u usponu” kada je bio pro-prefekt Dikasterija za evangelizaciju. Tagle je ranije kritizirao “oštru” i “okrutnu” retoriku koju koriste sveštenstvo prema LGBTQ+ osobama, razvedenima i samohranim majkama.

Matteo Zuppi, Italija

Cuppi (69) je postao nadbiskup Bolonje 2015. godine i poznat je po svojim sličnostima s papom Franjom, uključujući fokus na migrante i siromašne, navodi Reuters. Branio je Franjinu odluku da blagoslovi istospolne parove. Smatra se progresivnijim kandidatom, poznat po svojoj ulozi “uličnog svećenika”, ali se protivi zaređenju žena za đakone i svećenike.

Fridolin Ambongo (Kongo)

Ambongo (65), nadbiskup Kinšase u Demokratskoj Republici Kongo, imenovan je za kardinala 2019. godine i od tada se smatra mogućim Franjinim nasljednikom, piše New York Times. Član je Vijeća kardinala, tijela koje savjetuje Papu. On je predvodio opoziciju Franjinoj odluci iz 2023. da dozvoli blagoslov istospolnih parova, rekavši da su takve “istospolne zajednice” “suštinski zle”.

Robert Sarah, Gvineja

Sara (79), bivša šefica vatikanske liturgijske kancelarije iz Gvineje, godinama se smatra mogućom nasljednicom. On je među konzervativnijim kandidatima: blagoslov istopolnih parova nazvao je “jeresima”, a takve parove “nepravilnim”. Abortus je opisao kao “najveću tragediju našeg vremena” i upozorio na “prijetnju islama”.

Mario Grech (Mario Grech) Malta

Grek (68), generalni sekretar Biskupskog sinoda, ranije je imao konzervativne stavove. Međutim, 2014. pozvao je Crkvu da pokaže više prihvaćanja prema LGBTQ+ osobama, rekavši da katolička retorika šteti zajednici, a kasnije je podržao ideju o ženama kao đakonicama.

Ostali kandidati

Iako je malo vjerovatno da će američki kardinal biti izabran za papu, Robert Prevost (69), rodom iz Chicaga, mogao bi biti jedan od kandidata. Franjo ga je 2023. imenovao prefektom Vatikanskog ureda za biskupe, a kasnije ga je proglasio kardinalom. Joseph Tobin, nadbiskup Newarka, 72, također će vjerovatno biti razmatran, navodi Reuters.

Ko još može naslijediti papu Franju?

Prema analizama vatikanskih stručnjaka, gotovo dvadesetak kardinala smatra se papabilima – onima koji bi mogli biti izabrani za papu . Među njima su: Anders Arborelius (Arborelius), biskup Stockholma; Charles Maung Bo, nadbiskup Yangona u Mjanmaru; François-Xavier Bustillo, biskup Ajaccia u Francuskoj; Pierbattista Pizzaballa, 60-godišnji talijanski i visoki zvaničnik Vatikana za Bliski istok; kao i Huan Jose Omella, nadbiskup Barselone.

Kako se bira sljedeći papa?

Kardinali mlađi od 80 godina zatvorit će se u Sikstinsku kapelu između 15 i 20 dana nakon Franjine smrti kako bi započeli izborni proces. To sugerira da bi izbori mogli početi 6. maja. Za “papinsku konklavu” potrebna je dvotrećinska većina da bi se izabrao novi papa. Ako glasanje ne uspije, crni dim izlazi iz dimnjaka kapele. Bijeli dim ukazuje da je izabran novi papa. Proces obično traje nekoliko dana – Franjo je odabran nakon otprilike 24 sata.

Osnovne informacije

Franjo, rođen kao kardinal Horhe Mario Bergoglio (Jorge Mario Bergoglio) iz Argentine, preminuo je u ponedjeljak u 88. godini, objavio je Vatikan. Za papu je izabran 2013. godine nakon što je Benedikt XVI (koji je preminuo 2022. u 95. godini) postao prvi papa koji je podnio ostavku u gotovo 600 godina. Franjo je dobio ime po svetom Franji Asiškom, srednjovjekovnom svecu poznatom po odricanju od bogatstva i životu u siromaštvu. Magazin Time ga je 2013. nazvao “narodnim papom” zbog njegovog jednostavnog života – klonio se luksuza i živio je u skromnom stanu. Tokom svoje 12-godišnje službe, pozvao je Crkvu da prihvati LGBTQ katolike, kritizirao je zakone koji kriminaliziraju homoseksualnost, iako je odbacio “teoriju roda” i protivio se operacijama promjene spola. Vatikan je 2023. godine najavio da bi svećenici mogli blagosloviti istospolne parove, ali Franjo je kasnije pojasnio: “Ne blagoslivljam ‘istospolni brak’, već dvoje ljudi koji se vole i molim ih da se mole i za mene.” Pozvao je i na zaštitu migranata, kritizirao opsesiju Crkve abortusom i zalagao se za veće uključivanje žena u crkveni život, iako je tvrdio da one ne bi trebale biti svećenice.

Ty Roush, Forbes