Zbog protesta studenata i građana, privrednici Srbije zabrinuti: Biznis plan će biti teže ostvariv ako…
Kako i obično, ako se izuzme nedavni susret političkog vrha Srbije sa onim poslovnim nedavno u Privrednoj komori Srbije, srpska privreda „mudro“ šuti o aktuelnoj političkoj krizi. Barem javno. To je i razlog što niko od onih od kojih je Forbes Srbija pokušao da sazna kakvo je njihovo istinsko poslovanje posljednjih mjeseci i imaju li krizni plan ako se kriza prolongira, nije želio da govori imenom.
Nezvanično, pak, mnogo su rječitiji. Plan nemaju. Čekaju razrješenje i „formiranje neke Vlade„. I nadaju se što skorijem rješenju. Kakvo god da bude. I da ne bude zabune, većina njih rekla nam je da suštinski podržavaju zahtjeve koje su ubrzo nakon pada nadstrešnice isporučili studenti. To, ipak, ne umanjuje njihovu bojazan da će biznis plan koji su napravili sa protokom vremena sve teže biti ostvariv. A onda će se to odraziti na njihove rezultate, zaposlenost, a time i na ekonomski rast cijele zemlje.
Stranci se raspituju
Strani investitori uglavnom se, kako čujemo, raspituju šta je krajnji ishod. Zanima ih kako će se aktuelna politička kriza završiti, ali pre svega kada će se završiti. Iako se nedavno i predsjednik Srbije požalio, valjda u namjeri da zaplaši neodlučne, da posle niza godina „rekordnih rezultata u privlačenju stranih direktnih investicija“ one po prvi put padaju, naši sagovornici tvrde da se to u praksi još ne dešava. Barem ne masovno.
Pogotovo ne zbog trenutne političke krize. Prije će biti zbog globalne ekonomske neizvjesnosti, nezapamćene krize u evropskoj automobilskoj industriji i posrtanja Srbiji najznačajnije evropske ekonomije, Njemačke.
„Nas svakako čeka neki vid ekonomske krize. Ono što se trenutno dešava u svijetu, a prije svega u Evropi, mora se odraziti i na našu privredu. Skoro izvjesno, stopa rasta će biti manja“, kaže nam dobro upućeni analitičar.
On smatra da bi naša, lokalna kriza, mogla najprije uticati na sektor građevinarstva, koji se posljednjih godina zahuktavao, što zbog javnih infrastrukturnih projekata, što zbog investicionog buma. Pad nadstrešnice i propusti koji su tom prilikom napravljeni sasvim sigurno će uticati na sporije procedure u budućnosti, a to će usporiti rast građevinarstva.
„To bi moglo negativno uticati na ekonomiju, ali da ne bude zabune, to ne znači da je procedure i odgovornost potrebno ukinuti. Naprotiv, odgovoran i savjestan rad institucija je neophodan, iako će on u prvi mah značiti nešto opreznije i sporije izdavanje dozvola i veći oprez u tom sektoru zbog nesreće u Novom Sadu“, objašnjava on.
Nade domaćih
I domaći privrednici jednako su zabrinuti. Kako nam kaže jedan od njih „jasno je koliko je za privredu izvjesnost i predvidivost važna“, a ona danas izostaje. Dan razrješenja aktuelne krize se ne nazire i to je ono što ih najviše muči. Mnogo više od trenutnog stanja sa poslovanjem, koje i dalje ne trpi primjetne posljedice. Barem ne za sada.
Intimno se nadaju, pak, da će se doći dan u kojem će se obistiniti mantra koju svi ponavljaju u teoriji, ali ne sprovode u praksi. I to što prije. Ona o tome kako je nasušna potreba Srbije rast domaćih privatnih investicija. Jer one strane, ali i javne već dotiču plafon.
Dan u kojem srbijanska ekonomija neće imati nikakav pozitivan efekat od stranih investicija, jer će njihov priliv biti jednak ili manji od količine novca koji ti investitori iznesu iz Srbije po osnovu profita i dividendi, sve je bliži. Sa druge strane, isplativnost javnih ulaganja odavno je upitna, a vrijednost kredita kojima se one finansiraju sve veća.
A da bi taj dan došao, mnogo šta u poslovnom ambijentu mora da se mijenja. Ali, kako kaže jedan srpski privrednik, ne na način na koji je to urađeno prije nekoliko dana na sastanku u Privrednoj komori Srbije.
Promjene moraju biti sistemske, a tekuće probleme u administraciji moraju rješavati institucije, a ne predsjednik partikularno i usmenim dekretom, od slučaja do slučaja. Kao prije neki dan u PKS.
Sigurno je da onom dijelu privrede koja je bliska sa aktuelnom vlasti, protesti ne odgovaraju. Jednako kao što im ne odgovara ni usporavanje procedura ili eventualno suzbijanje korupcije u sektoru građevinarstva i investicione gradnje. Oni, ipak, čine daleko manji dio ukupne srpske privrede.
Manje događaja
„Situacija nije jednostavna. I mada to niko naglas neće reći, jer ne želi da se to protumači kao da staje na stranu aktuelne vlasti, posljedice ove krize se već osjećaju. Privreda nema krizni plan, ona jednostavno čeka neki rasplet. I nada se da će on doći uskoro. Jer svedoci smo ovih dana da se prolongira realizacija nekih investicija, kao i da se otkazuju neki planirani događaji. To je ono što je već vidljivo“, kaže nam iskusni investicioni konsultant.
Očigledno je da će prve posljedice biti vidljive upravo u sektoru hotelijerstva i usluga tog tipa. Uostalom, to smo već vidjeli tokom kovid krize.
Naime, nedavno je otkazana organizacija South East Europe Mobillity 2005, međunarodni sajam željezničke industrije koji je trebalo da održi u Beogradu. Pojedini mediji izvjestili su da je razlog otkazivanje učešća pojedinih italijanskih kompanija jer je direktor jedne od italijanskih firmi u Srbiji, Generali osiguranja prethodnih dana prošao „toplog zeca“ u tabloidima naklonjenim vlasti zbog upravo zbog svog učešća na protestima.
U međuvremenu, kako nezvanično saznajemo, otkazano je nekoliko ranije najavljenih međunarodnih kongresa, a i hoteli svjedoče manjoj posjeti nego što je to bilo u isto vrijeme prošle godine.
Ipak, niko zvanično ne želi da potvrdi ove informacije, jer bi se svaki komentar mogao tumačiti kao svrstavanje na neku političku stranu. A biznis je, kao što znamo, plašljiva zvjerka.
Autor Petrica Đaković, Forbes Srbija
