Ukrajinci šalju američke rakete na Rusiju: Koliko ih uopće imaju na raspolaganju?
Ukrajina je odmah nakon dobivanja dopuštenja Bijele kuće krenula u akciju. Meta raketa ATACMS bilo je skladište streljiva u ruskoj regiji Brijansk.
Nakon što je New York Times početkom tjedna izvijestio kako je administracija američkog predsjednika Joea Bidena Ukrajini dala zakašnjelo dopuštenje da koristi američke rakete dugog dometa za napade na mete u Rusiji, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je: “Projektili će govoriti sami za sebe.”
Nekoliko sati kasnije, ukrajinska vojska ispalila je osam raketa ATACMS na rusko skladište projektila u Karačevu u regiji Brijansk, stotinjak kilometara od granice s Ukrajinom.
Jasno je zašto su Ukrajinci odabrali upravo ovu metu: riječ je o jednom od najvećih skladišta streljiva u Rusiji. Ukrajinski dronovi već su napali ovu metu početkom listopada.
Manje je jasno koliko štete su rakete nanijele. Rusko ministarstvo vanjskih poslova tvrdi kako je protuzračna obrana srušila pet raketa i oštetila šestu, čiji “fragmenti su pali unutar tehničke zone vojnog postrojenja i izazvali požar.”
Reuters pak prenosi da su Rusi srušili samo dvije rakete.
Biden je dao dozvolu – ali samo za mete važne za Kursk
Bijela kuća odbijala je ukrajinske zahtjeve za korištenje američkog naoružanja za napade na mete na ruskom teritoriju oko godinu dana nakon doniranja raketa ATACMS. Ukrajinci su ih zato dosad koristili za napade na piste, skladišta i trupe u okupiranoj Ukrajini.
Bidenova administracija napokon je promijenila mišljenje nakon što je Sjeverna Koreja poslala tisuće vojnika u pomoć ruskim trupama. One provode skupu – i zasad bezuspješnu – protuofenzivu u regiji Kursk, tik istočno od Brijanska. Ukrajinska vojska okupira 400 kvadratnih kilometara teritorija u Kursku, a čini se kako je Kijev odlučan da zadrži kontrolu nad tim teritorijem kako bi imao bolju poziciju u potencijalnim budućim pregovorima za prekid vatre.
Bijela kuća je navodno odobrila napade ATACMS-ima kako bi podržala Ukrajince u Kursku, ali zasad još uvijek ne dopušta napade na druge dijelove Rusije. Skladište u Brijansku sigurno opskrbljuje 50.000 ruskih trupa koje se bore u Kursku.
Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je snizio službeni prag za rusko prvo korištenje nuklearnog oružja. Neki promatrači taj potez su protumačili kao reakciju na američku dozvolu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov opisao je međnarodni odgovor na rusku invaziju na bizaran način, rekavši kako je riječ o “ratu Zapada protiv Rusije.”
Bidenova administracija odbija takvu karakterizaciju. “Nismo u ratu s Rusijom,” rekla je zamjenica glasnogovornika Pentagona Sabrina Singh. “Poteze koji dovode do eskalacije u ratu povlači upravo Rusija, uvlačenjem strane zemlje na frontu.”
Rusi pokušavaju zaštititi najranjivije lokacije
Rusi su predvidjeli promjenu u politici prema korištenju raketa ATACMS još prije mjesec dana i započeli graditi zaštitne strukture oko svojih najranjivijih postrojenja u blizini Kurska. “Dokazi sugeriraju kako Rusija utvrđuje vojnu zračnu bazu u Kursku još od početka listopada,” naglašava Tatarigami, osnivač ukrajinske analitičke skupine Frontelligence Insight.
Tatarigami dodaje kako Ukrajina “može nanijeti mnogo veću štetu” sada kada ima dopuštenje koristiti ATACMS-e na teritoriju Rusije. Ipak, postoje značajna ograničenja.
Prvo je već spomenuto ograničenje na mete koje su važne za zadržavanje kontrole nad teritorijem u Kursku. Drugo se tiče broja raketa u ukrajinskom inventaru. Moguće je kako su Ukrajinci dobili samo dvije isporuke ovih raketa: prvu krajem 2023. godine, a drugu ovog ožujka. Ukupno, one su možda brojale manje od 50 raketa. Tijekom protekle godine, ukrajinska vojska izvela je najmanje osam napada ATACMS-ima, a u većini njih upotrijebila je više od jedne rakete.
Koliko ATACMS-a Ukrajina uopće ima na raspolaganju?
Vrlo je realno da se zaliha smanjuje. Bidenova administracija još uvijek ima ovlasti Ukrajini poslati američke viškove oružja u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara, a obećali su da će učiniti upravo to prije nego vlast krajem siječnja preuzme izabrani predsjednik Donald Trump, koji je javno govorio kako se protivi slanju dodatne pomoći Ukrajini.
Kijev će zbog mogućnosti pomanjkanja opskrbe vjerojatno štedjeti svoje ATACMS-e za najvrjednije mete. Uništenje tih meta moglo bi zadati katastrofalan udarac ruskim ratnim kapacitetima. “Koncentrirana upotreba oružja dugog dometa koje može nanijeti neproporcionalnu štetu moglo bi otvoriti prilike za iskorištavanje nastalih rupa u ruskoj obrani,” objašnjava Jack Watling, analitičar za britanski institut Royal United Services Institute.
Bombardiranje skladišta u Brijansku dobar je primjer efikasnog napada ATACMS-ima. Njegovo uništenje moglo bi zagušiti opskrbu ruskih i sjevernokorejskih trupa u Kursku i stvoriti prilike u tom sektoru. “Pitanje je može li ukrajinska vojska iskoristiti te prilike,” dodaje Watling.
Sada kada Ukrajina ima dozvolu koristiti svoje oružje na većem broju meta, ne treba očekivati da će ga koristiti svako malo. Napadi će u narednih nekoliko tjedana biti koncentrirani na ključne mete.
Ako Donald Trump po dolasku na vlast smanji ili čak prekine vojnu pomoć Ukrajini, ili ako povuče Bidenovu dozvolu za korištenje ATACMS-a, to neće značiti da će Ukrajinci prestati s napadima na ruskom teritoriju. Kijev razvija vlastito naoružanje – uključujući balističke i krstareće rakete i dronove – koje mogu koristiti bez traženja dozvole.
“Upotrijebit ćemo sve,” rekao je Zelenski.
Autor originalnog članka: David Axe, Forbes
(Prevela: Nataša Belančić)
