Trump razmatra povlačenje iz NATO-a i obustavu pomoći Ukrajini zbog evropskog odgovora na rat s Iranom
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump zaprijetio je mogućnošću povlačenja iz NATO saveza starog više decenija, dok istovremeno nije ponudio jasan odgovor na kontrolu Irana nad Hormuškim moreuzom, piše Midlle East Eye.
Predsjednik SAD-a Donald Trump razgovarao je s generalnim sekretarom Mark Rutte tokom bilateralnog sastanka na marginama World Economic Forum u Davosu u Švicarskoj, 21. januara 2026. godine.
Trump planira oštro kritikovati NATO u svom obraćanju iz Bijele kuće u srijedu navečer po lokalnom vremenu, što predstavlja najnoviji znak da rat SAD-a i Izraela protiv Irana izaziva pukotine unutar najvažnijeg zapadnog vojnog saveza.
On će u udarnom terminu objaviti da razmatra povlačenje iz NATO-a zbog, kako navodi, nezadovoljstva odgovorom saveza na preuzimanje kontrole nad Hormuškim moreuzom od strane Irana, rekao je za Reuters.
Trump je izjavio da „apsolutno bez ikakve sumnje“ razmatra napuštanje saveza, dok je ranije za The Telegraph rekao da je njegova odluka „izvan ponovnog razmatranja“.
Prema pisanju Financial Times od srijede, Trump prijeti i obustavom isporuke oružja Ukrajini kako bi izvršio pritisak na evropske zemlje da se pridruže koaliciji koja bi ponovo otvorila Hormuški moreuz.
Tokom rata s Iranom, Trump je počeo davati neplanirane telefonske izjave medijima, izražavajući frustraciju evropskim državama, posebno Ujedinjenim Kraljevstvom, zbog odbijanja da učestvuju u napadu na Iran.
NATO, odnosno Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, predstavlja temelj sigurnosnog kišobrana Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj 77 godina star savez formiran je nakon World War II, a američki Senat ratificirao je pristupanje 1949. godine.
Prema Ustavu SAD-a, Senat odobrava međunarodne ugovore, ali nije u potpunosti jasno koja grana vlasti ima ovlaštenje da ih raskine. Zakon usvojen 2023. godine zabranjuje predsjedniku da jednostrano napusti NATO bez dvotrećinske podrške Senata.
Evropa oprezna prema ulasku u rat
Zemlje poput Francuske, Poljske i Italije odbile su na različite načine podržati američko izraelski rat protiv Irana. Poljska je odbila poslati sisteme protivzračne odbrane na Bliski istok, dok su Francuska i Italija odbile omogućiti SAD-u korištenje zračnog prostora i vojnih baza.
Ian Lesser izjavio je ranije za Middle East Eye da evropski lideri nerado ulaze u sukob u kojem bi imali sporednu ulogu i izvršavali odluke Washingtona.
Istakao je da postoji osnovna zabrinutost da se od Evrope traži da podrži operacije i strategiju u čijem oblikovanju nije učestvovala.
Dodao je da je rat nepopularan među građanima, ali i dijelom političkih elita, te da bi mogao krenuti u pravcu koji evropski saveznici ne mogu kontrolirati, što nije dobra osnova za saradnju.
Administracija Donalda Trumpa suočava se s poteškoćama u formulisanju odgovora na činjenicu da je Iran praktično preuzeo kontrolu nad Hormuškim moreuzom, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske energije.
Trump je mijenjao stavove, od prijetnji da će „uništiti“ Iran ukoliko ne odustane od kontrole nad prolazom, do umanjivanja značaja tog strateškog pravca za SAD, uz obrazloženje da mali dio američkih energenata prolazi tim putem.
„Samo to preuzmite“, napisao je Trump u objavi na društvenim mrežama u utorak, obraćajući se saveznicima, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, za koje tvrdi da nije podržalo SAD.
Poručio je da će saveznici morati naučiti da se sami bore, jer im SAD više neće pomagati kao ranije, uz tvrdnju da je Iran u suštini već oslabljen i da je najteži dio posla završen, te da sami osiguraju vlastite izvore nafte.
Iako su Sjedinjene Američke Države neto izvoznik energije, cijene nafte i plina određuju se na globalnom tržištu. Cijene goriva u SAD-u porasle su za 30 posto od početka rata s Iranom, dok su u Evropi zabilježeni još veći skokovi.
Azijske zemlje, koje u velikoj mjeri zavise od energenata iz Zaljeva, uvele su rad od kuće i racionalizaciju potrošnje kako bi ublažile energetsku krizu.
