Inflacija u Bosni i Hercegovini pod udarom globalne krize izazvane ratom
Od početka rata između SAD-a, Izraela i Irana, globalno tržište suočilo se s ozbiljnim poremećajima, što se direktno prelilo i na ekonomiju Bosne i Hercegovine. Iako je domaća inflacija rezultat kombinacije unutrašnjih slabosti i vanjskih faktora, najnoviji sukobi dodatno su pojačali pritiske, posebno kroz rast cijena energije i uvoznih proizvoda.
Bosna i Hercegovina kao mala i otvorena ekonomija snažno zavisi od uvoza, posebno energenata poput nafte i gasa, zbog čega je izrazito osjetljiva na globalne šokove. Bosna i Hercegovina već ima strukturni trgovinski deficit i visok nivo zavisnosti od vanjskih tržišta, što dodatno pojačava efekte globalnih kriza.
Energetski šok kao glavni okidač inflacije
Rat na Bliskom istoku doveo je do naglog rasta cijena nafte i gasa. Već početkom sukoba cijena nafte porasla je i do 25 posto u kratkom roku, dok su cijene gasa u Evropi u nekim momentima skočile i za 100 posto.
Ovakav rast cijena energenata direktno utiče na BiH kroz poskupljenje goriva, transporta i proizvodnje. Kako pokazuju analize, rast cijena nafte automatski povećava troškove gotovo svih roba i usluga, čime se stvara lančana inflacija koja pogađa krajnje potrošače.
Dodatno, domaći stručnjaci upozoravaju da su cijene goriva u BiH direktno povezane s globalnim tržištem, pa svaki poremećaj, poput ovog rata, gotovo trenutno utiče na domaće cijene.
Globalna inflacija preliva se na lokalno tržište
Međunarodne institucije upozoravaju da sukob povećava inflaciju na globalnom nivou. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj OECD procjenjuje da će inflacija u najvećim svjetskim ekonomijama biti viša nego što se ranije očekivalo, upravo zbog rasta cijena energenata i neizvjesnosti na tržištu.
To ima direktan efekat na BiH, jer rast cijena u Evropskoj uniji, koja je glavni trgovinski partner, automatski povećava cijene uvozne robe. Drugim riječima, inflacija se “uvozi” zajedno s proizvodima.
Psihološki i tržišni efekti
Pored realnih troškova, značajnu ulogu igraju i očekivanja tržišta. Ekonomisti upozoravaju da dugotrajan sukob može povećati inflaciona očekivanja, smanjiti investicije i izazvati nestabilnost na finansijskim tržištima.
To znači da kompanije unaprijed podižu cijene zbog straha od daljih poskupljenja, dok potrošači ubrzavaju kupovinu, što dodatno podstiče inflaciju.
Posebna ranjivost Bosne i Hercegovine
Za razliku od velikih ekonomija, BiH nema snažne mehanizme za amortizaciju ovakvih šokova. Ograničena industrijska proizvodnja, visoka zavisnost od uvoza i slaba kontrola cijena čine inflaciju izraženijom i dugotrajnijom.
Dodatni problem predstavlja činjenica da rast cijena energije utiče i na osnovne životne troškove, uključujući hranu i komunalije, što najviše pogađa stanovništvo s nižim primanjima.
Dalji razvoj inflacije u Bosni i Hercegovini zavisi prvenstveno od trajanja sukoba i stabilizacije energetskog tržišta. Ako cijene nafte nastave rasti, postoji realna opasnost od novog inflatornog talasa, dok bi smirivanje situacije moglo postepeno ublažiti pritiske.
U svakom slučaju, trenutni trend jasno pokazuje da inflacija u BiH više nije samo unutrašnje pitanje, već direktna posljedica globalnih geopolitičkih kretanja.
