NASA nudi priliku da pošaljete svoje ime u svemir tokom sljedeće misije ka Jupiterovom mjesecu Europa
U oktobru 2024. godine, NASA-ina svemirska letjelica Europa Clipper počet će svoje putovanje prema Jupiteru u pokušaju da sazna da li je život na Jupiterovom ledenom mjesecu Europa moguć. Svemirska letjelica će stići u Jupiterovu orbitu 2030. godine i obavit će skoro 50 preleta preko njegovog mjeseca i proučavat će ga izuzetno osjetljivim mjernim instrumentima. Naučnici se nadaju da Europa sadrži sve sastojke za nastanak i razvoj života.
Europa Clipper će putovat duž gravitacijskih plima Jovijanskog satelita, napola okrenut prema mjesecu iz njegove orbite, napola izložen bezzračnom prostranstvu nasilnog svemira. A pored svog visokotehnološkog spektrometra, radarskog sistema, optičkih instrumenata napravljenih da traže dokaze o vanzemaljskim staništima, Europa Clipper će nositi i imena ljudskih bića, a svoj otisak će čovječanstvo moći poslati u beskonačnost prostranstva. Trajno.
“Message in a bottle” inicijativa
U okviru NASA-ine inicijative „Poruka u boci“ imena Zemljana će biti ugravirana upravo na ovoj svemirskoj letjelici, a građani svijeta sada imaju mogućnost da svoja imena dostave besplatno prije kraja 2023. godine.
“Ako na Europi postoji ili je postojao život, on je sigurno bio potpuno nezavisan od nastanka života na Zemlji”, rekao je Robert Pappalardo, naučnik na misiji Europa Clipper. “To bi značilo da nastanak života mora biti prilično jednostavan u cijeloj galaksiji i šire.”
NASA-in “Message in a Bottle” program se zatvara u 06:00 sati po našem vremenu 1. januara 2024. godine, odnosno u ponoć po istočnom američkom vremenu. Do sada je uneseno skoro milion imena ljudi širom svijeta, a naši novinari također sudjeluju.
Pošalji svoje ime prema Jupiterovom mjesecu Europa na ovom NASA-inom linku.
Može li biti života na Jupiterovom mjesecu Europa?
Europa je četvrti po veličini Jupiterov mjesec. Naučnici misle da bi život na Europi mogao postojati jer postoje dokazi da bi se tekuća voda mogla nalaziti ispod njene ledene površine. Europu vuče jaka gravitacija Jupitera kao i gravitacija drugih Jupiterovih satelita. To čini da se Europa širi i skuplja što uzrokuje zagrijavanje, a ova toplina može uzrokovati da se dio ledene kore otopi ispod same površine. Ovo b itakošđer moglo značiti da na Europi mogu postojati jezera i okeani. Voda je glavni uslov za život. Ako na Europi ima vode, može biti života.
Života na Zemlji ima u izobilju, ali ga još nismo našli nigdje drugdje u svemiru. Naučnici kažu da bismo trebali tražiti tri ključna sastojka koji omogućavaju život: tečnu vodu, hemiju i energiju. Takođe, životu je potrebno vrijeme da se razvije. Trebali bismo tražiti život u svjetovima u kojima je prošlo dovoljno vremena da život započne. Takav jedan svijet je upravo Jupiterov mjesec Europa.
Jupiterov ledeni mjesec Europa možda ima ove bitne sastojke i star je koliko i Zemlja. NASA upravo zbog toga šalje satelit Europa Clipper da provede detaljno istraživanje ovog Jupiterovog mjeseca i istraži da li ovaj ledeni svijet, sa svojim podzemnim okeanom, ima sposobnost da podrži život. Razumijevanje nastanjivosti Europe pomoći će naučnicima da bolje razumiju potencijal za pronalaženje života izvan naše planete i voditi nas u našoj potrazi.
Voda
Tečna voda je na vrhu liste sastojaka za život, a Europa je ima dosta. Naučnici smatraju da Europa ima slani okean ispod svoje ledene kore sa oko duplo više vode od svih Zemljinih okeana zajedno. Voda otapa hranljive materije od kojih organizmi mogu da se hrane, transportuje važne hemikalije unutar živih ćelija, podržava metabolizam i omogućava tim ćelijama da se oslobode otpada. Naučnici su uvjereni da se na dnu okeana nalazi kamenito morsko dno. Hidrotermalna aktivnost bi mogla opskrbiti kemijske hranjive tvari koje bi mogle podržati žive organizme.
Hemija
Zajedno s vodom, životu kakvog poznajemo potrebni su i određeni kemijski elementi – građevni blokovi života – uključujući ugljik, vodik, dušik, kisik, fosfor i sumpor. Ovi elementi su uobičajeni u svemiru i čine 98% žive materije na Zemlji svojim kombinovanjem da bi formirali organske molekule neophodne za život. Naučnici smatraju da su ovi elementi vjerovatno ugrađeni u Europu kada se sam mjesec formirao.
Energija
Treći sastojak života je energija. Svim oblicima života potrebna je energija za preživljavanje. Na Zemlji, većina te energije dolazi od Sunca. Na primjer, biljke rastu i napreduju kroz fotosintezu, proces koji pretvara sunčevu svjetlost u energiju. Energija se prenosi na ljude, životinje i druge organizme. Tip života koji bi mogao nastanjivati Europu vjerovatno bi bio pokretan isključivo hemijskim reakcijama umjesto fotosintezom, jer bi svaki život na Evropi postojao ispod leda, gdje nema sunčeve svjetlosti.
