MMF: Umjetna inteligencija bi mogla izbrisati čak 40% radnih mjesta na svijetu; tema visoko na dnevnom redu u Davosu
Skoro 40 posto radnih mjesta širom svijeta moglo bi biti pogođeno razvojem umjetne inteligencije (AI), trendom koji će vjerovatno produbiti nejednakost, izvještava Međunarodni monetarni fond. U sedmičnoj objavi na blogu, šefica MMF-a Kristalina Georgieva pozvala je vlade da uspostave mreže socijalne sigurnosti i ponude programe prekvalifikacije kako bi se suprotstavili utjecaju umjetne inteligencije.
“U većini scenarija, AI će vjerovatno pogoršati ukupnu nejednakost, zabrinjavajući trend na koji kreatori politika moraju proaktivno da se pozabave kako bi spriječili da tehnologija dodatno podstiče društvene tenzije”, napisala je uoči godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu, gdje je tema postavljena visoko na dnevnom redu.
Skijaški centar Davos je već bio prepun reklama AI kompanija dok je summit počinjao u ponedjeljak. Sam Altman, izvršni direktor kompanije ChatGPT-maker OpenAI, i njegov najveći sponzor, izvršni direktor Microsofta Satya Nadella, govorit će na događaju kasnije ove sedmice u sklopu programa koji uključuje debatu na temu „Generativni AI: Parna mašina četvrte industrijske Revolucije?”
„Ponavljajući prethodna upozorenja drugih stručnjaka, Georgieva je rekla da se očekuje da će se efekti umjestne inteligencije osjetiti dublje u razvijenim ekonomijama nego na tržištima u razvoju. U razvijenijim ekonomijama, na primjer, čak 60% poslova moglo bi biti pod utjecajem AI. Otprilike polovina njih može imati koristi od činjenice da AI promovira veću produktivnost”, rekla je.
“AI aplikacije mogu izvršavati ključne zadatke koje trenutno obavljaju ljudi, što bi moglo smanjiti potražnju za radnom snagom, a to bi dovelo do nižih plata i smanjenog zapošljavanja”, napisala je Georgieva, citirajući analizu MMF-a. “U najekstremnijim slučajevima, neki od ovih poslova mogu nestati.”
Na tržištima u razvoju i zemljama s nižim prihodima, očekuje se da će AI uticati na do 40%, odnosno 26% radnih mjesta. Tržišta u razvoju odnose se na zemlje kao što su Indija i Brazil sa održivim ekonomskim rastom, dok su zemlje s niskim dohotkom, recimo, Burundi i Sijera Leone. „Mnoge od ovih zemalja nemaju infrastrukturu ili kvalifikovanu radnu snagu da iskoriste prednosti veštačke inteligencije, što povećava rizik da bi tehnologija tek vremenom mogla da pogorša nejednakost“, primetila je Georgieva.
Upozorila je da bi upotreba umjetne inteligencije mogla povećati šanse i za društvene nemire, posebno ako mlađi, manje iskusni radnici počnu isključivo koristiti tehnologiju kao način da povećaju svoj radni učinak, dok se stariji radnici bore da održe korak.
AI je postala vruća tema na WEF-u u Davosu prošle godine dok je ChatGPT osvojio svijet. Chatbot senzacija, koju pokreće generativna AI, pokrenula je razgovore o tome kako bi mogla uticati na način na koji ljudi širom svijeta pišu eseje, govore, pjesame, scenarije za filmove i slično. Od tada, nadogradnje tehnologije proširile su upotrebu AI chatbotova i sistema, čineći ih popularnijima i podstičući ogromna ulaganja. Neke tehnološke kompanije već su direktno ukazale na AI kao razlog zašto preispituju nivoe osoblja.
Iako se radna mjesta mogu promijeniti, široko rasprostranjeno usvajanje AI bi u konačnici moglo povećati produktivnost rada i povećati globalni BDP za 7% godišnje u periodu od 10 godina, prema procjeni ekonomista Goldman Sachsa iz marta 2023. Georgieva je u svom postu na blogu također navela mogućnosti za povećanje proizvodnje i prihoda širom svijeta uz korištenje AI. „AI će transformisati globalnu ekonomiju“, napisala je ona. “Hajde da se pobrinemo da to bude od koristi čovječanstvu.”
