Milijarder pokušava oživjeti mamuta, pticu dodo i tasmanijskog tigra: Ako uspije, spasit će i vrste pred izumiranjem
Suosnivač i izvršni direktor Colossal Biosciences, Ben Lamm, sada vrijedi 3,7 milijardi dolara nakon što je firma nedavno prikupila sredstva po nevjerovatnoj procjeni vrijednosti od 10,2 milijarde dolara. Međutim, još uvijek nije zaradila novac na oživljavanju izumrlih životinja ili spašavanju ugroženih vrsta.
Serijski poduzetnik Ben Lamm i harvardski genetičar George Church osnovali su Colossal Biosciences 2021. godine s ciljem vraćanja vunastog mamuta. Ideja je podjednako suluda i genijalna, s potencijalnim stvarnim utjecajem na okoliš, klimatske promjene, pa čak i zdravstvo. Ako u tome uspiju.
Firma je nedavno prikupila 200 miliona dolara po procjeni vrijednosti od 10,2 milijarde dolara, a Lamm je sada milijarder s bogatstvom od 3,7 milijardi dolara, prema procjenama Forbesa. Church, koji je ovu ideju razvijao u svojem laboratoriju godinama prije nego što je postala posao, nema vlasnički udio u Colossalu.
“Činjenica da ja nisam milijarder gotovo je jednako zanimljiva kao i to što Ben jest”, rekao je Church i dodao: “Da imam milijardu dolara, samo bih ih potrošio na ovo.”
Jurski park
Church, koji ima 70 godina i poznat je po svojim “ludim” idejama, radi na sekvenciranju genoma prapovijesnog vunastog mamuta još od 2008. godine.
“Ja sam dio generacije koja je čitala Jurski park“, rekao je.
Kao i mnogi, volio je velike, dlakave, izumrle životinje kad je bio dijete, ali za razliku od drugih, on je i stručnjak za sekvenciranje genoma. Još 1984. godine razvio je prvu metodu za sekvenciranje genoma, što je rezultiralo prvim potpunim genomom patogena H. pylori (bakterije koja uzrokuje čir na želucu). Također je suosnivač oko 50 biotehnoloških tvrtki.
Church je dugo radio u svom laboratoriju na ideji o mamutu, ali bez razmišljanja da je pretvori u posao. Smatrao ju je previše nestvarnom da bi je predstavio investitorima. “Bio sam toliko siguran da mi niko neće dati novac da ih nisam ni pitao”, rekao je.
Nakon jednog predavanja 2013. godine, dobio je 100.000 dolara od Petera Thiela. No to nije bilo ni približno dovoljno za podršku njegovim istraživanjima. “Praktično smo jedva preživljavali, a onda je došao Ben i pomogao nam prikupiti nevjerovatan kapital“, rekao je Church.
Od startupa do milijardi
Ben Lamm (43) prethodno je osnovao ili suosnovao pet firmi, od kojih su sve kasnije prodane. Među njima je i Hypergiant, firma za umjetnu inteligenciju i analitiku podataka, koju je 2023. kupila firma Thrive Capital u vlasništvu Josha Kushnera za nepoznati iznos. (Većina Lammovog bogatstva dolazi od Colossala.)
Dok je još bio u Hypergiantu, 2019. godine, Lamm je pročitao članak o Churchovom radu na vunastom mamutu i odmah ga kontaktirao. Sastali su se u Churchovom laboratoriju na Harvardu, a već u septembru 2021. pokrenuli su Colossal s 15 miliona dolara početnog kapitala.
Kako oživjeti mamuta?
Proces tzv. “de-ekstinkcije” započeo je iskopavanjem ostataka vunastih mamuta iz permafrosta na Arktiku. Naučnici su zatim sekvencirali njihov genom i uporedili ga s najbližim živim rođakom – azijskim slonom. Church i njegov tim razvili su posebne alate za pretragu, analizu i poređenje genoma, s ciljem vraćanja diva iz ledenog doba u život. Firma koristi tehnike genetskog inženjeringa koje bi dovele do stvaranja hibrida mamuta i slona koji bi mogao preživjeti u hladnim klimatskim uslovima.
Vunasti mamuti, za koje se procjenjuje da su težili između šest i osam tona, smatrani su ključnima za očuvanje sjevernih travnjaka. Njihova ispaša i gaženje drveća pomogli su usporavanju otapanja permafrosta i očuvanju organskog ugljika duboko u tlu. To je važan faktor u sprječavanju klimatske katastrofe.
Colossal se nada da će prvog mladunca mamuta dobiti do 2028. godine (ranije su spominjali 2027.). No, mamut nije jedina izumrla vrsta na njihovom popisu: planiraju oživjeti i dodoa i tasmanijskog tigra. Lamm vjeruje da vunasti mamut neće biti prva izumrla životinja koja će biti vraćena, sugerirajući da su dodo (izumro 1681.) ili tasmanijski tigar (službeno proglašen izumrlim 1982.) bliži oživljavanju – iako nije otkrio koji će od njih biti prvi.
Investitori vjeruju u “Naučni Jurski park”
Kako bi ostvarili svoju viziju, Colossal je dosad prikupio 435 miliona dolara od vodećih investitora, uključujući Breyer Capital, Draper Associates i TWG Global, investicijsku firmu milijardera Marka Waltera i Thomasa Tulla. Iako firma još nema prihode od svojih “de-ekstinkcijskih” napora, već je osnovala dvije dodatne firme: Form Bio (2022) – platformu za računalnu biologiju, i Breaking (2024) – firmu za biološku reciklažu.
Etika i dileme
“Često dobivamo pitanja poput: ‘Zar novac uložen u Colossal ne bi trebao ići u tradicionalne metode očuvanja vrsta?’“ rekla je Beth Shapiro, glavna naučnica Colossala i profesorica na odsustvu sa Univerziteta Kalifornija Santa Cruz. “Tradicionalne metode očuvanja zaslužuju ulaganja kakva je dobio Colossal, ali ovo su novi novci, novi ljudi i nove ideje u području kojem su očajnički potrebni.”
Lamm je pun ideja o tome kako bi nauka na kojoj firma radi mogla postati temelj za veliki biznis, uključujući izvore prihoda od vlada koje žele ponovo uvesti izumrle vrste ili spriječiti ugrožene vrste da izumru.
Jedna od vlada s kojom Colossal pregovara (koju Lamm nije želio imenovati) fokusira se na spašavanje vrste koja je na rubu izumiranja i koja pretežno ima muške jedinke.
Mamut je marketinški trik
Međutim, genetska modifikacija bića i njihovo puštanje u divljinu kao način rješavanja problema bioraznolikosti ili klimatskih promjena izuzetno je kontroverzan pristup. „Mislim da je vraćanje mamuta nepromišljeno, loše osmišljeno i samo trik za privlačenje investicija u firmu“, rekao je Karl Flessa, profesor geonauke na Univerzitetu u Arizoni.
„Pustiti genetski modificirane organizme u prirodu – šta bi moglo poći po zlu?“, upitao je. „A pustiti vrstu koja je prvotno prilagođena hladnoj klimi u vrijeme kada njen prirodni habitat nestaje zbog klimatskih promjena – mislim da je to ozbiljno etičko pitanje.“
Glavna naučna direktorica Shapiro priznaje da postoje rizici u modifikaciji vrsta i njihovom uvođenju u staništa, ali ističe da su problemi s kojima se suočavamo ogromni i da su nam potrebna rješenja. „Problem je što se staništa na planetu mijenjaju brže nego što evolucija može pratiti“, rekla je. „Ne bi bilo pametno odustati samo zato što smatramo da je previše rizično istraživati što ove tehnologije mogu postići.“
Colossal je od svojih početaka napravio značajan naučni napredak. Firma je generirala genome za sve tri vrste na kojima radi. Kod mamuta je demonstrirala multipleks gensku modifikaciju na više od 20 lokacija povezanih s adaptacijom na hladnoću, što je jedna od ključnih osobina koje žele obnoviti. Kod tasmanskog tigra trenutno rade na uzgoju embrija u umjetnoj maternici. Cilj za slonove također je ubrzati njihovu reprodukciju u umjetnim maternicama, što nije lako s obzirom na njihovu veličinu i razdoblje gestacije.
Koristi i za ljude
Naučni rad firme Colossal mogao bi na kraju donijeti koristi i ljudskom zdravstvu. Ako se umjetne maternice pokažu uspješnima u vraćanju izumrlih vrsta, mogle bi imati veliku primjenu u ljudskoj vantjelesnoj oplodnji (IVF). „Ako možemo uzgajati embrije duže – što nam je potrebno za Colossal – čak i taj mali dio tehnologije mogao bi transformirati IVF tržište“, rekao je Lam. (Već sada, jedan povezani startup, Gameto, koji je proizašao iz Churchovog rada, pokušava učiniti IVF manje invazivnim i pristupačnijim, omogućujući sazrijevanje jajnih ćelija izvan ženskog tijela. „Tehnički nije povezano s Colossalom, ali ima veze s našim interesom za stvaranje slonovskih jajnih ćelija“, rekao je Church, koji je savjetnik u toj firmi.)
Dugoročno, Lam vidi potencijal za bioarhive – kolekcije različitih tkiva izumrlih i kritično ugroženih vrsta, koje bi istraživači mogli koristiti. Također vidi vladine ugovore za vraćanje izumrlih vrsta ili spašavanje ugroženih.
On ističe naučni napredak firmi kao odgovor skepticima koji su se pitali koliko dugo bi proces de-ekstinkcije mogao trajati ili je li uopće moguć. „Trenutno smo potpuno fokusirani na nauku, jer ako nauka ne uspije, ništa drugo nije bitno“, rekao je.
Autor: Amy Feldman, novinarka Forbes
