Digitalna ekonomija Zapadnog Balkana: Gdje se BiH nalazi na skali konkurentnosti
Nedžad Pirić, ekspert za digitalizaciju za Forbes BiH analizira podatke Indeksa digitalne ekonomije i društva Zapadnog Balkana (DESI WB6), dajući uvid u ključne činjenice vezano za digitalne vještine, infrastrukturu, transformaciju preduzeća i digitalizaciju javnih usluga u BiH u odnosu na zemlje regije i EU
Dok zemlje Zapadnog Balkana ubrzano jačaju digitalne kapacitete, Bosna i Hercegovina se suočava sa brojnim izazovima koji je mogu zadržati na začelju evropske digitalne transformacije ili, uz prave poteze, omogućiti joj da iskoristi svoj puni potencijal i uhvati korak sa regionom i sa Evropskom unijom. Upravo zato je neophodno mjeriti gdje se trenutno nalazimo, koliko smo blizu ili daleko od standarda koji oblikuju digitalnu budućnost.
Za komparaciju nivoa digitalne ekonomije u Bosni i Hercegovini, korišteni su podaci Indeksa digitalne ekonomije i društva Zapadnog Balkana (DESI WB6) za 2024. godinu koji je objavljen u augustu 2025. godine. DESI (eng. Digital Economy and Society Index) predstavlja ključni instrument za praćenje napretka digitalne ekonomije država Evropske unije i prati napredak kroz četiri ključne dimenzije: digitalne vještine, digitalnu infrastrukturu, digitalnu transformaciju preduzeća i digitalizaciju javnih usluga.
Zaostajanje u osnovnim digitalnim kompetencijama
U dimenziji digitalnih vještina, Bosna i Hercegovina pokazuje solidne performanse. Korištenje interneta dostiglo je 82% u 2024. godini, što je veoma blizu prosjeka WB6 koji je 85%. Međutim, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje u osnovnim digitalnim kompetencijama. Samo 30% pojedinaca posjeduje osnovne digitalne vještine u 2024. godini, što znači da sedam od deset građana BiH nema osnovne digitalne vještine. BiH neznatno zaostaje iza regionalnog prosjeka od 32% i ali je gotovo duplo iza evropskog standarda od 56%. Situacija je još nepovoljnija kada je riječ o iznadprosječnim digitalnim vještinama koje posjeduje samo 7% stanovništva, u poređenju sa 9% u WB6 i 27% u EU. Navedeni podaci jasno ukazuju da je korištenje interneta široko raspostranjeno, ali da se BiH supčava s ozbiljnim izazovima u razvoju osnovnih i naprednih digitalnih vještina, što svakako predstavlja ključnu prepreku za digitalnu transformaciju.
Osnovne vještine kreiranja digitalnog sadržaja posjeduje 57 posto pojedinaca u BiH
Sa pozitivnije strane, 57% pojedinaca u BiH je u 2024. godini posjedovalo osnovne vještine kreiranja digitalnog sadržaja, što je u potpunosti usklađeno sa prosjekom WB6. Udio IKT stručnjaka u ukupnoj zaposlenosti u 2024. godini iznosio je 2%, što je ispod regionalnog prosjeka od 3% i EU prosjeka od 5%. Diplomirani IKT stručnjaci činili su 5% svih diplomiranih u 2024. godini što odgovara prosjeku EU, ali i nešto ispod prosjeka WB6 koje iznosti 7%. Pokazatelji sugerišu da, iako BiH bilježi dobre rezultate u kreiranju digitalnog sadržaja, postoji potreba za daljnjim jačanjem IKT kadrova.
Razvoj digitalne infrastrukture Bosne i Hercegovine pokazuje napredak, ali i dalje znatno zaostaje za zemljama regiona. Ukupna upotreba interneta dostigla je 82% domaćinstava u 2024. godini, ali je i dalje ispod prosjeka WB6 od 88% i prosjeka EU od 93%. Fiksna širokopojasna infrastruktura predstavlja značajne izazove. Pokrivenost mrežom vrlo visokog kapaciteta (VHCN) u 2024. godini posjedovalo je samo 47% domaćinstava, u poređenju sa prosjekom WB6 od 68% i prosjekom EU od 79%. Ovakav rezultat pozicionira BiH daleko iza regionalnih lidera poput Kosova (95% pokrivenosti) i Crne Gore (79%). Posebno zabrinjava i veoma niska pokrivenost optičkim kablom (FTTP), koju u 2024. godini koristi samo 28% domaćinstava, dok je prosjek WB6 dvostruko veći i iznosi 57%, dok je u EU prosjek 64%. Navedne razlike direktno utječu na sve segmente života i rada kako građana tako i poslovnog sektora u BiH.
Usvajanje usluga širokopojasnog interneta velike brzine i dalje je ograničeno, s obzirom na to da su samo 24% pretplata na fiksni širokopojasni internet bile brzine od najmanje 100 Mbps u 2024. godini – značajno ispod regionalnog prosjeka od 40% i prosjeka EU od 66%. Navedeni rezultati su nepovoljni u poređenju s Kosovom (84%), Crnom Gorom (63%) i Srbijom (50%). Kao i u ostatku regije, korištenje širokopojasnog interneta od 1 Gbps praktično je nepostojeće i iznosi 0%. Navedeni pokazatelji jasno ukazuju da Bosna i Hercegovina znatno zaostaje u usvajanju brzih širokopojasnih veza, što predstavlja ozbiljno ograničenje za dalji digitalni razvoj i konkurentnost.
Pokrivenost mobilnim širokopojasnim internetom u BiH dostigla je 81% u prošloj godini, približavajući se prosjeku WB6 od 84% ali zaostajemo za EU prosjekom od 90%. Obeshrabruje da Bosna i Hercegovina još uvijek nema pokrivenost 5G mrežom, a spektar u ključnim 5G opsezima još uvijek nije dodijeljen. Planirano je da se tender provede do kraja 2026. godine, što Bosnu i Hercegovinu ostavlja daleko iza regiona gdje države poput Crne Gore, koja ima 85% pokrivenosti 5G mrežom i Sjeverne Makedonije sa 76% pokrivenosti. Sve ovo ukazuje da, uprkos solidnoj pokrivenosti mobilnim širokopojasnim internetom, kašnjenje u implementaciji 5G tehnologije značajno usporava tehnološki napredak Bosne i Hercegovine u odnosu na susjedne zemlje.
Solidni rezultati u digitalizaciji poslovanja
Bosna i Hercegovina ostvaruje solidne rezultate u digitalizaciji poslovanja, uz evidentan prostor za dalja unapređenja. U 2024. godini, 43% malih i srednjih preduzeća dostiglo je osnovni nivo digitalnog intenziteta, što odgovara prosjeku WB6, ali je značajno ispod prosjeka u EU koji iznosi 58%. Elektronsko dijeljenje informacija usvojilo je 24% preduzeća, pri čemu regionalni prosjek iznosi 25% a EU 42%. Korištenje društvenih medija u preduzećima ostalo je izuzetno slabo, sa samo 15% preduzeća, dok prosjek u WB6 i EU iznosi 26% i 31%, respektivno. Uprkos pojedinim usklađenostima sa regionalnim prosjecima, navedeni pokazatelj jasno ukazuje na posebno izraženu slabost u kojoj BiH još uvijek sporije usvaja ključne digitalne alate u poslovanju, što ograničava konkurentnost njenog poslovnog sektora.
Usvajanje analitike podataka poraslo je na 30% preduzeća u 2024. godini, što je gotovo jednako prosjeku WB6 i EU koji iznose 31%, odnosno 32%. Korištenje cloud tehnologije dostiglo je 18%, iako je i dalje ispod regionalnog prosjeka od 26%. Usvajanje vještačke inteligencije iznosilo je 5%, što se podudara s prosjekom WB6 i jako blizu evropskog prosjeka od 7%. Sveukupno, 39% preduzeća koristilo je barem jedno od sljedećeg: umjetna inteligencija, cloud ili analitiku podataka, približavajući se regionalnom prosjeku od 40%.
Kritična slabost je usvajanje e-fakturisanja, gdje je samo 17% preduzeća koristilo elektronske fakture u 2024. godini, znatno ispod prosjeka WB6 od 41% i prosjeka EU od 38%. Nedovoljna upotreba elektronskih faktura svrstava Bosnu i Hercegovinu na posljednje mjesto u regiji po ovom pokazatelju, što ukazuje na značajne nedostatke u digitalizaciji poslovnih procesa.
Ohrabruje rast upotrebe e-trgovine
Suprotno tome, ohrabruje rast upotrebe e-trgovine. U prošloj godini, 23% preduzeća prodavalo je proizvode ili usluge online, što je više i od prosjeka WB6 (21%) i prosjeka EU (19%). Ukupni promet ostvaren putem e-trgovine iznosio je 9%, znatno iznad regionalnog prosjeka od 6%, ali i dalje ispod prosjeka EU od 12%. Uprkos zaostatku za EU standardima, rezultati ukazuju da u domenu e-trgovine, Bosna i Hercegovina postiže odlične rezultate i pokazuje veliki potencijal za dalji rast.
Bosna i Hercegovina pokazuje umjerene, ali vidljive pomake u digitalnim javnim uslugama, uz prepoznatljive snage u određenim tehničkim pokazateljima, ali i značajnim slabostima u stvarnom korištenju od strane građana. Udio korisnika e-uprave je 35%, ali je još uvijek značajno ispod prosjeka WB6 od 43% i daleko iza prosjeka EU od 75%. Ukupno posmatrano, iako postoji evidentan napredak, podaci jasno naglašavaju potrebu za dodatnim mjerama za povećanje angažmana građana.
Digitalne javne usluge za građane, ocjenjene na skali od 0 do 100 bodova, ostvarile su 50 bodova – nešto iznad prosjeka WB6 od 48 bodova, ali i dalje ispod prosjeka EU, koji iznosi 79 bodova. Sa druge strane, digitalne javne usluge za preduzeća postigle su 59 bodova, što je neznatno ispod regionalnog prosjeka od 60 i značajno ispod prosjeka EU koji iznosi 85 bodova. Ukupno gledano, rezultati pokazuju da digitalne javne usluge u BiH napreduju, ali da i dalje ostaju daleko ispod evropskog nivoa kvalitete i dostupnosti.
Unaprijed popunjeni obrasci
Bosna i Hercegovina pokazuje zapažene rezultate u određenim tehničkim segmentima. Unaprijed popunjeni obrasci su u 2024. godine postigli impresivnih 78 bodova, što je znatno iznad prosjeka WB6 od 60 i čak premašuje prosjek EU od 71 boda. Time je ostvaren najbolji rezultat u regiji za navedeni pokazatelj. Prilagođenost mobilnim uređajima postigla je veoma visokih 88 bodova, značajno iznad regionalnog prosjeka od 85 bodova. Iako i dalje zaostaje za prosjekom EU od 95 bodova, rezultat potvrđuje iznadprosječne performanse i demonstrira značajan potencijal za dalji napredak
Međutim, transparentnost u pružanju usluga dostigla je samo 28 bodova – značajno ispod regionalnog prosjeka od 36, i daleko iza prosjeka EU od 67 bodova. Iako je korisnička podrška postigla relativno solidnih 52 boda, što je gotovo u rangu regionalnog prosjeka od 54 boda, ovaj rezultat i dalje ostaje znatno ispod standarda EU, gdje prosjek dostiže 86 bodova. Ovi pokazatelji jasno potvrđuju da Bosna i Hercegovina, uprkos pomacima, još uvijek zaostaje za evropskim standardima u kvaliteti digitalnih javnih usluga.
Potencijal i izazovi
Kritični nedostatak je potpuno odsustvo funkcionalnog sistema koji građanima omogućava pregled ili upravljanje svojim elektronskim zdravstvenim kartonima. Rezultat je ocjena “nula”, što Bosnu i Hercegovinu pozicionira na zadnje mjesto po ovom pokazatelju u regiji, u poređenju sa Srbijom (84), Crnom Gorom (74) i Sjevernom Makedonijom (73). Navedeni rezultat nedvosmisleno potvrđuje ozbiljnu strukturnu zaostalost u digitalizaciji zdravstva, te naglašava hitnu potrebu za reformama koje bi smanjile izraženi digitalin jaz u odnosu na zemlje regije.
Može se zaključiti da pozicioniranje Bosne i Hercegovine na digitalnoj mapi Zapadnog Balkana više nije samo pitanje tehnološkog napretka, već dugoročne ekonomske održivosti i regionalne konkurentnosti. Prezentirani rezultati mjerenja digitalne spremnosti pokazuju da BiH ima potencijal, ali i značajne izazove koje zahtijevaju hitno i kordinisano djelovanje. Mjerenja poput DESI indeksa nisu samo statistika, već kompas koji pokazuje gdje se BiH nalazi na putu digitalne transformacije. Brzina i odlučnost u rješavanju izazova odredit će da li će BiH ostati na marginama ili postati ravnopravan učesnik evropske digitalne budućnosti.
Za Forbes BiH piše: Nedžad Pirić, ekspert za digitalizaciju