Prve reakcije na zakonske izmjene Vlade RS koje omogućavaju IRB-u obavljanje platnog prometa: Malo je vjerovatno da će Centralna banka BiH dati zeleno svjetlo
Nakon što su komercijalne banke u Bosni i Hercegovini počele gasiti račune licima i firmama kojima je Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD uvela sankcije, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik prije nekoliko mjeseci najavio je osnivanje banke za unutrašnji platni promet za sankcionisana lica u RS-u. Tada nije precizirao da bi tu ulogu mogla dobiti Investiciono razvojna banka u ovom entitetu (IRB).
Razlog zakonskih izmjena
Vlada RS ove sedmice je po hitnom postupku utvrdila izmjene i dopune Zakona o bankama Republike Srpske, Zakona o Investiciono-razvojnoj banci RS, te Zakona o unutrašnjem platnom prometu, prema kojem je Investiciono razvojnoj banci (IRB) omogućeno da obavlja poslove platnog prometa.
Ministrica finansija u Vladi RS, Zora Vidović za capital.ba je potvrdila da ovo može biti dobro rješenje za sankcionisane firme, ali da to nije jedini razlog zakonskih izmjena.
„Mi pokušavamo da imamo svoj unutrašnji platni promet kako bismo mogli raditi preko naše banke. Takva banka postoji u FBiH i iz te banke se ulažu sredstva u nešto što je za državu važno, a nije komercijalno baš opravdano“, kazala je Vidović i dodala kako je riječ samo o proširenju djelatnosti IRB-a te da će je od ovog trenutka kontrolirati Agencija za bankarstvo i da će raditi u skladu sa Zakonom o bankama.
Infinity grupa koja se prije nekoliko dana našla na listi nekoliko sankcionisanih firmi zbog svoje povezanosti sa sinom Milorada Dodika, Igorom Dodikom, nakon što se preregistrira, bit će po svemu sudeći prva firma koja će otvoriti svoj račun u Investiciono razvojnoj banci u RS.
IRB i dalje neće moći direktno kreditirati sankcionisane firme
„IRB i dalje neće moći direktno kreditirati i njihovi krediti će ići preko komercijalnih banaka“, naglasila je Vidović za Capital.ba i između ostalog dodala: „IRB sada ne bi mogao da im otvori račune jer one više ne mogu ni u jednoj banci da otvore račune, to je definitivno. Ali, ako se budu preregistrovale, a to moraju da urade ako hoće da rade, a sigurno da hoće, jer imaju velike projekte, vjerujem da će te nove firme moći otvoriti račun i u IRB-u i kod drugih banaka. Ali nije to poenta. Poenta je da mi od sada imamo naš platni promet, a da u budućnosti radimo nešto što će pomoći našoj privredi.“
Pitanje koje se sada postavlja je da li će Centralna banka BiH prihvatiti da uvede IRB u platni promet, kao i kakve će dalje korake prema IRB poduzeti OFAC.
„Malo je vjerovatno da možemo očekivati zeleno svjetlo Centralne banke, jer su u CBBiH svjesni rizika koje nosi uključivanje IRB u platni promet“, kaže za Forbes BiH ekonomista Mahir Prohić i dodaje:
„Iako se izmjene i dopune tri entitetska zakona: Zakon o bankama RS, Zakon o Investiciono-razvojnoj banci RS i Zakon o unutrašnjem platnom prometu pokušavaju predstaviti kroz ciljeve jačanja unutrašnjeg platnog prometa, istina je malo drugačija. Pozadina je da se pokušava pronaći rješenje za sankcije koje je uvela Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD-a (OFAC). Sjetite se da su se prije par mjeseci političari hvalili kako su imuni na sankcije OFAC-a, a potom su redom pogasili sve račune u bankama. Nijedna banka ne može egzistirati izolovano, pa ni Investicijko-razvojna banka RS. Stav OFAC-a je jasan: sva lica koja se upuste u transakcije i aktivnosti sa već sankcionisanim licima će im se pridružiti na listi. Zbog palijativne naravi izmjena i dopuna zakona, nije teško predvidjeti daljnji scenarij za Investicijsko-razvojnu banku.“
Proho smatra da najava kako će Infinity grupa promjeniti vlasničku strukturu i restruktuirati poslovanje, odnosno uvesti novi model poslovanja, ne znači mnogo u kontekstu sankcija.
„Bespredmetno je raspravljati da li će formalnom promjenom vlasnika pravno lice koje je pod sankcijama biti izbrisano sa liste sankcionisanih. Podsjetimo da je OFAC, pored pojedinaca, na listu stavio i pravna lica, a pravna lica postoje (i posluju) odvojeno od svog vlasnika. Dakle, formalna promjena vlasnika ne može amnestirati sankcionisane kompanije niti olakšati poslovanje“, ističe naš sagovornik.
Podsjećamo, OFAC je nakon uvođenja sankcija Miloradu Dodiku, njegovoj djeci, sinu Igoru i kćerki Gorici, te nekoliko drugih visoko rangiranih zvaničnika u Vladi RS, sankcije ovog mjeseca uveo i firmama i njihovim vlanicima, a koje su povezane sa porodicom Dodik.
Ko je sve na listi
Na listi su se osim Infinity grupe našle još i firme: Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company, kao i vlasnik Infinity International Group-a Đorđe Đurić te direktor Kaldera Company Milenko Čičić.
Podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, korupcija izvlačenje budžetskog novca kroz dodjeljivanje poslova firmama u vlasništvu porodice Dodik, među razlozima su uvođenja sankcija.
Osim SAD-a sankcije Dodiku je uvela i Velika Britanija.
“Dodik je svoj službeni položaj koristio za gomilanje ličnog bogaćenja kroz kompanije povezane s njim i Igorom Dodikom”, navodi se u saopćenju Ministarstva finansija SAD-a i dodaje da on, ne samo da kroz svoje koruptivno ponašanje uzima od ljudi iz BiH, nego i prijeti njihovoj sigurnosti kroz stalne najave da će otcijepiti RS od BiH.
