Predviđanja banaka iz prvog kvartala i kako ih tumačiti

Dino Osmanbegović, bankarski i finansijski ekspert za Forbes BiH analizira Anketu o kreditnim aktivnostima domaćih banaka koju je objavila Centralna banka BiH, te predviđa buduću kreditnu dinamiku

Centralna banka BiH je objavila redovnu (i korisnu) Anketu o kreditnim aktivnostima banaka u BiH za prvi kvartal 2025. godine, rađenu na uzorku od osam anketiranih banaka u BiH. Nekoliko medija je prenijelo kratku vijest o tome, uz optimistične zaključke u naslovima i komentarima.

Rezultati Ankete se odnose na promjene u prvom kvartalu 2025. godine i na očekivanja za drugi kvartal 2025. godine. Napravili smo detaljniji uvid u anketu, identifikovali smo nekoliko važnih elemenata.

Kreditni standardi

1. Kad su u pitanju kreditni standardi za odobrenje kredita preduzećima, prema preovlađujućem mišljenju anketiranih banaka, oni su ostali nepromijenjeni. Taj status quo u odnosu na IV kvartal prethodne godine, odražava spremnost banaka da preuzimaju rizik i njihovu pozitivnu percepciju rizika (drugim riječima nije se promijenio njihov „risk apetit“). Kod uslova odobravanja kredita za privredu, kao i procjene potražnje za kreditima privrede, identifikovan je trend povećanja tražnje za kratkoročnim kreditima preduzećima.

Po našoj procjeni, to bi moglo da indicira najmanje dvije stvari: inflacija traži veći obim finansiranja obrtnih sredstava, dok relativno usporena tražnja za dugoročnim kreditima, vrlo moguće, oslikava negativan sentiment privrede u pogledu značajnijih ulaganja, kako u redovne investicije tako i u eventualno širenje poslovanja.

2. Kod kredita stanovništvu u prvom kvartalu su kreditni standardi ostali napromijenjeni (tzv. podobnost dužnika), nakon blagog pooštravanja u IV kvartalu 2024. za nenamjenske/potrošačke kredite. Kod uslova odobravanja, primjetna su dva blago suprotstavljena trenda: nešto restriktivije uslove odobravanja (više provizije i naknade, dok su kamatne stope u neutralnoj zoni ) i primjetno povećanje maksimalnog iznosa kredita – (pozitivno za profitabilnost banaka, ali i preuzimanje većeg rizika po jednom dužniku). Rezultati ankete ukazuju na nastavak rasta tražnje prvenstveno stambenih kredita (trend prisutan od sredine trećeg kvartala 2024. godine), dok su nenamjenski krediti nešto usporeniji.

Povećanje maksimalnog iznosa korespondira sa sve skupljim nekretninama, naričito onih luksuznijih u novogradnji (koje su već u predprodaji između sedam i devet hiljada KM po metru kvadratnom), a koje projekte banke uveliko finansiraju.

Povećanje naknada i provizija je kompenzacija za konkurencijom pritisnute kamatne stope i prilika da se dodatno zaradi, naročito na nenamjenskim kreditima.

3. Kad su upitanju očekivanja za drugi kvartal 2025. godine, anketirane banke predviđaju:

– Za kredite preduzećima: ublažavanje standarda za odobrenje, te prognoziraju dalji rast potražnje i za kratkročne i za dugoročne kredite preduzećima;

– za kredite stanovništvu: ublažavanje kreditnih standarda uz očekivani porast tražnje za kreditima.

Depoziti i dalje rastu

4. Ukupno su krediti porasli za 635,7 miliona KM, što je rast od 2,5% u odnosu na ukupni kreditni portfelj na kraju 2024. godine, i približno 1,3% u odnosu na GDP iz 2024. godine. A radi se samo o rastu iz prvog kvartala, koji je tradicionalno usporeniji. Pri tome, polovica rasta je u kreditima stanovništvu.

5. Iz naprijed navedenog, stiče se dojam da banke još uvijek ne polažu veću pažnju na problem ubrzanja inflacije i logične potrebe za značajnim korekcijama kamatnih stopa, posebno na dugoročne kredite. Činjenica je da štednja tj.depoziti i dalje rastu, ali je oko 35% svih depozita štednja po viđenju – „jeftina“ (i dalje uz vrlo niske kamatne stope), ali i nedovoljno „vezana“ – ročno transformirana (drugim riječima oročena na duži rok). To vezivanje na duži rok zahtijeva više kamatne stope, koje bi trebale stimulisati štediše da se, u inflatornom okruženju uz puzajuću političku krizu i ukupno nesigurnom okruženju, opredijele za oročenje svojih sredstva na duži rok (preferabilno 3 – 5 godina).

Također je fakat da je konkurencija među bankama intenzivirana, ali da li ona opravdava euforičan nastavak kreditne aktivnosti, ako kreira potencijalno opasan makroekonomski pritisak (a vidjeli smo da su procenti – čitaj amplitude, više nego relevantni), sa vrlo izvjesnim konačnim, negativnim, djejstvom na daljni porast cijena.

Banke u drugom, kvartalu ( u većini) ne namjeravaju postrožavati kriterije za odobravanje kredita, kako privredi tako i stanovništvu. Ovdje moramo uzeti u obzir poslovnu stvarnost: sve banke imaju manje – više ambiciozne planove rasta kreditnog portfelja – iz najmanje dva razloga: priliv depozita, koji zadržavaju dinamiku rasta, i, drugo, ostvarenje planiranog prihoda (čitaj: budžetiranog profita), jer je kreditranje još uvijek ključni generator rasta prihoda bankarskog sektora.

Stoga je logično, ako pitate odgovorne osobe u bankama šta predviđaju za naredni period, da imaju optimističan stav – dakle, „ne zateži“ dok idu plasmani.

Možda je očekivano da regulatori (u prvom redu CB BiH i entitetske bankarske agencije) razmisle o postepenom „hlađenju“ određenih kategorija kreditiranja: CB BiH neselektivno, putem povećanja stope obavezne rezerve, a banakrske agencije selektivno – dodatnim postrožavanjem uslova za novčane – nenamjenske kredite.

Iskustvo iz susjedstva, o kojem smo već pisali je dobar primjer planiranih ali još neimplementiranih mjera – HNB koja planira, pa odgađa, „zatezanje“ uslova kreditiranja za stanovništvo, prvenstveno iz dva veoma opravdana razloga: kroz usporavanje rasta kreditiranja smanjiti potencijalne rizike u slučaju usporavanje rasta ili recesije (dugoročniji cilj) i, još važnije, dati doprinos usporavanju inflacije (kratkoročno monetarna restrikcija).

Za Forbes BiH piše: Dino Osmanbegović, diplomirani ekonomista, bankarski i finansijski ekspert