Milijarderi koji su u SAD stigli kao imigranti: Među njima su i osnivači globalno poznatih kompanija
Nekolicina milijardera imigranata započela je karijere u SAD uz pomoć vize osmišljene za privlačenje visokokvalifikovanih talenata. Danas su neke od najvećih tehnoloških kompanija, koje podržavaju milijarderi, među najčešćim korisnicima ovih H-1B viza.
Džef Skol, kanadski inženjer koji je bio prvi stalno zaposleni radnik i prvi predsjednik kompanije eBay, vjerovao je da mu je budućnost u SAD osigurana krajem devedesetih godina. Proveo je tri godine na čelu tada mladog giganta e-trgovine kreirajući njegov poslovni plan. Vodio je kompaniju dok nije narasla na 3.000 zaposlenih prije nego što je izašla na berzu 1998. godine.
Bio je zbunjen kada je 1999. njegov zahtjev za obnovu H-1B vize, koja omogućava strancima sa posebnim vještinama da rade legalno u SAD, odbijen.
„H-1B viza je bila ključna za mene“, rekao je Skol za Forbes. „U suprotnom, morao bih da napustim zemlju, a ne mogu da kažem da bi eBay preživeo te rane godine“. Finansijski, Skol bi bio u redu. Samo godinu dana nakon izlaska eBay na berzu postao je milijarder zahvaljujući vlasništvu nad akcijama.
Odlučan da zadrži posao u eBay-u, Skol se obratio tadašnjoj senatorki iz Kalifornije Dajan Fajnštajn i tadašnjem potpredsejdniku Alu Goru za pomoć. I to zahvaljujući preporuci Stiva Vestlija, uticajnog rukovodioca i demokratskog donatora u eBay-u. Uz pomoć Fajnštajnove, Skol je uspješno dobio drugu vrstu vize, O-1 – za imigrante „izuzetnih sposobnosti“ u poslovanju i drugim oblastima. Potom je 2007. dobio zelenu kartu i konačno postao državljanin SAD. Skol sada kaže: „Ne radi se o izbjegavanju zapošljavanja Amerikanaca. Jednostavno ih nema dovoljno da popune potrebe ovih kompanija“.
I najveći znaju koliko vrijede imigranti
Zbog toga su mnoge od najpoznatijih i najdinamičnijih tehnoloških kompanija među najvećim poslodavcima za ljude sa H-1B vizama. Među njima su Amazon Džefa Bezosa, Majkrosoft Bila Gejtsa, Meta Marka Zakerberga i Gugl Larija Pejdža. To su podaci Američke službe za državljanstvo i imigraciju, koja je dio Ministarstva unutrašnje bezbijednosti SAD.
„To je više od imigracione politike“, rekao je nedavno za Forbes milijarder u oblasti biotehnologije i vlasnik LA Tajmsa Patrik Sun-Šiong. Ovaj južnoafrički imigrant došao je u Los Anđeles 1980. kao specijalizant hirurgije i kaže da su ovakve vize „živi dokaz da je američki san stvaran“.
Ilon Mask, danas najpoznatiji imigrant u SAD, takođe je veliki pobornik H-1B vize. Njegova kompanija za električna vozila, Tesla, sada je među 25 najvećih američkih poslodavaca koji koriste ovu vizu. Prvi put se našla na toj listi.
„Razlog zbog kojeg sam u Americi, zajedno sa mnogim ključnim ljudima koji su izgradili SpaceX, Teslu i stotine drugih kompanija koje su osnažile Ameriku, jeste H-1B viza“, napisao je Mask na platformi X u decembru.
Šta je H-1B viza
H-1B viza, koja je uvedena 1990. godine, stvorena je kako bi podstakla dolazak talentovanih radnika poput naučnika, inženjera i edukatora u SAD. Ova privremena viza traje do tri godine i može se obnoviti. Brzo je postala popularan alat za zapošljavanje u Silicijumskoj dolini. Tokom godina, broj dodijeljenih viza – koje se dobijaju putem lutrije – varirao je od 48.600 u 1992. do 163.600 u 2001. godini. Od 2006. godine, godišnji limit je postavljen na 85.000 viza – od kojih je 20.000 rezervisano za strane radnike sa master ili doktorskom diplomom američkih univerziteta.
Prema procjeni Forbes, oko 12% američkih milijardera su imigranti. Ali, samo nekolicina njih je na početku karijere lično imala koristi od H-1B vize. Evo nekoliko njih:
Džef Skol
| Zemlja rođenja: Kanada | Neto vrijednost: 5,2 milijarde dolara |
Nakon studija elektrotehnike na Univerzitetu u Torontu, Skol je otišao na poslovnu školu Univerziteta Stenford da bi stekao MBA diplomu. Tamo je upoznao osnivača eBay-a, Pjera Omidjara, koji ga je 1995. godine zaposlio kao predsednika startapa. Skol je prvobitno radio u eBay-u na J-1 studentskoj vizi 18 meseci pre nego što je dobio H-1B vizu. On i dalje podržava ovaj program: „Američke škole jednostavno ne školuju dovoljno ljudi da popune potrebe za ovim pozicijama“, kaže on. Misli posebno na poslove u oblasti tehnologije, zdravstva i nauke. „H-1B viza je ključan način za dovođenje kvalifikovanih radnika kako bi se popunile praznine“.
Erik Juan
| Zemlja rođenja: Kina | Neto vrijednost: 5 milijardi dolara |
Osnivač i izvršni direktor sada sveprisutne kompanije za video konferencije Zoom suočio se sa čak osam odbijenica za vizu prije nego što je konačno dobio H-1B vizu 1997. godine kako bi radio u Silicijumskoj dolini, u startapu WebEx. „Rekao sam sebi: ‘Radiću sve što mogu dok mi ne kažu da više nikada ne mogu da dođem ovde’“, ispričao je Juan za Forbes 2019. godine. Proveo je 14 godina radeći u WebEx-u i zatim u Ciscu (koji je kupio WebEx 2007. godine). Potom je osnovao konkurentsku kompaniju Zoom, sa sjedištem u San Hozeu u Kaliforniji. Njegova kompanija stekla je ogromnu popularnost tokom pandemije kovid-19.
Radživ Džain
| Zemlja rođenja: Indija | Neto vrijednost: 4,9 milijardi dolara |
Rođen u Indiji, Džain se preselio u SAD kako bi stekao MBA diplomu na Univerzitetu u Majamiju početkom 1990-ih, pre nego što je dobio H-1B vizu. Od 1994. proveo je više od dvije decenije radeći u švajcarskoj kompaniji Vontobel Asset Management, uglavnom u Fort Loderdejlu na Floridi. Tu je 2014. postao suvlasnik i izvršni direktor. Zajedno sa poslovnim partnerom Timom Karverom, 2016. je osnovao firmu za upravljanje imovinom GQG Partners. Kompanija je izašla na Australijsku berzu 2021. Sada upravlja imovinom vrijednom 153 milijarde dolara. Džain je predsjednik i glavni investicioni direktor.
Džejšri Ulal
| Zemlja rođenja: Ujedinjeno Kraljevstvo | Neto vrijednost: 4,7 milijardi dolara |
Rođena u Londonu, Ulal je odrasla u Nju Delhiju u Indiji prije nego što se preselila u SAD. Tamo je otišla kako bi stekla inženjerske diplome na Državnom univerzitetu San Franciska i Univerzitetu Santa Klara. Radila je u poluprovodničkim kompanijama Fairchild Semiconductor i Advanced Micro Devices u Silicijumskoj dolini. Njen predstavnik je potvrdio da je dobila H-1B vizu, ali nije otkrio za koju poziciju. Godine 1992. pridružila se startupu Crescendo Communications, koji je sljedeće godine kupio Cisco Systems. Ulal je provela 15 godina napredujući u Cisku. Od 2008. godine je izvršna direktorka kompanije za računarske mreže Arista Networks.
Tjeri Kruane
| Zemlja rođenja: Francuska | Neto vrijednost: 1,1 milijarda dolara |
Nakon što je 1992. stekao doktorat iz računarstva u Francuskoj, Kruane je započeo karijeru u SAD radeći za Orakl. Tu je na kraju vodio tim za optimizaciju, poboljšavajući baze podataka kompanije. Prije nego što se pridružio Oraklu, Kruane je proveo sedam godina radeći u IBM-u u Evropi. Suosnivač je kompanije Snowflake, giganta za skladištenje podataka u klaudu. Vodio je njenu inicijalnu javnu ponudu (IPO) vrijednu 3,9 milijardi dolara. To je najveći IPO softverske kompanije u historiji. Kruane je pronalazač više od 200 patenata. Njegov udio u Snowflake-u vredi nešto više od milijardu dolara.
IMIGRANTI PRIMAOCI H-1 VIZE (pre 1990. godine)
Patrik Sun-Šiong
| Zemlja rođenja: Južna Afrika | Neto vrijednost: 6 milijardi dolara |
Rođen u porodici koja je pobjegla iz Kine u Južnu Afriku tokom Drugog svjetskog rata, Sun-Šiong je 1983. postao najmlađi profesor hirurgije na UCLA. Izumio je lijek za rak Abraksan. Kompaniju koja stoji iza Abraksana, Abraxis BioScience, prodao je Seldžinu 2010. godine za 2,9 milijardi dolara u gotovini i akcijama. Ovaj milijarder-lekar kasnije je osnovao kompaniju Nant Vorks, gdje je predsjednik i izvršni direktor. Kupio je Los Anđeles Tajms i San Diego Tribjun 2018. za 500 miliona dolara. Sun-Šiong svoju H-1 vizu, prethodnicu H-1B vize, naziva „živim dokazom američkog sna na djelu“. Dodaje da „iako su zabrinutosti oko ilegalne imigracije opravdane i složene, važno je razlikovati te probleme od programa poput H-1B vize. Kada se dobro upravlja, ova inicijativa osnažuje talentovane pojedince da pokreću inovacije, jačaju ekonomiju i obogaćuju raznoliko tkivo Amerike za generacije koje dolaze“.
Radž Sardana
| Zemlja rođenja: Indija | Neto vrijednost: 2 milijarde dolara |
Nakon što je diplomirao na Tehnološkom univerzitetu u Delhiju, Sardana se 1981.preselio u SAD. To je učinio kako bi stekao master diplomu iz mašinskog inženjerstva na Džordžija Teku. To je bila velika prilika, ali nimalo laka za Sardanu. Kaže da je u Atlantu stigao sa „možda stotinu dolara“ u džepu. „Počeo sam život ovde od nule“, kaže on. „Radio sam u kafeteriji na GT-u i tako se izdržavao kroz fakultet“. Nakon diplomiranja, Sardana je dobio H-1 vizu kako bi radio u kompaniji Howmet Aerospace, koja je proizvodila dijelove motora za Pratt & Whitney. Godine 1998. osnovao je preteču svoje firme za IT usluge Innova Solutions, sa sjedištem u Atlanti.
