Kriptopionir, biohaker i ljubitelj psihodelika: Ovo je milijarder koji zagovara drugačije Olimpijske igre

Čini se kako je Christian Angermayer u pozadini gotovo svih investicija koje su u proteklih 10 godina privlačile pozornost javnosti. Uz neprestano razmetanje i podulji popis poznatih prijatelja – među kojima su i Peter Thiel, Uma Thurman i predsjednik Ruande – Angermayer se sada sprema pokrenuti Olimpijske igre, ali za sportaše na steroidima.

U apartmanu na četvrtom katu hotela Four Seasons u Austinu (Teksas), njemački milijarder Christian Angermayer govori o svojoj najnovijoj investiciji: takozvanim “Enhanced Games”, odnosno Olimpijskim igrama na steroidima – doslovno.

Prije godinu dana, kada je njegov prijatelj, poduzetnik i odvjetnik Aron D’Souza, spomenuo kako želi pokrenuti veliki sportski događaj na kojemu bi sportašima doping bio dopušten (pod nadzorom liječnika), Angermayer je pomislio kako je ta ideja genijalna.

“Ja gledam na svijet iz perspektive pitanja što predstavlja poslovni model, od čega možemo zaraditi,” govori dok ga stilistica šminka i uređuje mu kosu za intervju s Joeom Roganom. “Pomislio sam da je to ta multimilijarderska ideja.”

Bogatstvo 46-godišnjeg Angermayera iznosi oko 1,1 milijardu dolara, a on je uložio oko 2,5 milijuna vlastitog novca u koncept Enhanced Gamesa. Thiel i investitor iz Silicijske doline Balaji Srinivasan također su investirali u projekt. Organizacija će s milijun dolara nagraditi osobe koje sruše rekorde u sprintu na 100 metara i plivanju slobodnim stilom na 50 metara, a nadaju se da će prve Igre organizirati već 2025. godine, i to s pet sportova. Iako prave Olimpijske igre imaju prednost od nekih 3.000 godina, Angermayer, koji se razmeće kao da je sam osvojio zlato, vjeruje kako će međunarodni sportski događaj koji dozvoljava steroide i druge supstance lako premašiti antičke Igre.

“Ljudima je uvjetovano da žele vidjeti najbržeg muškarca ili ženu,” kaže on. “Ne žele vidjeti najbržeg prirodnog muškarca ili ženu.”

Kaže kako će Enhanced Games biti emitirane uživo, vjerojatno iz arene ili pozornice, i nimalo ne sumnja da će događaj biti veliki uspjeh. Tvrtka iz Londona pregovara o prikupljanju 300 milijuna dolara.

“Bit će to jedna od najvećih sportskih franšiza koja postoji,” nastavlja Angermayer s beskonačnim optimizmom. “Ako to postignemo, vrijedit će 5 do 10 milijardi dolara. Mogao bih sanjati i više, ali ovo je realno.”

Naravno, mnogi Angermayerovi projekti ne izgledaju realno, pa ni moguće, na prvi pogled. Njegov portfelj investicija kreće se od rudarenja kriptovaluta, preko psihodeličnih droga do fosila dinosaura i moždanih implantanata – ali nemojte mu reći da se povodi za trendovima.

“Ako me zanimaju trendovi, to su trendovi koje sam ja i stvorio;” kaže Angermayer. “Ja stvari primijetim vrlo rano.”

Mike Novogratz, investitor i kriptomilijarder koji je napisao (uz Angermayera i Thiela) prvi ček za biotech tvrtku koja testira psilocibin, Compass Pathways, kaže kako je Angermayerova stvarna snaga u umrežavanju s ljudima.

Čarobnjak u spajanju osoba s idejom s kapitalom

“Njegova sposobnost da spoji ljude s kapitalom i prilikama je nevjerojatna,” kaže Novogratz koji je uz Angermayera ulagao i u druge pothvate, uključujući i kontroverznu kripto kompaniju Block.One, kao i startup za psihodelične droge kojeg je osnovao sam Angermayer, ATAI Life Sciences, a koji se nada da će uskoro dobiti potrebna odobrenja za tretiranje mentalnih bolesti.

Novogratz je Angermayera upoznao 2010. godine dok je savjetovao američke fondove koji su investirali u inozemstvo – pro bono – o tome kako se nositi s europskom financijskom krizom. S njim u društvu tada je bio i jedan član njemačkog parlamenta.

Jednako kao i kod “trenda”, Angermayer se ljuti i na riječ “umrežavanje”. Previše ljudi stvara veze s drugima samo kako bi dobili ono što žele, kaže on. Kako čovjek koji više nikada u životu ne mora raditi, on je posvetio vrijeme i trud kreiranju, kako kaže, “raznolikog života” ispunjenog prijateljima koji vode – ili su vodili – čitave države (bivša njemačka kancelarka Angela Merkel), zvijezdama Hollywooda (Uma Thurman) ili onima koji zarađuju više od njega (Novogratz i Thiel). “Ako to hoćete zvati umrežavanjem, gledajte na to na isti način kao i na novac,” kaže. “Stvar je u snazi gomilanja.”

Iako ga se često vidi kako investira u najpopularnije pothvate trenutka, Angermayerovo ime pojavljuje se i u nekim vrlo popraćenim skandalima. Upravo on je 2019. godine posredovao u 1,1 milijardu dolara vrijednoj investiciji SoftBanka u sada propalu njemačku kompaniju za obradu plaćanja Wirecard koja je bankrotirala nakon što us revizori saznali da joj nedostaje 2,1 milijarde dolara gotovine. Angermayer je za svoju ulogu u poslu dobio oko 12 milijuna dolara. “Doslovno sam ih samo upoznao,” kaže on. “Pristao sam na naknadu od 1 posto, što, usput budi rečeno, uopće nije puno.”

Američka firma braće Svalina bavi se plemenitim metalima

Istovremeno, Državni inspektorat je u četvrtak, 8. augusta, izvijestio kako je podnio kaznenu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu za gradnju male hidroelektrane zbog sumnje na zloupotrebu položaja i ovlasti.

Investitor u elektranu je firma Pipra iz Kaštel Štafilića čiji su vlasnici Saša Svalina i Pierre Vice Milutin.

Svalina je vlasnik niza kompanija, pri čemu je najznačajnija Starac koja se bavi eksploatacijom i preradom kamenih agregata, s naglaskom na proizvodnju proizvoda od kalcita. Na njenim web stranicama navodi se kako posjeduju tvornicu White Rock u Siveriću kod Drniša i kamenolom VID polje u Planom kod Trogira. U 2023. godini su imali 44 zaposlena uz 3,36 miliona eura prihoda i 12.954 eura dobiti.

Direktor je i Grupe Toranj. Vlasnik te firme je američka kompanija S&G Brothers koja se prema podacima s Interneta bavi trgovanjem plemenitim metalima i dragim kamenjem. Njen direktor također je Svalina, a s obzirom na njeno ime (Saša Svalina ima brata Gordona, a firma se zove S&G Brothers, OP.FH.), može se pretpostaviti da je i vlasnik ili suvlasnik.

Službene stranice američke kompanije otkrivaju kako se Svalina bavi prodajom zlatnih poluga i dijamanata iz Venecuele i Brazila. Zanimljiv detalj je da na stranici nema cijene poluga kako je to uobičajeno, nego samo informacija kako zlatne poluge nude po “vrlo zanimljivim uvjetima”

Vlasnik je i hrvatske kompanije Precious metals koja sad ima stotinjak hiljada eura prihoda, no prije nekoliko godina on je iznosio nekoliko miliona.

Zgradu u Splitu gradi već 13 godina

Već spomenuta Grupa Toranj nema zaposlenih i prihoda, no ima 4,78 miliona eura imovine. U medijima se spominjala kao investitor u osmospratni neboder koji se gradi na Pazdigradu u Splitu. Gradnja je počela 2011. godine, s idejom da to bude poslovna zgrada s ekskluzivnim klubom i egzotičnim restoranom s heliodromom, no 2016. godine se pisalo o prenamjeni u hotel lanca Ramada. Slobodna Dalmacija najavljivala je da bi sve moglo biti spremno 2017. godine, no zgrada je nedovršena i danas.

Među aktivnijim Svalininim firmama su još Zemlja i more te White Rock. Ostale trenutno imaju minimalni prihod, a neke je i prodao.

Njegov poslovni partner Pierre Vice Milutin ima znatno skromniju poslovnu povijest. Prema podacima iz obrtnog registra, imao je obrt Margarita kojem je glavna djelatnost bilo ugostiteljstvo te obrt Koralj kojem je glavna djelatnost bilo ribarstvo. Čini se da je ono njihova poveznica, s obzirom da se ribolovom bave i braća Svalina. Gordon Svalina čak je bio u timu kaštelanskih ribolovaca koji su osvojili zlatnu medalju na takmičenju u Senegalu.

U priči i osuđena načelnica

Firmu Pipra koja je investirala u hidroelektranu kupili su od Petra Župarića. Jutarnji list pojasnio je kako je on lokacijsku dozvolu za gradnju hidroelektrane zatražio još 2013. godine, a nakon toga i građevinsku. Nakon što je ona produžena, najavljen je početak radova u 2022. godini. U Župarićevom vlasništvu i dalje je čestica na kojoj Svalina gradi hidroelektranu. Sve oko nje što bageri ruše i gaze javno je dobro kojim upravljaju Hrvatske vode.

U vrijeme kad je dana saglasnost za izgradnju, načelnica općine Gračac bila je HDZ-ovka Nataša Turbić – jedna od osuđenih u aferi vjetroelektrane. Ona je tada priznala da je primila 5500 eura mita za namještanje konkursa za zakup poljoprivrednog zemljišta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima. Dobila je
zatvorsku kaznu od godinu i pol.

S obzirom na prijavu Inspektorata i upozorenja brojnih udruga i građana na moguću devastaciju rijeke Une, slučaj planirane gradnje sigurno će biti još neko vrijeme u fokusu javnosti, a moguće da će biti i utvrđivanja odgovornosti i sankcioniranja – odgovornih. Ili zataškavanja, kako strahuju prosvjednici.

Autor: Bojan Bajgorić Šantić, Forbes Hrvatska